Završeno savjetovanje o Nacrtu prijedloga o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Zagreb, 27. lipnja 2023. – I SDLSN RH se uključio u, nedavno završeno, savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

S obzirom da je u Zakonu o državnim službenicima još 2005. godine predviđeno donošenje Zakona o plaćama, napomenuli smo kako smatramo nedostatnim stavljanje ovog Zakona u javnu raspravu nakon 18 godina na rok od dva tjedna, a od toga devet radnih dana. Ovo osobito stoga što se iz temelja mijenja sustav reguliranja plaća u državnoj, a osobito u javnim službama te se ta dva sustava ovim Zakonom povezuju u novu cjelinu. Za donošenje ovako važnog Zakona bila bi primjerena poduža javna rasprava u kojoj bi se Zakon mogao kvalitetno raspraviti.

Osim toga, teško je procijeniti ostvarenje najavljenih ciljeva Zakona s obzirom da će njegova provedba ovisiti o brojnim uredbama koje će nam tek dati uvid u to kako će sustav plaća izgledati.

Nadalje, Zakon o plaćama vezuje se i za kolektivne pregovore pa u tom smislu ističemo ustavno problematične odredbe Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata koji u državnoj službi ne razlikuje pojedina državna tijela u odnosu na vrste poslova koji se tamo obavljaju niti uvažava činjenicu da postoje značajno brojniji dijelovi državne službe. To dovodi do toga da pojedini bitni dijelovi državne službe ne mogu sudjelovati u kolektivnom pregovaranju.

Zakon nije konzistentan gleda načela koja proklamira (jednaka plaća za jednaki rad) te ne nudi adekvatna rješenja u smislu valoriziranja dosadašnjeg rada službenika i namještenika. Problematično je što će umjesto Odbora za državnu službu kao tijela koje je imenovala Vlada i koja je odlučivalo o svim žalbama državnih službenika o ocjenama, sada to prijeći u nadležnost niza povjerenstava koja će imenovati čelnici tijela što ne garantira niti nepristran, niti ujednačen pristup u ocjenjivanju u državnoj službi. Ovo je tim više problem što sva državna tijela odnosno javne službe imaju postotno ograničenje broja najviših ocjena, a što često nije u korelaciji s objektivnim stanjem stvari.

Odredba kojom nije osigurano odlučivanje “vanjskog tijela” o prigovorima na ocjene dovest će do povećanog broja sudskih sporova te će dodatno zatrpati sudove. Ovo tim više što će ocjene sada utjecati na visinu plaće službenika i namještenika te na mogućnost dobivanja otkaza. Neozbiljno je u državnoj službi, s jedne strane uz ocjene vezati ozbiljnije posljedice u odnosu na sadašnje (uglavnom se radilo o danima godišnjeg odmora), a s druge strane maknuti to iz nadležnosti Odbora za državnu službu kao tijela koje osigurava veći stupanj nepristranosti nego li to mogu Povjerenstva imenovana u pojedinom državnom tijelu.

Smatramo da predstavnika zaposlenih u državnom tijelu ili javnoj službi trebaju izabirati svi zaposleni u određenom tijelu ili javnoj službi za koje se imenuje Povjerenstvo.

Smatramo da svim službenicima na koje se primjenjuje ovaj Zakon treba omogućiti stjecanje zvanja, a ne samo policijskim službenicima.

Predlažemo da najniži koeficijent bude 1,00.

Tijekom javne rasprave pristiglo je 578 komentara. Pogledati ih možete na poveznici – https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24358