Napustili poziciju savjetnika u kolektivnim pregovorima
Zagreb, 17. ožujka 2022. – Reprezentativni sindikati u državnoj službi za kolektivno pregovaranje radi sklapanja novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike s Vladom RH potpisali su Protokol o pregovorima prije gotovo četiri mjeseca. Tada su najavljeni pregovori o pojedinim materijalnim pravila, a na kraju o osnovici za izračun plaće službenika i namještenika. Sudjelovali smo u pregovorima kao savjetnici očekujući raspravu o pravima iz Kolektivnog ugovora i čekali priliku za iznošenje konkretnih prijedloga državnih službenika i namještenika iz svih državnih tijela. Od tada je održano 12 sastanaka, a niti jedno materijalno pravo državnih službenika i namještenika još uvijek, nažalost, nije utvrđeno. Nova osnovica za izračun plaće i dalje je, također, nepoznata.
Kolektivnog ugovora više nema, čak ni u produženoj primjeni koja je istekla 9. veljače 2022. Prava državnih službenika i namještenika do daljnjeg su regulirana Vladinom Odlukom o materijalnim i nematerijalnim pravima, drugim naknadama, te visini osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika, te nam se čini da Vlada sada dirigira tempo pregovora.
U ulozi savjetnika smo nastojali na najbolji način zaštititi prava i interese službenika i namještenika iz svih državnih tijela u kojima imamo članove. Stoga smo reprezentativnom sindikatu, čiji smo bili savjetnici, pisanim putem uputili naše prijedloge i zahtjeve po pitanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora. Međutim, kao savjetnici nismo bili u mogućnosti ubrzati pregovore i ishodovati hitno povećanje plaća. Naši prijedlozi i zahtjevi nisu uspjeli doći ni do pregovaračkog stola, jer konačne prijedloge daju reprezentativni sindikati. Stoga smo odlučili napustiti poziciju savjetnika.
Izdvajamo dio naših prijedloga:
- postotno veći rast osnovice u odnosu na postotak rasta inflacije (za sada tražimo deset posto)
- u ostala materijalna prava dodati topli obrok u visini neoporezivog iznosa – hrana je zahvaćena većom stopom inflacije
- pravo službenika i namještenika na pomoć u slučaju kontinuiranog bolovanja dužeg od 90 dana, neovisno o tome je li bolovanje započelo u prethodnoj kalendarskoj godini, a završilo se u tekućoj godini ili je započelo i završilo se u tekućoj godini – jedanput godišnje u visini jedne proračunske osnovice
- dodatak za rad na terenu i u slučaju premještaja na rad, bez premještaja na radno mjesto – slučajevi u kojima se ne radi o premještaju na radno mjesto, nego o suštinskom upućivanju na rad na terenu, a u propisima se umjesto „upućivanja na rad“ koristi terminologija „premještaj na rad“ – ljudi se potom zakidaju za ugovorena prava
- u slučaju kada sistematski pregled nije organiziran u mjestu rada ili stanovanja državnog službenika ili namještenika, čelnik tijela dužan je organizirati, odnosno osigurati prijevoz službenika i namještenika u mjesto pregleda
- zadržavanje do daljnjeg odredbe o primjeni plaća i materijalnih prava iz KU-a na profesionalne vatrogasce, s obzirom da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca još uvijek osiguravaju u državnom proračunu – naglašavamo kako donošenje podzakonskih akata, kojima se trebaju regulirati plaće profesionalnih vatrogasaca kasni već više od godinu i pol dana
- priznavanje vremena vožnje u radno vrijeme svim službenicima, a ne samo policiji kada se grupno upućuju na teren, nema smisla da se isto ne prizna npr. inspektoru iz ministarstva, koji još i sam vozi da bi obavio službene zadaće.
Odgovornom za nastalu situaciju ponajprije smatramo Vladu RH. Naše sindikalno djelovanje u 143 državna tijela Vladi ne znači ništa i zbog toga nije pokazala političku volju za izmjenom Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata prije početka pregovora na način kako je to predlagao SDLSN RH, a s ciljem da u kolektivnim pregovorima sudjeluju predstavnici svih sektora državne službe, a ne samo jednog, većinskog. Jer da je postojala politička volja, SDLSN RH, koji je prisutan na najširem području državne službe, kao i drugi sindikati s velikom zastupljenošću članova u državnim tijelima, imali bi jednaki tretman kao i reprezentativni sindikati u sadašnjim pregovorima.
Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u svim je državnim tijelima zajedno (bez MORH-a i MUP-a) na dan 30. rujna 2021. bilo 32.174 zaposlenih, dok ih je samo u sklopu MUP-a bilo zaposleno 25.268. Podsjećamo da je Vladina tzv. reformska mjera povjeravanja poslova državne uprave županijama iz kvote za prebrojavanje članova sindikata u državnoj službi SDLSN-u izbila oko 2.000 članova državnih službenika te posljedično oslabila Sindikat. Stoga, SDLSN RH, temeljem Rješenja o reprezentativnosti iz 2021., nije zadovoljio zakonske uvjete potrebne za reprezentativnost s obzirom na nedovoljni postotak članova Sindikata zaposlenih u državnim tijelima (20 posto od ukupnog broja sindikalno organiziranih članova sindikata, čime nije ostvario pravo izravnog sudjelovanja u aktualnim pregovorima.
Upravo zbog utvrđenog većeg broja članova nego broja zaposlenih u sklopu MUP-a (28.161 član, a 25.268 zaposlenih) SDLSN RH je ukazivao ne nelogičnosti u Zakonu o reprezentativnosti.
Postavlja se i pitanje, s obzirom na broj od 25.268 ukupno zaposlenih policijskih službenika i službenika i namještenika unutar MUP-a, koji broj članova izvan tog Ministarstva zastupaju policijski sindikati, a kojih u MUP-u ukupno djeluje osam.
Uloga pregovarača predstavlja odgovornost prema ljudima čije interese pregovarači zastupaju.
Rješenje je upravo u izmjeni Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, te povećanju broja članova našeg Sindikata, zahvaljujući kojem je i dosegnuta sadašnja razina prava. SDLSN RH je oduvijek bio i bit će otvoren za suradnju sa svakim sindikatom koji istinski zastupa interese svih svojih članova i uvažava partnerske sindikate, njihovo znanje i iskustvo. Već 31 godinu zastupamo prava i interese državnih službenika i namještenika u gotovo svim državnim tijelima, u županijama, većini gradova i brojnim općinama, te u mnogim ustanovama, udrugama itd. Ujedno smo i prvi sindikat koji je s Vladom RH potpisao Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
