SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Četvrtak, 14.12.2017. Ispis Pošalji na mail

Zdenka Horvat, sindikalna povjerenica na Trgovačkom sudu:

"Treba mijenjati Ovršni zakon, božićnicu i regres trebalo bi izuzeti od ovrhe"

(SDLSN, 14. prosinca 2017.) - Na žalost, još jednom smo doživjeli potvrdu činjenice da oni na vlasti nemaju razumijevanja za malog čovjeka i za to kako mnogi od nas teško žive, bez obzira na to jesmo li u privatnom ili javnom sektoru. Naime, ide Božić, isplaćuju se božićnice i mnogi se raduju tome što će svojim obiteljima barem za blagdane moći nešto priuštiti, no građani koji su blokirani od toga neće imati ništa, jer božićnice nisu obuhvaćene člancima 172. ili 173. Ovršnog zakona koji govore o izuzećima od ovrhe, odnosno ograničenju ovrhe, zbog čega se to primanje može u cijelosti iskoristiti za namirenje ovrhovoditelja. Ukratko, dok se neki naši kolege imaju čemu radovati, mi koji smo blokirani od božićnice nećemo vidjeti ni kune, kaže gospođa Zdenka Horvat, sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na Trgovačkom sudu, koja se u studenome obratila sindikalnoj središnjici, s peticijom u svoje ime i u ime svojih 15-ak kolega kojima su računi blokirani zbog dugova, da zajedno pokušaju ishoditi odluku poslodavca da im se božićnica, ili barem jedan njen dio (trećina, kako to zakon propisuje za druga primanja), isplati na zaštićene račune.

Zahtjev se, međutim, tiče još oko 3000 državnih službenika i namještenika. Naime, prema podacima koje je Ministarstvo uprave u kolovozu 2017. dobilo od Fine, ovrha se provodi nad 2765 državnih službenika i 187 državnih namještenika. Također, ovrha se provodi nad 16 pravosudnih dužnosnika, 7 dužnosnika te 59 zaposlenika bez rasporeda.

 

Inače, Zdenka je na Trgovačkom sudu od 1999. godine, neko je vrijeme radila kao sudska službenica, potom kao sudski ovrhovoditelj, a sada u okviru Opće pisarnice s kolegicom Nadom Glogović dijeli svakodnevicu na poslovima naplate sudskih pristojbi.

 

U blokadi već tri godine

- Računi su mi blokirani već tri godine. Jednostavno, ranije sam imala nešto višu plaću, zbog dodatka koji sam primala kao sudski ovrhovoditelj. Kad sam prestala raditi sudske ovrhe, primanja su se smanjila, a suprug je nezaposlen i tako smo došli u situaciju da ne možemo podmiriti sve troškove i malo po malo, završila sam u blokadi, priča Zdenka. Kaže kako se već privikla na sve: Odavno si nije kupila neki novi komad odjeće, odrekla se kina, kazališta i sličnih sitnica koje su si ranije znali priuštiti, odavno nisu otišli ni na kakav izlet na kojima su nekad zaista uživali i štede na svemu na čemu mogu.

- Ja se još i ne mogu puno žaliti, jer živim u Samoboru i imam veliki vrt, pa mnogo toga ne moram kupiti. No, mnogi moji kolege jako teško žive i jedva krpaju kraj s krajem, pogotovo oni koji imaju djecu. Imamo različitih slučajeva: Neki su se pod blokadom našli zato što im je suprug ostao bez posla, neki nakon razvoda, zato što alimentacija ne stiže redovito i slično. Ljudi su se našli u okolnostima da jednostavno više ne mogu podmiriti sve račune ili kredite, a većina banaka uopće nije kooperativna, iako često govore o tome, upozorava Zdenka. Tako je, kaže, kolegica bila na razgovoru u jednoj našoj „velikoj banci" kako bi dogovorila reprogram kredita i prije nego što se našla u blokadi, no od toga nije bilo ništa.


- Umjesto da joj ponude neki povoljniji model otplate, ili neko slično rješenje, službenica banke rekla joj je da pokuša otići u neku našu "manju banku" i digne kredit kako bi podmirila dugove u toj banci. Ukratko, iako nije kreditno sposobna poslali su je da u drugoj banvi traži kredit da bi riješila dugove kod njih, a kako će dalje, to ih nije briga. A kad je došla na razgovor u tu drugu banku, tamo su joj se smijali. Jer, ako niste kreditno sposobni u jednoj banci, niste ni u drugoj, kaže Zdenka. Dodaje kako je čula i za slučajeve da neke banke kad je u pitanju minus po računu opraštaju kamate, pa čak i dio glavnice, samo ako se podmiri dio duga, no - kako?

- Kako da podmirite 10.000 ili 12.000 kuna ako ste blokirani? Danas vam rijetko tko može posuditi 100 kuna do prvog u mjesecu, kamoli toliki novac, dodaje. Zbog toga, kaže, među blokiranim kolegama vlada veliko razočaranje zbog tumačenja koje je Sindikat dobio kao odgovor iz Državne riznice na zahtjev blokiranih prema, prema kojem se božićnice ne mogu izuzeti od primanja koja ne podliježu ovrsi, već se tretiraju kao isplata plaće, odnosno redovno primanje. Na isti je način ministar financija u srpnju ove godine Sindikatu odgovorio i na pitnje o isplati regresa.

 

Regres nagrada radniku

- To ne bi smjelo biti tako, jer to doista nisu redovna primanja, nego nagrada radniku. Smatramo da zbog toga hitno treba mijenjati Ovršni zakon, jer ljudima treba omogućiti da barem tu nagradu dobiju, makar i djelomično, tako da se ovrši dio toga iznosa, kaže Zdenka. Šalimo se na račun činjenice da to traže baš državni službenici, glavni uhljebi u državi, no teško je ostati nasmijan kad se krene razgovarati o uhljebničkoj plaći.
- Ove godine punim 60 godina i 40 godina staža, a moja plaća, sa svim povećanjima, odnosno onih 2 posto koje nam je država počela vraćati, iznosi točno 4200 kuna. No, s dodacima 2+2+2 posto, koje nam tek sada počinju vraćati, još smo od 2008. godine trebali imati osnovicu za obračun plaća od 5420, a mi smo tek sad, s 5100 kuna došli do tog iznosa, priča Zdenka. Dodaje kako se plaća njenih kolega s 5 ili 8 godina staža, kreće se oko 3500 kuna.


- A što je to ako čovjek ima djecu, kredit za stan, na primjer? Nije dovoljno niti za osnovne potrebe, dodaje. Službenici u Gradu Zagrebu za iste poslove i staž imaju i do 6500 kuna plaće, dok je za državne službenike to samo san. Istina, govorilo se o potrebi izjednačavanja, no u tom slučaju, jednima bi trebalo malo oduzeti, da bi se drugima malo dodalo, što se zasigurno neće tako brzo ostvariti...
- Ima tu i mnogo drugih problema. Na primjer, potpuno je neuređen sustav napredovanja, pa iako u Pravilniku stoji da ako se posebno trudite, savjesno obavljate svoj posao, ljubazni ste sa strankama i nemate zaostataka i za to od poslodavca dobijete ocjenu „izuzetan", ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom „primjeran", odnosno tri puta uzastopno ocjenom „uspješan" ili višom ocjenom, možete redovno napredovati, no - samo ako postoji odgovarajuće radno mjesto, ili ako ste stekli više zvanje, dakle ako ste se školovali. Ukratko, ako vaš odjel nema bolje radno mjesto, što da radimo mi koji smo deset godina za redom ocijenjeni najboljim ocjenama?! Možete jedino potaknuti izmjenu sistematizacije radnih mjesta, kako bi se otvorio novi odjel, ili mjesto voditelja neke radne jedinice, što dugo traje, jer to treba odobriti i Ministarstvo uprave, priča Zdenka.

 

Zdenka Horvat s "cimericom" Nadom Glogović 

Osim toga, dobra ocjena može donijeti i 3 dana godišnjeg odmora, ali - samo na papiru. Naime, zakonsko ograničenje za godišnji odmor je 30 dana, pa radnici koji napune 30 godina staža više od toga ne mogu ostvariti. Dakle, ako i dobijete ta tri radna dana nagrade, često ih ne možete iskoristiti kao godišnji odmor, možda tek kao slobodne dane kad su vam potrebni, ako se poslodavac složi.

- No, čovjeka najviše boli to što se u nekim specifičnim situacijama, kao što je ova s blokiranima, vidi da vlast nema ni najmanje razumijevanja za to kako živimo mi "mali" ljudi, zaključuje naša sugovornica.


ŽENA LOVAC Lovac najmanje lovi, a dobro je za dušu

Zdenka Horvat godinama je bila strastveni lovac, otkriva nam njena kolegica iz ureda Nada Glogović informaciju koju je Zdenka planirala prešutjeti.
- Ma, pomalo odustajem. Napunit ću 60 godina, nekako nemam više toliko volje za lov i ove godine više nisam obnavljala lovačku dozvolu, no bilo je to prekrasno iskustvo. Počela sam slučajno, kad se na sindikalnim sportskim igrama pokazalo da jako dobro gađam, pa su me kolege nagovorili da se okušam kao lovac, a najviše me oduševilo to što se lovci, zapravo, najmanje bave odstrelom, kaže naša sugovornica. Tako ona u lovačkom stažu ima jednog jelena kapitalca, što joj je bilo važno radi potvrde da je „pravi" lovac, no više se bavila otvaranjem hranilišta i skloništa, organizacijom liječenja kad je nekoj životinji to potrebno, ili brojanjem primjeraka pojedinih vrsta. 

- Najljepši dio su naša prekrasna druženja, koja su mi bila pravi ispušni ventil za sav stres kojem smo na poslu nekad izložene, koji bih inače nosila kući. Naime, ljudi često zovu kad dobiju neki nalog za naplatu i vrijeđaju, stranke nam dolaze u ured i ponekad zna biti jako neugodno, dok ne objasnimo na što se odnosi neka naknada. Zato sam zaista uživala na vikendima koje sam provodila sa svojim lovcima, malo u lovu, malo u druženju, kartanju, šalama i prijateljstvu, kaže Zdenka.

Piše: Marijana Matković

Foto: Damir Zovko 

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Zdenka Horvat, sindikalna povjerenica na Trgovačkom sudu: "Treba mijenjati Ovršni zakon, božićnicu i regres trebalo bi izuzeti od ovrhe"

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja