SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Četvrtak, 21.08.2003.

NHS: IAKO STOPA NEZAPOSLENOSTI PADA, BROJ ZAPOSLENIH NE RASTE

ZAGREB, 20. srpnja (Hina)- Predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata (NHS) Krešimir Sever zabrinjavajućim je danas ocijenio podatak po kojem je stopa nezaposlenih od prosinca prošle do lipnja ove godine pala s 21,5 posto na 18,9 posto jer tome, ustvrdio je, nije pridonio porast zaposlenih nego brisanje osoba iz evidencije nezaposlenih. Sever je na konferenciji za novinare rekao da je po podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ove godine iz evidencije nezaposlenih izbrisano 62.578 osoba, što je u usporedbi s prošlom godinom više za 10.000. Najčešći uzrok brisanja nezaposlenih iz evidencije je ne javljanje zavodu u dva uzastopna roka zbog čega je pravo nezaposlenog izgubilo 36.000 osoba, te neaktivno traženje posla zbog čega je pravo izgubilo gotovo 9.000 osoba, rekao je Sever. Upozorio je da je broj nezaposlenih osoba starijih od 50 godina u starom porastu, te da raste udio nezaposlenih žena. Sever ocjenjuje da će primjenom novog Zakona o radu (od 1. siječnja 2004.), kojim se predviđa skraćivanje otkaznih rokova i  smanjenje otpremnina još više porasti udio starijih osoba među nezaposlenima. Na konferenciji je istaknuto da se broj nezaposlenih u proteklih šest mjeseci smanjio za 46.462 osobe u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ali da se unatoč tome, u istom razdoblju zaposlilo gotovo 6.000 osoba manje nego lani (oko 81.000). (Hina)

Pročitajte i članak iz Vjesnika:

Sever: Jedino poduzeće koje traži osobu stariju od 35 godina jest "Posmrtna pripomoć"

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 19.08.2003.

ČAK 81 POSTO KUĆANSTAVA U RH IMA BAREM JEDAN MOBITEL

(SDLSN 19. kolovoza) Iako se prema rezultatima Studije o siromaštvu Svjetske banke čak 80% hrvatskih građana subjektivno osjeća siromašnima, a i neka novija istraživanja o kojima možete pročitati na našim stranicama govore o izraženom pesimizmu glede ekonomskog boljitka u skorijoj budućnosti, izgleda da se "lakše diše" u siromaštvu ukoliko posjedujete mobitel. Tko mari što mjesečni troškovi za ovog "kućnog ljubimca" iznose gotovo koliko i mjesečna rata životnog osiguranja ili dopunskog mirovinskog osiguranja - Hrvati žive sada i ovdje, pa makar ih to udaljilo od sigurne starosti...

ZAGREB, 19. kolovoza (Hina) - Čak 81 posto kućanstava u Hrvatskoj ima barem jedan mobitel, srpanjski su podaci istraživanja koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK. Usporedbe radi, krajem prošle godine mobitel je imalo 69 posto kućanstava, da bi tri mjeseca kasnije ta brojka porasla na 75 posto. Podaci istraživanja pokazuju kako 27 posto hrvatskih kućanstava ima samo jedan GSM, njih 31 posto ima po dva aparata, dok ih je 23 posto sa tri i više mobilna uređaja u kućanstvu. Najviše mobitela imaju kućanstva u Dalmaciji (87 posto) i Istri (86 posto), dok u Zagrebu mobitel ima oko 84 posto domova. U kućanstvima s djecom do 15 godina starosti čak u 95 posto slučajeva prisutan je mobitel. Rezultati istraživanja pokazali su i kako kućanstva s visokim mjesečnim prihodima, tj. ona iznad 8.000 kuna, obavezno posjeduju mobitel, ali i u kućanstvima s prosječnim mjesečnim prihodima (od 3.500 - 8.000 kuna) mobitel je prisutan s 90 do 97 posto. Kako navode u GfK, svi rezultati prikupljeni su na osnovu osobnih intervjua u kućanstvima i na reprezentativnom uzorku kućanstava u Hrvatskoj.

(Hina) tp db

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 18.08.2003.

Ante Barbir i "prijatelji" privedeni istražnom sucu pod sumnjom da su "posudili" novac iz proračuna namijenjen humanitarnoj udruzi

(SDLSN, 19. kolovoza) Nakon jučerašnje vijesti o sumnji u zloporabu položaja Ante Barbir i drugi osumnjičenici privedeni su istražnom sucu. Budući da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno, bilo bi neumjesno prejudicirati tijek i rezultate istrage i eventualnog sudskog postupka. Međutim, može se govoriti o moralu osobe koja je utjecajna u resoru koji je "starom školskom prijatelju" omogućio da udruga koje je predsjednik dobije znatna sredstva iz državnog proračuna, a zatim zatražila "skromnu" pozajmicu od njega. Činjenica da mu je novac trebao za stan nije mu olakotna okolnost jer tko takav novac ne treba. Povrh svega, kako kaže bivša predsjednica Udruge Vesna Pilić u Jutarnjem listu, radilo se o uplatnici udruge Help, a ne "starog prijatelja". Prijatelji si novac daju na ruke ili pozajmicu ovjeravaju kod javnog bilježnika, a ne preko blagajne udruge u kojoj rade. Pročitajte vijest iz Večernjaka... 

ŠEF VLADINA UREDA I GRADSKE SLUŽBE ZA SUZBIJANJE OVISNOSTI OSUMNJIČENI ZA PRIMANJE PROVIZIJE
Barbir uhićen pa pušten jer još nema dokaza Barbir i Puljiz stari su školski kolege, a Barbiru je novac bio potreban za stan Splitska je policija uz kaznenu prijavu za zloporabu položaja i ovlasti sinoć oko 19 sati u istražni centar splitskog Županijskog suda privela Antu Barbira, šefa Vladina Ureda za suzbijanje ovisnosti, Marija Puljiza, predsjednika Udruge za pomoć mladima i ovisnicima Help, te Vedrana Mardešića, pročelnika gradske Službe za borbu protiv ovisnosti. Barbir se sumnjiči da je udruzi Help doznačio 350 tisuća kuna uz 25 tisuća kuna provizije. Novac mu je u dva navrata isplatio Puljiz, prvih 15 tisuća kuna uplatnicom, a ostatak na ruke. Puljiz se tereti da je bez pokrića uzeo s računa udruge Help 120 tisuća kuna. Nije ih pravdao niti vratio. V. Mardešić, pak, sumnjiči se da je uplate udruzi Help uvjetovao 30-postotnom provizijom. U udruzi na to nisu pristali, pa su od lipnja 1999. do listopada 2000. godine obustavljene uplate, čime je Help oštećen za 110 tisuća kuna. U policiji su se Puljiz i Barbir branili da je bila riječ o privatnom novcu, a ne o novcu udruge Help. Njih dvojica stari su školski kolege, pa takve transakcije, smatraju, ne bi trebale biti čudne. Barbiru je novac, kazao je, bio potreban za stan. Tvrdi da ga je uredno vratio. Policija je provela obradu nakon kaznene prijave koju je prije tri mjeseca podnijela utemeljiteljica udruge Help Vesna Pilić. Barbira je sumnjičila da je dobio 65 tisuća kuna s računa udruge. Istražni sudac Dražan Penjak pustio je troje osumnjienika da se brane sa slobode. Nakon ispitivanja koje je potrajalo više od tri sata dr. Ante Barbir vidno iscrpljen izašao je iz splitskog suda u pratnji branitelja Srana Granića oko 23 sata. Nije htio komentirati navode kaznene prijave. - Policija i sud korektno su postupali. Umoran sam nakon deset sati provedenih u policiji i sudu - kratko nam je kazao Barbir. Kako doznajemo od branitelja Granića tužilaštvo je tražilo 48 - satno zadržavanje. Ante Barbir bio je od 3. siječnja 2000. pomoćnik ministrice zdravstva Ane Stavljenić-Rukavina. Nakon afere Baxter ministar postaje Andro Vlahušić, koji ubrzo Barbira predlaže za predstojnika Vladina ureda za suzbijanje ovisnosti. Prema informacijama iz političkih krugova Barbir je jako želio to mjesto, što je uspio zahvaljujući političkoj podršci Gorana Granića. Cijelo vrijeme bio je u sukobu sa svojim prethodnikom Slavkom Sakomanom, koji je Barbira optuživao da se u njegovu mandatu broj narkomana povećao. Barbir je poznat i po čestim posjetima komunama, a posebno je bio popularan među udrugama roditelja liječenih ovisnika. Iz Državnog odvjetništva potvrđeno nam je da će u roku od 24 sata razmotriti optužni zahtjev i doraditi ga. 
 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 18.08.2003.

TRENDOVI U ZAPOŠLJAVANJU NISU PREOKRENUTI

Manje nezaposlenih, ali manje i radno aktivnih

Da u nekoj drugoj zemlji pada broj aktivnog stanovništva, odmah bi se alarmiralo stručnjake i izrađivalo protumjere, no činjenica da se to kod nas upravo događa nikoga od političara ne zabrinjava Sluša li se vladajuće političare u Hrvatskoj - u zadnje vrijeme zaposlenost u Hrvatskoj "buja", a nezaposlenost rapidno pada, i to ne samo zahvaljujući "gumici" na Zavodu za zapošljavanje, nego stvarnom novom zapošljavanju. No, podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju i neke druge brojke, koje ne daju razloga da se političarima vjeruje kako su trendovi preko noći preokrenuti.
Ove godine u lipnju broj aktivnog stanovništva pao je na 1692 milijunaNaime, uspoređuje li se ovogodišnji i prošlogodišnji mjesec lipanj, broj evidentiranih nezaposlenih osoba smanjen je za 65.325. Istodobno je broj zaposlenih povećan za točno 20.240. Razlika je, dakle, 45.085 osoba, a za toliko smanjen je broj aktivnog stanovništva, pa je i slijedom toga stopa nezaposlenosti za lipanj pala na 18,9 posto. Da u nekoj drugoj zemlji pada broj aktivnog stanovništva, odmah bi se alarmiralo stručnjake i izrađivalo protumjere, no činjenica da se to kod nas upravo događa, međutim, nikoga od političara ne zabrinjava.
Evidentno jest da broj zaposlenih raste, no prilično sitnim koracima (nedovoljnima da bi se moglo hvaliti kako su predizborna obećanja o 200 tisuća novih radnih mjesta ostvarena). U lipnju 2001. godine ukupan je broj zaposlenih iznosio 1,335 milijuna, u lipnju prošle godine 1,352 milijuna, a ove godine u lipnju zaposleno je u Hrvatskoj bilo ukupno 1,372 milijuna osoba. Istodobno broj nezaposlenih u lipnju 2001. iznosio je 365 tisuća, u lipnju prošle godine 385 tisuća, a u lipnju ove godine 319 tisuća. No, dok se aktivno stanovništvo posljednjih godina povećavalo, pa je primjerice u lipnju 2001. godine aktivno bilo 1,7 milijuna stanovnika, a lani u istom mjesecu 1,737 milijuna stanovnika, ove godine u lipnju broj aktivnog stanovništva osjetno pada, te je iznosio 1,692 milijuna stanovnika. Vjerojatan politički odgovor koji će uslijediti na pitanje o smanjivanju aktivnog stanovništva jest "samo smo priznali faktično stanje", no, tada je u najmanju ruku licemjerno tvrditi da su trendovi u nezaposlenosti preokrenuti. Bivša HDZ-ova vlast višak je zaposlenih pretvarala u nezaposlene, a aktualna koalicijska vlast višak nezaposlenih pretvara u neaktivne građane. O velikom i toliko željenom zaokretu, dakle, moći će se govoriti tek kada se i trenutačno neaktivni, ali radno sposobni građani počnu vraćati među radno aktivne, zaposlene građane.

Marija BRNIĆ

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 18.08.2003.

Predstojnik Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga "posudio" 50.000 kn od nevladine udruge iz djelokruga rada njegova ureda

(SDLSN, 18. kolovoza) Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj bi npr. ministar rada i socijalne skrbi od predsjednika nevladine udruge koja se skrbi o socijalno ugroženima i osobama s invaliditetom i čiji se programi financiraju iz državnog proračuna, pri čemu glavnu riječ imaju stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi, zatražio da mu posudi poveću svotu novca. Predsjednik takve udruge sigurno bi se našao u nezgodnoj situaciji. Ako posudi, bit će u milosti moćnika, a ako ne posudi možda mu se državna slavina zatvori. Naravno, sve ovo pod uvjetom da se ne radi o nekom drugačijem dogovoru između državnog i nevladinog dužnosnika. Izgleda da se slična situacija dogodila između predstojnika Vladina ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga koji je, usprkos svojoj ne tako maloj dužnosničkoj plaći, naknadi svih mogućih troškova i sl. prinadležnostima, našao za shodno da baš od jednog predsjednika udruge koja se brine o ovisnicima posudi poveću svotu novca. Ta je ista udruga za svoj trogodišnji program "Smanjenja štete" iz proračuna za 2003.g. dobila 50.000 kn potpore. Navodno je u cijeli slučaj uključena i policija, ali neovisno o tomu je li riječ o, kako kaže državni dužnosnik Barbir, "privatnoj i prijateljskoj" posudbi ili slučaju mita i korupcije odnosno zloporabe službenog položaja, čini nam se da bi se državni dužnosnici ipak trebali pridržavati nekog "dužnosničkog bontona", ako on uopće postoji. Pročitajte članak o cijelom slučaju iz Vjesnika... 

Barbir: Vratio sam posuđeni novac, a da se protiv mene vodi istraga, saznao sam slučajno

ZAGREB, 17. kolovoza - »Da se vodi istraga protiv mene, saznao sam slučajno prije nekoliko dana. Zaprepašten sam, ali je teže mojoj obitelji koja je izložena neugodnostima«, rekao je u nedjelju Vjesniku Ante Barbir, voditelj Vladina ureda za borbu protiv ovisnosti o opojnim drogama. U tekstu objavljenom u jednim dnevnim novinama navodi se kako se nad Barbirom navodno provode predistražne radnje zbog sumnje da je iskoristio svoj položaj za stjecanje materijalne koristi. Barbir je, kako je objavljeno, od splitske nevladine udruge HELP, koja brine o ovisnicima, primio dva puta po 25 tisuća kuna u gotovini te 15 tisuća kuna na žiro-račun. Barbir kaže kako je, nakon što je saznao za istragu, zamolio državnog odvjetnika Mladena Bajića da se temeljito istraže navodi koji ga tako teško terete, jer nikad od te udruge, kako kaže, nije primio novac, osim 15 tisuća kuna koje je vratio, za što, tvrdi, ima i dokaze. U HELP-u, kaže, nikad nije ni bio ali je još od studentskih dana prijatelj s Marijem Puljizom, predsjednikom te udruge, od kojeg je za privatne potrebe posudio novac. Barbir ne zna odakle prijava, ali napominje da je možda riječ o političkom podmetanju uoči predizborne kampanje. U tom kontekstu, međutim, nije htio komentirati svoje odnose s nekadašnjim predsjednikom Komisije za suzbijanje zloporabe droga Slavkom Sakomanom, kojeg je zamijenio na tome mjestu u Ministarstvu zdravstva. Sakomana se, s kojim se Barbir nije ni načelno slagao u načinu borbe protiv ovisnosti, teretilo da nije prijavio 600 tisuća kuna preostalih od programa suzbijanje ovisnosti, a istraga o tome još nije završena. Budući da je Barbir sada na čelu ambicioznog projekta suzbijanja ovisnosti, koji podrazumijeva i obračun s narkomafijom, nije isključeno da i ona ima veze s mogućnošću diskreditacije čelnog čovjeka za borbu protiv narkomanije u Hrvatskoj. Barbir je za Vjesnik istaknuo da neće kriti informacije do kojih će se doći u istrazi te da mu je veća briga nastavak antinarkomanske kampanje koja se »upravo zahuktala i počela davati rezultate«. Ministar zdravstva Andro Vlahušić u nedjelju nije želio komentirati novinske napise o predsjedniku Vladina ureda za borbu protiv ovisnosti koji je još do proljeća prošle godine bio njegov zamjenik. Snježana Biga-Friganović, predsjednica saborskog odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, bila je iznenađena vijestima o čovjeku s kojim blisko surađuje i za kojega kaže da je predan poslu i zadacima koje sada obavlja. Također nije željela komentirati optužbe protiv Barbira.

Biserka Lovrić

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 16.08.2003.

ISTRAŽIVANJA: HRVATI SUZDRŽANI U EKONOMSKIM PROGNOZAMA

ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Građani Hrvatske nisu previše optimistični u kratkoročnim očekivanjima poboljšanja općeg gospodarskog stanja u zemlji kao i financijske situacije svojih kućanstava - prevladavaju sa gotovo dvije trećine oni koji misle da će u slijedećih godinu dana biti isto ili čak lošije nego sada. Na nešto duži rok, u slijedećih pet godina, ipak iskazuju (umjereni) optimizam - u opći ekonomski boljitak vjeruje njih 42 posto, a 50 posto očekuje bolje financijsko stanje svojih kućanstava. Za sadašnje pak stanje svog kućanstva više od polovice ispitanika kaže da jedva sastavljaju kraj s krajem ili se moraju zaduživati, a njih gotovo jedna trećina misli da nikada neće dostići životni standard kojim bi bili zadovoljni. Neki su to od pokazatelja iz istraživanja o mišljenjima stanovništva o nekim osnovnim obilježjima života i rada u Hrvatskoj koje je zagrebački GfK Centar za istraživanje tržišta proveo u travnju ove godine. Za opis sadašnjeg stanja svog kućanstva 42 posto navodi da jedva sastavljaju kraj s krajem, 15 posto izjavljuje da se njihovo kućanstvo mora zaduživati, a 10 posto da moraju koristiti, odnosno smanjivati dosadašnju štednju. Nešto više od jedne četvrtine (ili 27 posto) uspijeva malo štedjeti, a znatno štedi tek njih 4 posto.

Opširnije  Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 14.08.2003.

BUDIŠA: INOZEMNA ZADUŽENOST JEDAN OD NAJVEĆIH HRVATSKIH PROBLEMA

(SDLSN, 14. kolovoza) Bivši Račanov saveznik i koalicijski predsjednički kandidat danas je izjavio nešto što se nije moglo čuti na HTV-u u izvještaju s tiskovne konferencije Crkvenac - Rohatinski (za razliku od izvješća novinara METE na Novoj TV). Ukratko, ono za što je HDZ-ovoj vlasti trebalo deset godina Račanova je učinila za samo četiri - povećala inozemni dug Hrvatske s 10 na, kako se procjenjuje da će iznositi na kraju godine, 21 milijardu US dolara. To je jednu milijardu dolara više nego što je iznosio dug Jugoslavije po njenom raspadu. Uspjeh je to vrijedan predizbornih obećanja. Pročitajte što je izjavio Budiša...   

PULA, 14. kolovoza (Hina) - Predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražen Budiša izjavio je danas u Puli da je inozemna prezaduženost trenutačno jedan od najvećih gospodarskih i političkih problema u Hrvatskoj. "Prije tri i pol godine Hrvatska je bila zadužena 9 milijardi američkih dolara, a danas inozemni dug iznosi 18 milijardi dolara, što je na razini duga koji je imala bivša Jugoslavija", kazao je Budiša na tiskovnoj konferenciji u Puli. Dodao je kako takav porast vanjskog duga dovodi u pitanje i gospodarske uspjehe koje ističe aktualna vlast. Predsjednik HSLS-a ocijenio je da situaciju pogoršava činjenica da se nova zaduženja ne troše za ulaganja u gospodarstvo, već idu u potrošnju ili se koriste za vraćanje dospjelih dugova. Budiša se posebno osvrnuo na, kako je kazao, nepodudarne izjave ministra financija Mate Crkvenca i guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog o udjelu inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu. "Ocjena ministra financija Crkvenca da inozemni dug iznosi 50 ili 51 posto bruto domaćeg proizvoda posve je suprotna ocjeni guvernera Rohatinskog koji govori o iznosu u visini 68 posto BDP-a", upozorio je Dražen Budiša. Smatra također kako usporedbe inozemne zaduženosti Hrvatske sa zaduženošću ostalih država, pogotovo onih razvijenih, nisu na mjestu jer je "domaći proizvod po glavi stanovnika u zemljama s kojima se uspoređujemo nekoliko puta veći nego u Republici Hrvatskoj". (Hina) pav sp

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 14.08.2003.

Tužbu protiv MORH-a diglo 190 zrakoplovaca

ZBOG NEISPLAĆENIH PREKOVREMENIH SATI UNATRAG TRI GODINE
Tužbu protiv MORH-a diglo 190 zrakoplovaca
Tužitelje zastupa Goran Mikuličić, Vladin pravni zastupnik pred Haaškim sudom 

Zagrebački Općinski sud zaprimio je 31. srpnja neobičnu tužbu. Grupa od 190 zrakoplovaca, većinom pilota, a onda i pomoćnog osoblja iz zrakoplovnih baza u Zagrebu, Zadru i Splitu, podnijela je toga dana tužbu protiv Ministarstva obrane zbog, u prvom redu, neisplaćenih prekovremenih sati unatrag tri godine! O svojem problemu već su nekoliko puta razgovarali s ministricom obrane Željkom Antunović koja im je, kako smo čuli, poručila da se strpe i pričekaju jer da će sve biti riješeno do kraja srpnja. Međutim, srpanj je prošao, sve je ostalo na obećanju, pa zrakoplovci nisu imali drugi izlaz nego svog poslodavca tužiti. 
Na tužbu se prvo odlučila grupa od njih četrdesetak te su se za pravnu pomoć obratili zagrebačkoj odvjetnici Jadranki Sloković-Glumac. No ona je ubrzo odustala od njihova zastupanja kad se broj zrakoplovaca povećao na 190 jer njezin ured više nije mogao logistički podržati toliko ljudi. Stoga ih na sudu sada zastupa zagrebačko odvjetničko društvo Joka&Mikuličić koji vode Srđan Joka te Goran Mikuličić, Vladin pravni zastupnik pred Haaškim sudom za slučaj Ante Gotovine, koji je isti posao obavljao i u slučaju pokojnog generala Janka Bobetka. - Točno, riječ je o grupnoj tužbi od 190 djelatnih vojnih osoba iz hrvatskoga ratnog zrakoplovstva koja se odnosi na razdoblje od 2000. do 2003. godine. Riječ je ponajprije o pilotima - potvrdio nam je odvjetnik u tom odvjetničkom društvu Neven Bahun. 
Bahun je dodao da je takva tužba neuobičajena, da se ne događa svaki dan, ali da o njoj više zna G. Mikuličić koji je trenutačno na odmoru. Budući da je riječ o radnom sporu, očekuje se da će vrlo brzo, čim završe odmori, na Općinskom sudu biti sazvano i prvo ročište. 
MORH još nije zaprimio tu tužbu, pa je nisu mogli ni komentirati. No izašli su s podatkom da je tužbe protiv MORH-a već prije podnijelo 35 djelatnih vojnih osoba iz letačkog i pomoćnog osoblja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. 
U tužbama su također tražili plaćanje prekovremenih sati unatrag tri godine, svaki po 70.000 kuna uz zatezne kamate. Sud je nepravomoćno njihove tužbe odbio te se sad čeka rješenje o njihovoj žalbi na višem sudu. Tužbe su odbijene jer je tužiteljima, koji su bili angažirani u sustavu protupožarne zaštite, isplaćivana posebna novčana naknada za vrijeme provedeno na dežurstvu, odnosno gašenju požara.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.08.2003.

REFORMA UPRAVE PREKO LEĐA NAJSLABIJIH

(12. kolovoza) O reformi državnih ali i javnih službi govori se godinama. Osim opetovanog isticanja kako bismo trebali dobiti brze, učinkovite službe, lišene prevelike birokratizacije, u tom se procesu ništa značajno nije dogodilo. No, u gluho ljetno doba kada je građanima, a i sindikatima top tema more i godišnji odmor, reforma državnih i javnih službi počela je poprimati sve konkretniji oblik. Za sada, ona će se svesti na otpuštanje, odnosno prikriveno otpuštanje. Reforma državne uprave zapravo je započela otpuštanjem, ili kako se politički korektno naziva, zbrinjavanjem viška u vojsci i policiji. Tu smo fazu zaboravili. Prisjetit će je se tek poneki sindikat čijem je članstvu država obećala da će se ušteđena sredstva u vojnom i policijskom proračunu iskoristiti za rast plaća ostalih korisnika proračuna. No, država je zaboravila na to obećanje. Nakon vojnika i policajaca na red će doći namještenici, odnosno radna snaga koja ne spada u osnovnu djelatnost određene državne ili javne službe. Proračunska sredstva »oslobođena« tim zbrinjavanjem opet će se iskoristiti za rast plaća onih koji su imali sreću i zadržali posao. Država će iz svojih skuta otjerati 60 tisuća kuharica, domara, čistačica, odnosno četvrtinu proračunskih korisnika. Otkazat će im ugovore o radu i ponuditi ih privatnim tvrtkama na »otkup«. A onda će te iste čistačice, domari, kuharice u nešto drugačijim kutama zauzeti svoje stare radne položaje. I čistiti, kuhati, održavati prostore ministarstava, ili nekih drugih institucija. Vjerojatno za puno nižu plaću, neplaćene prekovremene sate rada i upitno poštivanje radnih prava. No, država će ispuniti svoju obavezu restrukturiranja, ponovo preko leđa onih najslabijih. Smanjit će se broj iz proračuna isplaćenih plaća. I eto – reforma je okončana, a iz nje ćemo vjerojatno izići s jednako sporim i neučinkovitim sustavom.

Gabrijela Galić

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.08.2003.

OUTSOURCING OTPUŠTANJE

(6. kolovoza) Nakon otpuštanja viška radne snage u policiji i vojsci Vlada, čini se, po istom modelu nema namjeru racionalizirati poslovanje ostalih tijela državne uprave. Klasičnih otpuštanja viška radne snage u državnim i javnim službama, proračunskim korisnicima, neće biti. No, prema modelima koji se razrađuju u idućoj bi se godini značajan broj zaposlenih »skinuo« s proračuna i to kroz privatizaciju svega onog što se ne može nazvati klasičnom državnom upravom. Tako će se čistačice, majstori, kuharice, konobari u restoranima i kafićima zatvorenog tipa, »ponuditi« privatnim tvrtkama. Reforma državne uprave, prema najavama, sadržavat će nekoliko elemenata. Kao što se iz vladinih krugova u posljednje vrijeme može čuti, razmišlja se o smanjivanju broja ministarstava. U reformskom procesu moguć je i projekt spajanja paradržavnih insitucija, kako bi se reducirala preklapanja poslova. Posebna priča su zaposleni i model izdvajanja svega onog što ne predstavlja čisti činovnički posao. Tako će državna uprava u svom poslovanju primijeniti svjetski model »outsourcinga«, odnosno angažiranja privatnih tvrtki za poslove poput čišćenja, dostave, održavanja. U izdvajanje neosnovnih djelatnosti, već je krenulo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza s kojim službenički sindikat vodi žustru prepisku zbog »nezakonite privatizacije službe održavanja«. Tom privatizacijom bez posla bi ostalo 36 namještenika ministarstva – čistačica, mastora, kuharica – kojima poslodavac nema namjeru isplatiti kolektivnim ugovorom zajamčenu otpremninu. Prema procjenama Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, za 36 namještenika ministarstvo prometa trebalo bi isplatiti više od 500 tisuća kuna na ime otpremnina. 
Slični programi rješavanja viška radnika, odnosno angažiranja privatnih tvrtki na poslovima održavanja pripremaju se i u drugim tijelima uprave. Od oko 260 tisuća zaposlenih službenika i namještenika u državnom aparatu, tim bi se procesom, prema predviđanjima, proračun oslobodio isplate plaća za više od četvrtinu radnika. Točnije, u privatni bi se sektor »gurnulo« oko 60 tisuća radnika zaposlenih u usluzi i službama održavanja. Ono što je sindikat već na primjeru ministarstva pomorstva zabrinulo, jest naznaka da Vlada nema namjeru u tom procesu poštovati odredbe kolektivnog ugovora i namještenicima isplatiti otpremnine. Niti u idućoj godini, Vlada ne namjerava »podebljati« proračunska sredstva za plaće. Kao što se i iz višegodišnjih projekcija proračunskih sredstava dalo naslutiti i za 2004. godinu Vlada u državnoj kasici planira osigurati sredstva za plaće u iznosu jednakom ovogodišnjem. Riječ je o oko 14 milijardi kuna koje dijele zaposleni u državnim i javnim službama, a rast njihovih plaća ovisit će isključivo o procesu racionalizacije državne uprave. Tako će se za svako moguće povećanje plaća činovnici, prosvjetari, medicinari, socijalci zahvaliti čistačicama, kuharicama, majstorima koje država kroz »outsourcing« otpusti.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”

Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”

(mrms.hr) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava glavni je korisnik IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“ koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.

Opširnije

USPOREDBA PLAĆA OTKRIVA SAV JAD LJUDI U HRVATSKOJ: Stručnjak ovdje zaradi kao radnik jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

USPOREDBA PLAĆA OTKRIVA SAV JAD LJUDI U HRVATSKOJ: Stručnjak ovdje zaradi kao radnik jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

PODACI EUROSTATA Cijena rada u usporedbi s drugim zemljama pokazuje koliko Hrvatska ekonomski zaostaje. (Net.hr) Statistički podaci pokazuju da Hrvatska ne zaostaje samo za razvijenim, već i za tranzicijskim zemljama.

Opširnije

Minimalna plaća: Osnovica za doprinose umanjuje se za 50 posto

Minimalna plaća: Osnovica za doprinose umanjuje se za 50 posto

Autor Marija Zuber (LIDER) Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći od 1. siječnja u svotu minimalne plaće ne uključuju se povećanja plaće za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i za blagdane, što pogoduje zaposlenima. Za poslodavce je pak uvedeno oslobođenje od dijela doprinosa.

Opširnije

Kampanja „Zdrava radna mjesta upravljaju opasnim tvarima”

Kampanja „Zdrava radna mjesta upravljaju opasnim tvarima”

Kampanja EU-OSHA (Europska agencija za zaštitu na radu) za razdoblje 2018. – 2019. NHS/EU OSHA - Izloženost opasnim tvarima na europskim je radnim mjestima mnogo češća, nego što većina ljudi može zamisliti. Opasne tvari na radnom mjestu mogu uzrokovati širok raspon zdravstvenih problema i bolesti, a predstavljaju i sigurnosne rizike. Cilj kampanje za razdoblje od 2018. – 2019. godine jest podizanje razine osviještenosti o rizicima koje predstavljaju opasne tvari na radnom mjestu te promicanje kulture sprečavanja rizika.

Opširnije

Radni tjedan 28 sati. Utopija ili stvarnost?

Radni tjedan 28 sati. Utopija ili stvarnost?

NOVA PRAKSA AUTOR: Zoran Vitas Njemački radnici više cijene kraći radni tjedan od povećanja plaća – slobodno vrijeme radišnim Nijemcima vrednije je i od novca (VEČERNJI LIST) Najveći njemački i europski sindikat IG Metall s 2,3 milijuna članova od poslodavaca traži šestpostotno povećanje plaće i fleksibilni radni tjedan za 3,9 milijuna njemačkih radnika.

Opširnije

MIROVINSKA REFORMA Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, a bonusa za umirovljenje nakon zakonske dobi neće biti

MIROVINSKA REFORMA Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, a bonusa za umirovljenje nakon zakonske dobi neće biti

PROMJENE U MIROVINSKOM SUSTAVU Autor: Gabrijela Galić Dobna granica za odlazak u mirovinu trebala bi biti podignuta najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, a razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za jednu godinu. Na dnevni red trebala bi doći i reforma beneficiranog radnog staža

Opširnije

Javni poziv - priznanje i nagrada za promicanje zaštite na radu

Javni poziv - priznanje i nagrada za promicanje zaštite na radu

NHS – Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo je javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja i nagrade za životno djelo za promicanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Priznanja i nagrada za životno djelo se dodjeljuju za ostvarene značajne rezultate i postignuća u zaštiti na radu s ciljem smanjenja broja i težina posljedica na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.

Opširnije

Smiju li poslodavci tajno snimati zaposlenike?

Smiju li poslodavci tajno snimati zaposlenike?

Snimljene blagajnice dobile otkaz zbog krađe AUTOR Marinko Jurasić (VEČERNJI LIST) Pet blagajnica u španjolskom supermarketu, u dobi od 43 do 54 godine, dobilo je otkaz jer ih je poslodavac tajno snimio u krađi. Nakon što su i tamošnji sudovi zaključili da su s pravom dobile otkaz u poštenom suđenju, obratile su se Europskom sudu za ljudska prava koji im je u predmetu López Ribalda v. Španjolska dao za pravo da im je povrijeđeno pravo na poštovanje privatnosti na radnom mjestu.

Opširnije

Od Hrvata su nesretniji samo Grci i Portugalci

Od Hrvata su nesretniji samo Grci i Portugalci

PSIHIČKO STANJE NACIJE Političari tvrde da smo sretni, sindikati suprotno, psiholozi kažu – okrenite se sebi (GLAS SLAVONIJE) U srijedu, 10. siječnja, obilježava se Svjetski dan smijeha. Smijeh je najbolji lijek – tu krilaticu na umu je imao i osnivač, Indijac Madan Kataira, kada ga je utemeljio. Istraživanja pokazuju kako je čak 70 posto bolesti vezano uz stres, smijeh pak izaziva smanjenje stresa i povećava razinu endorfina, hormona sreće u ljudskom tijelu.

Opširnije

Sindikati ZG Holdinga podnose tužbe zbog neisplate punog iznosa božićnica

Sindikati ZG Holdinga podnose tužbe zbog neisplate punog iznosa božićnica

Poslovni.hr/Hina Hercigonja je podsjetio da je Bandić još u prosincu tvrdio kako će sva prava biti u potpunosti ispoštovana, no kasnije je od toga odustao, pa je radnicima isplaćeno samo 1250 kuna. Čelnici četiriju najvećih sindikata Zagrebačkog holdinga izvijestili su u srijedu da će podnijeti tužbe zbog samovolje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji im je, kršeći odredbe važećeg Kolektivnog ugovora (KU), smanjio božićnice s 2885 na 1250 kuna.

Opširnije

BURZA (NE)RADA Izbrisano 45 tisuća nezaposlenih. A uskoro bi brisanja moglo biti još više

BURZA (NE)RADA Izbrisano 45 tisuća nezaposlenih. A uskoro bi brisanja moglo biti još više

NAPLATA NEAKTIVNOSTI Autor: Gabrijela Galić Ministar Pavić najavljuje pročišćavanje registra nezaposlenih, kako bi se uvozilo što manje radne snage. Tko tri puta odbije posao ili usavršavanje, brisat će se, najavljuje Marko Pavić (Novilist.hr) ZAGREB- Zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u 11 mjeseci prošle godine iz evidencije nezaposlenih brisao je preko 54 tisuće nezaposlenih osoba. Podaci za cijelu godinu bit će poznati za nekoliko dana.

Opširnije

Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni u silaznoj putanji; Hrvatska prati trend

Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni u silaznoj putanji; Hrvatska prati trend

Autor: Lider/Hina Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i eurozoni u studenome 2017. dodatno je blago smanjena, a slična kretanja bilježi i Hrvatska, koja je ujedno izdvojena u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Opširnije

Indeks slobodnih radnih mjesta za 2017. sugerira snažan oporavak tržišta rada

Indeks slobodnih radnih mjesta za 2017. sugerira snažan oporavak tržišta rada

Autor Lider/Hina Indeks slobodnih radnih mjesta – OVI indeks u prošloj je godini porastao za 33 posto u odnosu na 2016. godinu, što ukazuje na snažan oporavak potražnje za radom, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).

Opširnije

Je li statistika o nezaposlenosti „zaglupljivanje naroda“?

Je li statistika o nezaposlenosti „zaglupljivanje naroda“?

GOSPODARSTVO Opet se njemački Zavod za zapošljavanje hvali „rekordnom zaposlenošću“ u ovoj zemlji. Zapravo, objašnjava profesor ekonomije Bontrup, političari toliko manipuliraju tom statistikom da je zove „zaglupljivanjem“. (Deutsche Welle) Njemački Zavod za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) objavio je najnovije podatke o broju nezaposlenih u ovoj zemlji.

Opširnije

SVE VIŠE ZAOSTAJEMO Samo Bugari u Europskoj uniji imaju manju kupovnu moć od Hrvata

SVE VIŠE ZAOSTAJEMO Samo Bugari u Europskoj uniji imaju manju kupovnu moć od Hrvata

KORAČAMO UNAZAD Autor: Branko Podgornik Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a, dok u Bugarskoj iznosi samo 53 posto od prosjeka. Rumunjska je oduvijek bila daleko iza Hrvatske, ali je prošle godine po prvi put pretekla našu državu i dostigla 61 posto od prosjeka

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja