SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 10.02.2017.

NAZIV USKLAĐEN SA SADRŽAJENM
Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi promijenila naziv

... za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 10. veljače 2017.) Uredbom o izmjenama Uredbe o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi, objavljenoj u Narodnim novinama broj 2 od 4. siječnja ove godine, ovaj je podzakonski akt konačno dobio naziv koji je u skladu s njegovim sadržajem.
Naime, ovom se Uredbom ne utvrđuju, kako je to njezin dosadašnji naziv sugerirao, (svi) poslovi i posebni uvjeti rada u državnoj službi, već samo oni poslovi uz koje se vežu posebni uvjeti rada, zbog čega je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH prigodom svake izmjene i dopune Uredbe upozoravao ne samo na sadržaj već i na sam naziv Uredbe.
Tako je i u očitovanju na posljednje izmjene Uredbe Sindikat napisao: „Kao i svaki puta dosad kad se očitujemo na izmjene Uredbe, skrećemo pozornost na to kako bi ona trebala nositi naziv „Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi", budući da njome nisu obuhvaćeni svi poslovi u državnoj službi, već samo oni s posebnim uvjetima rada", s time da se ovoga puta upornost i dosljednost isplatila, budući da je člankom 1. posljednjih izmjena Uredbe utvrđeno kako se naziv Uredbe mijenja i glasi: „Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi", petnaest godina nakon njezina donošenja 2002. godine.
Nakon ovog „uspjeha" Sindikat se nada kako će njegovo traženje da se i naziv Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji od 2003. godine više ne sadrži obveze, već samo prava državnih dužnosnika, uskladi sa sadržajem, posebice jer se iduće godine navršava 15 godina od kada su obveze prestale biti njegovom materijom i „preselile" se u Zakon o sprječavanju sukoba interesa. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 03.02.2017.

MIROVINSKI ZAKON NA VRBI SVIRALA

MORH pri odlasku u mirovinu diskriminira i - muškarce


Prema mirovinskom zakonu radnici i radnice koje imaju 41 godinu mirovinskog staža i napune 60 godina života, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije

Autor: Gabrijela Galić  

ZAGREB - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ponovo upozorava na diskriminaciju po dobi i spolu državnih službenika i namještenika kojima prestaje radni odnos u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama radi preustroja ili smanjenja snaga. 

Žene koje su »višak«, a stekle su uvjete za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju, ne mogu dobiti poticajnu otpremninu već im pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice. Međutim, osim žena, Odlukom o visni otpremnina za državne službenike i namještenike MORH-a i Oružanih snaga, diskriminira se i određena kategorija njihovih kolega, odnosno muškarci koji su navršili 60 godina života i imaju 41 godinu staža osiguranja.

Naime, prema mirovinskom zakonu radnici i radnice koje imaju 41 godinu mirovinskog staža i napune 60 godina života, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu bez ikakve penalizacije. U slučaju MORH-a i Oružanih snaga muškarci koji su prema toj zakonskoj odredbi stekli pravo na starosnu mirovinu, a trebali bi otići iz službe zbog preustroja ili smanjenja snaga, također umjesto poticajne otpremnine - 65 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca za svaku godinu službe - primaju otpremninu u visini tri proračunske osnovice.

Stoga je službenički sindikat pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ponovo uputio zahtjev za očitovanjem radi li se o diskriminaciji po dobu i spolu. U slučaju žena koje ne mogu ostvariti pravo na poticajnu otpremninu, jer im je mirovinskim zakonom dana mogućnost da u prijelaznom razdoblju u punu mirovinu idu prije navršenih 65 godina života, podsjeća sindikat riječ je o diskriminaciji i na temelju godina života i na temelju spola. U slučaju muškarca koji punu mirovinu stiču na osnovu dugogodišnjeg staža osiguranika, pak, riječ je o dobnoj diskriminaciji.

Službenički sindikat na nejednako postupanje u MORH-u i Oružanim snagama upozorio je još prije četiri godine, a pravobraniteljica je svojim očitovanjem tu diskriminaciju potvrdila. Prije tri godine jedna je službenica tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi. U prvostupanjskom postupku presuđeno je u njenu korist. Županijski sud tu je presudu preinačio u korist poslodavca, nakon čeka je sindikat zatražio reviziju Vrhovnog suda koja se još čeka.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 02.02.2017.

ZAHTJEV
Sindikat traži zaustavljanje ovrha nad službenicima u Podunavlju

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja

 

(Direktno.hr, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u četvrtak da Vlada zaustavi ovrhe nad državnim i javnim službenicima i namještenicima u hrvatskom Podunavlju, od kojih država potražuje 

troškove parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima zbog "stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaća za rad na području posebne državne skrbi.

Sindikat u priopćenju predlaže da Vlada "razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema službenicima i namještenicima hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće, i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije".

Sindikat tvrdi da su službenici i namještenici temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova, te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi, i to odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.

Međutim, stajalište Ustavnog suda da pravo na uvećanje plaće od 50 posto nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova, te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove".

"Pravna država" koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila magarce i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila jer protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni su i pravosudni dužnosnici - suci, tvrdi sindikat.

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće, i to u pogledu njihova ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova, odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama, kaže se u priopćenju. 

 

OVRHE SLUŽBENIČKIH PLAĆA
SDLSN traži zaustavljanje ovrha u Hrvatskom Podunavlju

SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena


(SDLSN, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od 2008. godine ukazuje na nezavidan položaj hrvatskih građana - državnih i javnih službenika i namještenika u Hrvatskom Podunavlju, koji su pored činjenice da žive na prostoru na kojem niska gospodarska aktivnost ne osigurava novo zapošljavanje i ostanak mladih u ovom dijelu Hrvatske, izloženi pravosudnom „progonu" od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog „stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi.
Podsjećamo, službenici i namještenici su temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi - u Hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.
Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja Hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog „stečenog bez osnove", temeljem kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području Hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.

... za uvećanje klikni na sliku 

No, „pravna država" koja je u Hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila „magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila.
Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima „stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici - suci.
Čak i u onim situacijama u kojima je Vlada, na inzistiranje Sindikata, odlučila poduzeti mjere u cilju olakšavanja odnosno otpisa zakonskih zateznih kamata, takve se mjere ne provode pa je tako Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (NN 65/15) do danas ostala mrtvo slovo na papiru odnosno temeljem nje dosad nitko nije ostvario pravo na otpis kamata.
S time u svezi, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika od Vlade Republike Hrvatske traži da utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području Hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće zbog rada na području posebne državne skrbi i to u pogledu njihovog ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.
Također, SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena.
Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Republikom Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama. S. Kuhar

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 31.01.2017.

OBJAVLJENA PRESUDA
HAKOM tužio sindikalnog povjerenika zbog klevete pa izgubio

Ovom presudom, kao i troškovima odvjetničkih društava koja zastupaju HAKOM u parnicama u kojima se Dražen Lučić obračunava s nepoćudnim radnicima koji se javno usuđuju kritizirati njegov „stil" rukovođenja, dobiva se slika agencije čijem ugledu najviše šteti upravo onaj koji u ime zaštite „ugleda" HAKOM-a tuži sve i svakoga


(SDLSN, 31. siječnja 2017.) Objavom nepravomoćne sudske presude Kaznenog suda u Zagrebu, bivša zaposlenica HAKOM-a Luca Gašpar Šako i sindikalni povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske u ovoj agenciji Pero Tabak oslobođeni su krivnje da su počinili kazneno djelo teškog sramoćenja i klevete koje je navodno moglo naštetiti časti i ugledu HAKOM-a.
Predsjednik Vijeća Dražen Lučić osobno je tijekom 2015. podignuo pet optužnih prijedloga u ime HAKOM-a protiv svojih radnika, dvije članice sindikata i sindikalnog povjerenika, da su svojim izjavama u Dnevniku HRT-a i TV emisiji Labirint sramotili i klevetali HAKOM.
Prva je tužba povučena tijekom procesa krajem 2016. godine. Petra Škof Mikulek je bila tužena zbog izjave u Dnevniku HRT-a: „U vrijeme kad ljudi kopaju po kontejnerima da prežive, oni meni plaćaju plaću da sjedim doma". Naime, nakon povratka s porodiljnog dopusta i učlanjenja u sindikat, poslodavac joj je Odlukom zabranio ulaz u poslovne prostorije, ali istodobno redovno isplaćivao polovicu plaće.

Osim podizanja tužbe, HAKOM je u reakciji na njezinu izjavu u javnost iznio privatne podatke o svojoj zaposlenici zbog kojih su nepravomoćno prekršajno kažnjeni HAKOM kao pravna osoba i Dražen Lučić kao odgovorna osoba s 31000 i 4000 kuna zbog kršenja Zakona o radu.  

Kako tužbe protiv drugo dvoje radnika Dražen Lučić nije htio povući, Sud je odlučio objediniti preostale četiri optužnice u jedan sudski postupak.
Iz Zapisnika s objave jedinstvene presude je razvidno kako Sud smatra da se većina od 12 inkriminiranih izjava odnosila osobno na predsjednika Vijeća Dražena Lučića i ravnatelja Maria Webera, a ne na HAKOM, što upućuje na to kako je Lučić koristio poziciju predsjednika Vijeća i HAKOM-ova financijska sredstva, kako bi sudski progonio nepoćudne radnike, u ovom slučaju članove sindikata i sindikalnog povjerenika.

Primjerice, sindikalnog povjerenika je teretio za izjavu: „U mojoj firmi neće nitko osnovati sindikat", koji je na pitanje novinarke „tko vam je to rekao", odgovorio: „Predsjednik Vijeća". I dok je Lučić u svom iskazu tvrdio da on to nije nikad rekao, u dokaznom postupku pribavljen je mail u kojem Lučić piše svojim vijećnicima: „Sindikalnih povjerenika još ima, no nemaju što tražiti u HAKOM-u, barem dok sam ja predsjednik".
Zanimljivo, Lučić je tužio sindikalnog povjerenika i za najavu priloga koju je izgovorila novinarka, a utužena je i rečenica „...osnivanje sindikata ... u HAKOM-u nije dopušteno ..." pa neka svatko nadopuni po želji, a Lucu Gašpar Šako je tužio zato što je, između ostalog, rekla „Ja nisam rođena da mene netko maltretira, nisam ja rob, a niti je netko moj vlasnik" te zato što je izjavila: „sve na kog se sumnjalo da je mogući član sindikata vršen je mobbing, šikanirani su, oduzimana su dosadanja prava".


Dovođenjem ove presude u vezu s prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 15. lipnja 2015. godine, kojom se potvrđuje kako su HAKOM odnosno predsjednik Vijeća Dražen Lučić i ravnatelj Mario Weber „pokušali i ostvarili zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata", kao i troškovima odvjetničkih društava koja zastupaju HAKOM u parnicama u kojima se Dražen Lučić obračunava s radnicima koji se javno usuđuju kritizirati njegov „stil" rukovođenja, dobiva se slika agencije čijem ugledu najviše šteti upravo onaj koji u ime zaštite „ugleda" HAKOM-a tuži sve i svakoga. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 31.01.2017.

STANJE FAKATA
Iako javnost ima drugačiji dojam, broj zaposlenih u javnom sektoru već pet godina rapidno pada


U ministarstvima, državnim upravama, pravosudnim tijelima godinama se smanjuje broj službenika i namještenika

ZAGREB - Broj zaposlenih u Hrvatskoj u javnom sektoru - ministarstvima, državnim upravnim organizacijama, središnjim državnim uredima, pravosudnim tijelima i drugome - i dalje je u upornom laganom padu. Taj se broj smanjuje godinama, a veće ubrzanje bilježi se u posljednjih pet godina.

Prema podacima objavljenim u »Statističkom prikazu«, publikaciji Ministarstva uprave, u javnom je sektoru posljednjega dana prošle godine bilo zaposleno 55.092 državna službenika i 4.032 namještenika, ukupno 59.124. To je za 643 zaposlena manje nego posljednjega dana 2015. godine.

Najviše je smanjen broj zaposlenih u apsolutnoj brojci tamo gdje ih je i najviše zaposleno - u ministarstvima. Ta je brojka u godinu dana smanjena za 379 zaposlenih i sada je službenika 41.409. Gledano u postotku znatno više je u 2016. godini smanjen broj zaposlenih namještenika u ministarstva, s 1.639 na 1.541.

Manji broj zaposlenih bilježi se u gotovo svim kategorijama. U državnim upravnim organizacijama je službenika i namještenika 44 manje nego lani (sada ih je 2.970). U središnjim državnim uredima ih je 214, što je 67 manje. U stručnim službama i uredima Vlade plaću iz proračuna prima 457 ljudi (prije 503).

Malo smanjenje zabilježeno je i u zaposlenima u uredima državne uprave u županijama, za 52. Broj zaposlenih službenika i namještenika prošle je godine malo povećan u Oružanim snagama, pravosudnim tijelama i ostalim državnim tijelima. U tim je kategorijama 24 zaposlenih više i sada ih je 10.147.

Prije 13 godina, u vrijeme početka prvog mandata Vlade Ive Sanadera zaposlenih je službenika i namještenika bilo 64.858. Taj broj se u dva mandata Vlade HDZ-a vrlo polagano smanjivao. Vlada Zorana Milanovića je na početku svog mandata, početkom 2012. godine zatekla 63.129 i u četiri godine postepno tu brojku smanjila za nešto manje od 3.500, a u pet je godina smanjena za 4.005 zaposlenih ili za 6,3 posto. Tihomir Ponoš

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 25.01.2017.

Osnovana sindikalna podružnica JVP Križevci


(SDLSN, 25. siječnja 2017.) Jučer je u Križevcima održana osnivačka skupština Sindikalne podružnice Javne vatrogasne postrojbe Križevci, na kojoj je za sindikalnog povjerenika izabran Marijan Sokolić, za zamjenika sindikalnog povjerenika Tomica Miklin i blagajnika podružnice Krešimir Prpić, dok Nadzorni odbor čine Miroslav Petračija, Slavko Gotić i Zoran Haban.
Osnivačkoj skupštini prisustvovali su predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Drago Pranjić, sindikalni povjerenik JVP Koprivnica Marko Radotović i županijski povjerenik SDLSN u Koprivničko-križevačkoj županiji Božidar Turek, koji su novoj sindikalnoj podružnici i njezinom vodstvu zaželjeli mnogo uspjeha u radu i na promicanju statusa i prava iz rada križevačkih profesionalnih vatrogasaca.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 10.01.2017.

SVE PO ZAKONU ILI...
Dvojbena imenovanja najviših rukovodećih službenika od strane Vlade


(SDLSN, 10. siječnja 2017.) Vlada Republike Hrvatske je na prošlotjednoj sjednici ponovno ovlastila više državnih službenika za obavljanje poslova predstojnika ureda državne uprave u županijama i glavnog tajnika u ministarstvu, zbog isteka prethodnog roka od šest mjeseci na koji su imenovani, a do imenovanja predstojnika ureda državne uprave u županijama odnosno glavnog tajnika u ministarstvu temeljem provedenog postupka po javnom natječaju.
Radi se o mogućnosti predviđenoj člankom 74.a Zakona o državnim službenicima, prema kojem u kategoriji radnih mjesta rukovodećih službenika, na radna mjesta glavnog tajnika ministarstva i državnog ureda, zamjenika predstojnika državnog ureda, zamjenika ravnatelja državnih upravnih organizacija, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom te predstojnika ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja na razdoblje od četiri godine, ali s mogućnošću da do provedbe javnog natječaja, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.

 

Od najviše šest do 6+6 mjeseci

No, kako je razvidno iz prakse Vlade, mogućnost ovlaštenja državnog službenika za obavljanje poslova rukovodećeg službenika najduže do šest mjeseci koristi se višekratno, što znači da se službenici koji su već jednom dobili takvo ovlaštenje „najduže do šest mjeseci", u stvarnosti ovlašćuju i do dvanaest, a moguće i više mjeseci.
Međutim, svrha instituta ovlaštenja za obavljanje poslova rukovodećeg službenika u Zakonu nije ta da se na duži rok na najviša rukovodeća službenička mjesta imenuju postojeći službenici, već kao prijelazno rješenje do provedbe javnog natječaja, a zakonodavac je rok od šest mjeseci predvidio kao dostatan za provedbu javnog natječaja pa Sindikat stoga ponovno produljenje ovlaštenja za novih šest mjeseci smatra izigravanjem ne samo instituta „privremenog" ovlaštenja do provedbe javnog natječaja, već i dvojbeno zakonitim činom Vlade kao imenovatelja takvih „ovlaštenika".

 

Vremenski ograničeni profesionalci

Situaciju komplicira i činjenica da su najviši rukovodeći službenici u državnoj službi, prema izvornoj verziji Zakona o državnim službenicima iz 2005. godine, trebali biti profesionalci koje Vlada imenuje temeljem provedenog javnog natječaja, koji bi kao takvi svoj posao trebali obavljati vremenski neograničeno, dok god ga obavljaju zakonito i profesionalno, ali je koalicijska Vlada Zorana Milanovića njihovo imenovanje ograničila mandatom od četiri godine, kako bi po preuzimanju vlasti mogla „pomesti" dotad imenovane rukovodeće službenike koji su status stekli za vrijeme HDZ-ove vlade.

Na sumnjivi odabir najviših rukovodećih državnih službenika svojevremeno je upozorio i pučki pravobranitelj u Večernjem listu  

Rješenje ove dvojbeno zakonite situacije moguće je ukoliko se Zakon „resetira" na početne postavke i najviši rukovodeći službenici imenuju temeljem provedenih javnih natječaja na vremenski neograničeni rok, ali samo uz istovremeno propisivanje pravih natječaja za takva službenička radna mjesta, jer se njihov odabir odvija po pojednostavljenoj natječajnoj proceduri, koja ne uključuje čitav niz provjera i procedura predviđenih za obična službenička radna mjesta, pri čemu se konačni odabir svodi na diskrecijsku ocjenu državnih dužnosnika koja se može formirati i tijekom razgovora u četiri oka između ministra i „najboljeg" kandidata.
Da bi se osigurao odabir najkvalitetnijih kadrova na najodgovornija radna mjesta u državnoj upravi potrebno je osigurati i neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječajnih postupaka, a opasnost da se kandidati unaprijed pripreme za pitanja i testove kojima će biti podvrgnuti moguće je spriječiti njihovim računalnim generiranjem na licu mjesta, tj. na dan testiranja odnosno intervjua.
Do tada svjedočit ćemo praksi opetovanih imenovanja rukovodećih službenika na rok od „najduže do šest mjeseci", kojom Vlada poništava zakonsku svrhu i smisao davanja takvih ovlaštenja. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 04.01.2017.

DISKRIMINACIJA

Nastavlja se praksa "kažnjavanja žena": MORH im daje manje otpremnine nego muškarcima

Službenica koja je prije tri godine tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi još čeka pravorijek Vrhovnog suda o presudi Županijskog suda koji je stao na stranu MORH-a

 

Autor: Gabrijela Galić  

(Novilist.hr, 4. siječnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ponovo je pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pučku pravobraniteljicu upozorio na moguću, odnosno utvrđenu diskriminaciju po spolu u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, a koja je uvjetovana odredbama Odluke o visini otpremnine za državne službenike i namještenike kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga u tim tijelima.

Naime, ženama koje su temeljem zakona o mirovinskom osiguranju stekle uvjete za odlazak u starosnu mirovinu u prijelaznom periodu, temeljem Odluke MORH-a uskraćuje pravo na uvećanu otpremninu u slučaju sporazumnog prestanka službe, odnosno radnog odnosa. One mogu ostvariti pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice, za razliku od kolega koji ostvaruju pravo na 65 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca, za svaku godinu službe. Povod za prosvjed sindikata je koncem prosinca objavljena Odluka kojom s propisuje iznos otpremnine službeniku i namješteniku koji je ostvario uvjete za mirovinu u MORH-u, odnosno Oružanim snagama i kojom se nastavlja praksa »kažnjavanja« žena. 


Nejednako postupanje

Podsjetimo, prije tri godine jedna je službenica tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi. U prvostupanjskom postupku spor je dobila jer je Općinski sud u Karlovcu presudio da joj je uskraćeno pravo na jednako postupanje. No, Županijski sud tu je presudu preinačio u korist poslodavca, nakon čega je sindikat zatražio reviziju Vrhovnog suda koja se još čeka.

SDLSN je o najnovijoj Odluci izvijestio i predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj sa zamolbom za pojašnjenje radi li se o diskriminirajućoj praksi ili ne. To su učinili budući da po tom pitanju postoji različito stajalište MORH-a i pravosudnih tijela te Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, »pri čemu su stajalište Županijskog suda u Karlovcu i praksa MORH-a kojom se različito (diskriminirajuće) regulira dostupnost uvećanih (stimulativnih) otpremnina za žene i muškarce suprotni pravnoj stečevini EU-a«.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prije četiri godine dala je za pravo sindikatu, odnosno ženama koje pod nepovoljnijim uvjetima odlaze iz službe u MORH-u i Oružanim snagama. »Ministarstvo obrane obvezatno je osigurati, kao što je to osiguralo i muškarcima, mogućnost izbora između otpremnine i ostanka u radnom odnosu svim ženama kojima je na temelju sporne Odluke o otpremninama uskratilo pristup poticajnoj otpremnini temeljem činjenice da su ostvarile pravo na redovnu mirovinu prije 65. godine života«, među ostalim je tada utvrdila pravobraniteljica.

 

Obaviješten ministar

Službenički sindikat, opetovano podsjeća kako se i najnovijom odlukom individualno pravo žena, koje imaju mogućnost izbora hoće li u starosnu mirovinu sa 65 godina života ili sukladno dobnoj granici utvrđenoj u prijelaznom periodu, tumači restriktivno, odnosno na način koji odgovara Ministarstvu obrane kao poslodavcu, »u cilju ograničavanja prava na isplatu otpremnine veće od tri proračunske osnovice«. Tako se državni službenici i namještenici stavljaju u nejednak položaj s obzirom na navršenu životnu dob, odnosno spol.

»U praksi, Odluka omogućava muškarcu konzumiranje prava na uvećanu (stimulativnu) otpremninu pri dragovoljnom izlasku iz sustava obrane pod uvjetom da nije stekao uvjete za starosnu mirovinu, tj. do 65. godine života, dok ju žena, neovisno o činjenici da može raditi do svoje 65. godine, u 2016. godini može konzumirati do 61. godine i 6 mjeseci života, odnosno do 61. godine i 9 mjeseci života u 2017. godini«, navodi SDLSN. Podsjeća pritom i da je o diskriminirajućim učincima prethodne odluke o otpremninama obavijestio ministra obrane kojemu je i uručeno upozorenje i preporuka Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2013. godine.

 

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.01.2017.

Butković predložio smjenu šefa HAKOM-a Dražena Lučića

 

(HRT, 3. siječnja 2017.) Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predložio je premijeru prijevremenu smjenu ravnatelja državne agencije za mrežnu regulaciju HAKOM-a Dražena Lučića i još dva člana uprave.

Lučića se već dulje proziva zbog rastrošnosti, agencija unajmljuje prostore za 12 milijuna kuna, navodno troši novac na "strateške" ručkove i svilene darove: u javnost je procurilo da je za 86.000 kuna kupio kravate za poslovne partnere.

HAKOM nadzire 13 milijardi kuna teško tržište telekomunikacija i infrastrukture, a ministar Butković ga u pismu proziva zbog kašnjenja u radu, oglušivanja na naputke i neprimjerene komunikacije.

Razriješiti ga može samo Sabor.

Vidjeli smo neki dan, nisam ni znao da se toliko kravata naručuje jer mi nismo tvrtka, mi nismo kompanija koja pokušava pridobiti poslovne partnere. Znači mi smo državna institucija koja svoj novac prikuplja s tržišta i ne bismo smjeli biti tako rastrošni kao što je to radio kolega Lučić, kazao je Zdravko Jukić, član Vijeća HAKOM-a.

 

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


"Ne povećanju penalizacija i dobi za umirovljenje!"

"Ne povećanju penalizacija i dobi za umirovljenje!"

KREŠIMIR SEVER UPOZORAVA u srijedu je izrazio bojazan da bi se Vlada mogla poslužiti preporukama Europske komisije (EK) kao argumentom za promjene u mirovinskom sustavu već ove godine, odnosno da će povećati penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu i ubrzati pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Opširnije

Socijalno vijeće gsv-a: Sindikati i poslodavci protiv povećanja naknade za obnovljive izvore neregije

Socijalno vijeće gsv-a: Sindikati i poslodavci protiv povećanja naknade za obnovljive izvore neregije

ENERGETIKA Piše: PolitikaPlus Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) razmatralo je u ponedjeljak pitanje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu i prijedlog Odluke o naknadi za obnovljive izvore energije, koju su sindikati i poslodavci za sada odbili jer nemaju dovoljno informacija o pojedinostima povećenja, a predloženo je i preispitivanje modela kojim proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora - izdašno zarađuju.

Opširnije

Čelnici EU potpisali Rimsku deklaraciju

Čelnici EU potpisali Rimsku deklaraciju

Čelnici 27 zemalja članica potvrdili su u subotu u Rimu da će nastaviti zajedno graditi EU i nakon izlaska Velike Britanije. Autor: Hina Čelnici 27 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te čelnici europskih institucija, potpisali su Rimsku deklaraciju, te potvrdili da će nastaviti zajedno graditi EU i nakon izlaska Velike Britanije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker potpisao je deklaraciju s originalnim perom kojim su potpisani rimski ugovori prije 60 godina.

Opširnije

KOLUMNA Uniji trebaju veće plaće i investicije

KOLUMNA Uniji trebaju veće plaće i investicije

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik Europska središnja banka dvije godine masovno tiska novac kako bi ubrzala gospodarstvo. Euro je devalvirao, što je potaknulo izvoz. Kamate su pale gotovo na nulu, što je ublažilo problem dugova, a cijene nafte su se prepolovile.

Opširnije

60 godina ugovorā iz Rima: Komisija se prisjeća europskih postignuća i predvodi raspravu o budućnosti Unije s 27 država članica

60 godina ugovorā iz Rima: Komisija se prisjeća europskih postignuća i predvodi raspravu o budućnosti Unije s 27 država članica

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 24. ožujka 2017. Čelnici EU-a okupit će se 25.ožujka u Rimu na proslavi 60.obljetnice ugovorā iz Rima koji su potpisani 1957. na taj dan. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker sudjelovat će na rimskom sastanku na vrhu, tijekom kojeg će biti organizirani brojni događaji kojima će se obilježiti taj trenutak i koji će biti prilika za promišljanje o zajedničkoj europskoj budućnosti.

Opširnije

Nezaposlenima kasni naknada jer na Zavodu za zapošljavanje nema dovoljno - zaposlenih

Nezaposlenima kasni naknada jer na Zavodu za zapošljavanje nema dovoljno - zaposlenih

PREVIŠE ZAHTJEVA Autor: Gabrijela Galić Uskoro će travanj, a još nema novca za siječanj, da problem postoji neslužbeno nam je potvrđeno, a službeno demantirano iz Zavoda za zapošljavanje (Novilist.hr) Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), sudeći prema nekoliko nezaposlenih osoba koje su nam se javile, ima problema s isplatom naknade za vrijeme nezaposlenosti. Prema našim informacijama »zastoj« je nastao kod nezaposlenih osoba koje su se u evidentiranu nezaposlenost prijavile tijekom siječnja i veljače.

Opširnije

Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači skliznula na 15,3 posto

Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači skliznula na 15,3 posto

DZS U odnosu na veljaču prošle godine, stopa nezaposlenosti pala je, pak, za 2,5 postotnih bodova, s obzirom da je tada iznosila 17,8 posto (VEČERNJI LIST) Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u veljači je pala s prethodnih 15,4 posto na 15,3 posto, što je njezin prvi pad nakon četiri mjeseca rasta, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Opširnije

Održan sastanak s ministrom pravosuđa

Održan sastanak s ministrom pravosuđa

NHS/pravosudje.gov.hr - Ministar pravosuđa Ante Šprlje je u srijedu, 22. ožujka 2017. godine održao sastanak s predstavnicima sindikata. Od predstavnika sindikata na sastanku su sudjelovali predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske Armin Tatarević i dopredsjednik i povjerenik podružnice Osiguranja pravosudnih tijela Sindikata pravosudne policije Hrvatske Jelenko Krešo.

Opširnije

Izrazito visoka stopa dugotrajnog siromaštva djece: Neki roditelji su očajni kada djetetu moraju platiti izlet, a nemaju ni za hranu

Izrazito visoka stopa dugotrajnog siromaštva djece: Neki roditelji su očajni kada djetetu moraju platiti izlet, a nemaju ni za hranu

U HRVATSKOJ SVE VIŠE GLADNIH U protekla dva tjedna gladno na spavanje išlo je 21,3 posto članova kućanstava, a 43,5 posto roditelja ponekad je gladno radi zadovoljavanja potreba djece. Iako žive u siromašnim kućanstvima istraživanje je pokazalo da 73,7 posto djece smatra kako žive prosječno kao većina, njih 23,3 smatra da su siromašni, a samo jedno dijete istraživačima je reklo da su jako siromašni

Opširnije

Prosvjed riječkih kulturnjaka: vrijedi li naša diploma manje?

Prosvjed riječkih kulturnjaka: vrijedi li naša diploma manje?

AUTOR: Gloria Fabijanić Jelović (HRT Radio Rijeka) Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi i Sindikat obrazovanja, medija i kulture organizirali su javni prosvjed ispred zgrade Grada Rijeke. Na prosvjedu se okupilo dvjestotinjak kulturnjaka: predstavnici svih ansambala HNK Ivana pl Zajca, knjižničara, glazbenika i muzealaca.

Opširnije

Europska federacija prometnih radnika piše Petrovu, Butkoviću i Ćoriću

Europska federacija prometnih radnika piše Petrovu, Butkoviću i Ćoriću

(SZH) U ime Europske federacije prometnih radnika (ETF) i više od 840.000 željezničara glavni tajnik ETF-a, Eduardo Chagas, uputio je pismo Boži Petrovu, predsjedniku Sabora, Tomislavu Ćoriću, ministru rada i mirovinskog sustava te Olegu Butkoviću, ministru pomorstva, prometa i infrastrukture izražavajući zabrinutost zbog uznemirujućeg stanja tijekom restrukturiranja društva HŽ Cargo d.o.o.

Opširnije

Radnici u malim tvrtkama gotovo bez ikakve zaštite

Radnici u malim tvrtkama gotovo bez ikakve zaštite

NEZGODNO Posljedica politike EK-a o "olakšavanju poslovanja" manjim poduzećima U malim poduzećima (10 do 49 zaposlenih) sindikat ili radničko vijeće radnike zastupaju u 30 posto slučajeva, a u mikro tvrtkama (5 do 9 osoba) samo 17% radnika iza sebe ima sindikat ili radničko vijeće

Opširnije

Život u Hrvatskoj sve skuplji: "Treba reći da se ovog poskupljenja treba ozbiljno bojati''

Život u Hrvatskoj sve skuplji: "Treba reći da se ovog poskupljenja treba ozbiljno bojati''

OD HRANE DO PRIJEVOZA Piše: Ivan Forjan Život u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana sve je skuplji. (Dnevnik.hr) Zavod za statistiku objavio je podatke prema kojima su narasle cijene gotovo svega - od hrane do prijevoza. I dok sindikati strahuju, stručnjaci smiruju i poručuju - blagi rast cijena pozitivno će se odraziti na ukupnu ekonomsku sliku.

Opširnije

Radnici trebaju nadu!

Radnici trebaju nadu!

ETUC/NHS/SSSH - Povodom obljetnice Rimskih ugovora 25. ožujka u Rimu će se održati sastanak na vrhu šefova vlada i država članica EU. To je prigoda na kojoj oni koji donose odluke u ime svih građana država članica EU rasprave i analiziraju situaciju u Europskoj uniji i donesu odluke koje će biti na dobrobit radnika i svih građana EU.

Opširnije

Udar na slobodu radničkog organiziranja

Udar na slobodu radničkog organiziranja

(szh.hr) U Hrvatskoj, u okolnostima restrukturiranja koje ne poboljšava poslovanje, nego se temelji na uštedi otpuštanjem radnika i koje nužno vodi do sve lošijih rezultata poslovanja, predstavnici radnika obavljaju svoju funkciju, ukazuju na propuste i na druge se načine protive negativnom trendu poslovanja. Kada ne uspije „ušutkati“ predstavnike radnika, uprava društva poseže za izmjenama Pravilnika o organizaciji, a sve pod okriljem provođenja plana restrukturiranja.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Prije ljeta bi trebali započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Očekujem da će...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja