SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 21.07.2017.

OTVORENO HRT-a o povećanju osnovice u javnim i državnim službama

Mirando Mrsić pozvao Vladu da u kolektivne ugovore uključi i vatrogasce

 

(HRT/SDLSN, 20. srpnja 2017.) Hoće li osnovica plaće za kolovoz za državne službe biti veća od one za javne? Zašto su policajci, carinici, poreznici i državni službenici u boljem položaju od učitelja, liječnika, socijalnih radnika i medicinskih sestara? Kada će početi pregovori sa sindikatima? Slijedi li štrajk u školama, na fakultetima i u bolnicama? Analizirali smo u emisiji u kojoj su gostovali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednik Sindikata državnih i javnih službenika i namještenika Boris Pleša i ekonomski analitičar Damir Novotny.

 

Na pitanje misli li da će osnovica plaće za kolovoz za državne službe biti veća od one za javne, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je da hoće. Takva jedna odluka je potpuno nerazumna i potpuno suprotna dosadašnjoj praksi 27 godina. Nikada se takvi elementi plaće nisu prikazivali odvojeno. Zato Ribić, za jesen najavljuje štrajk. Sindikati će sigurno, iskoristiti svoja ustavna prava. Jedino ako članovi sindikata budu nevoljki za štrajk će i sindikat odustat. Govoreći o dosadašnjim pregovorima s Vladom Ribić je istaknuo da su sindikati bili spremni potpisati isplatu 75% jedne plaće. Ovdje se ne radi o tome da postoji kolektivni ugovor i ta obaveza, već postoji i moralna obveza države prema svojim zaposlenicima. Vlada je 2009. zahvatila 700 tisuća ljudi obećanjem da će vratiti ono što je uzela. Nezadovoljan položajem radnika u Hrvatskoj, Ribić je napao sve odgovorne.

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ne želi da dođe do štrajka. On smatra da novaca ima za sve podjednako te da Vlada mora ispuniti i svoja obećanja po pitanju povrata duga. Ono što je osnovno da se ugovor koji je potpisan treba ispoštovati. Usuprotnom će uslijediti tužbe i to će državu koštati puno više nego da se taj iznos isplati. To je kockanje. Odgovorna vlada već to treba zatvoriti već sada.

 

S druge strane ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavljuje nove pregovore. Ponudili smo i im kompenzacijske mjere. 100 milijuna kuna. Nudili smo maksimalno što smo mogli. Krenut ćemo u pregovore i vidjet ćemo. Idući tjedan sjedamo na radni sastanak i čekamo da se utvrdi reprezentativnost. Pregovarački tim vlade nije formiran. Formirali smo ga danas za državne službenike.

 

Mirando Mrsić pozvao je Vladu da u kolektive ugovore uključi i vatrogasce. Neka i oni imaju pravo na sve ono što imaju policajci i drugi službenici. Ministar Pavić na to je rekao da u slučaju vatrogasaca nije pitanje samo regresa nego i to što su njihove plaće 2013. spuštene na razine lokalne samouprave. Oni ne žele povratak u državne službenike, već da se njihovo financiranje riješi Zakonom o vatrogastvu.

 

Predsjednik Sindikata državnih i javnih službenika i namještenika Boris Pleša objasnio je zašto su državni službenici u boljoj poziciji. Sporazum je propisao da kad BDP bude rastao 2 tromjesečja da se vrati osnovica na iznos iz 2009. Mi prema tom sporazumu nismo trebali ni pregovarati. Na pitanje za koliko će policajcima, carinicima, poreznicima i drugim državnim službenicima porasti plaća, Pleša je odgovorio da će porasti za otprilike sto kuna. Ipak i oni imaju problema. Mi imamo problem u činjenici da nam kolektivni ugovor ističe 1. kolovoza i više vremena za značajnije razgovore nemamo i jedino je rješenje koje se nameće je da produžimo valjanost ovog ugovora na određeni period da si damo vremena da možemo pregovarati. Lani smo u ovo vrijeme iste smo bili dovedeni u situaciju da smo morali produžiti ugovor do 1. kolovoza.

Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je da plaće u Hrvatskoj moraju rasti, ali da taj porast mora biti povezan sa produktivnosti. Hrvatska ima izrazito nisku produktivnost. U Sloveniji radnici imaju 30 posto veću plaću, ali i 30 posto više produktivnosti. Tek ova godina bi mogla biti snažnijeg rasta BDP-a pa će onda rasti i plaće. Na pitanje koliko bi BDP morao rasti da bi radnici osjetili porast plaća tako da im raste standard, Novotny je odgovorio da bi BDP trebao porasti za 4 do 4 i pol posto.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.07.2017.

Ribić: Nikad javne i državne službe nisu imale različite uvjete   

(HRT, 20. srpnja 2017.) Zaposlenicima javnih službi, za razliku od državnih, najvjerojatnije se početkom rujna osnovica plaće neće povećati za 2%. Iz Vlade to nisu komentirali, no odlučili su početi pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službi, za što je imenovan i pregovarački odbor.

Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata kazao je da punih 27 godina, od kada je hrvatske države, nikada uvjeti nisu bili različiti.

 

Boris Pleša iz Sindikata državnih i loklanih službenika i namještenika RH ne vjeruje u takav scenarij. Dosadašnja praksa je pokazala da se to ne može dogoditi, kazao je. I podsjeća da je slična situacija bila početkom ove godine. Mi smo, pregovarački odbor državnih službi, potpisali sporazum za uvećanje osnovice tri puta po 2 %. Taj se sporazum odlukom Vlade primjenjivao i na zaposlenike u javnim službama, kazao je Pleša.

 

Dogovor je navodno postignut samo s državnim službenicima - policajcima, carinicima, poreznicima, zaposlenicima državne i lokalne uprave, a ne i sa sindikatima javnih službi koji zastupaju učitelje, liječnike, socijalne radnike, profesore i medicinske sestre.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o pokretanju postupka pregovora s državnim službama. Sva ova pitanja će se rješavati u dijalogu sa socijalnim partnerima, a pregovore će voditi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Na pitanje hoće li 2% ovaj put biti uskraćeno zaposlenima u javnim službama odgovorio je: Razgovaramo sa sindikatima.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić izjavila je na konferenciji za novinare, a na upit o pokretanju pregovora sa sindikatima o povećanju plaća državnim službenicima za 2% posto, ali ne i javnim službenicima, da će se ta pitanja rješavati u sljedećim tjednima u razgovornima sa socijalnim partnerima.

Ribić se sjeća ranijih susreta s Pavićem. Mi smo sjajno surađivali s gospodinom Pavićem kad se on borio za mlade asistente u okviru grupe MLAZ imamo samo dobra sjećanja, kazao je.

Prvi sastanak ministra i sindikata je u utorak, a Kolektivni ugovor vrijedi do 1. kolovoza.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.07.2017.

Pavić: Materijalna prava vatrogasaca - kroz izmjene Zakona o vatrogastvu

(HRT, 20. srpnja 2017.) Vlada će pitanje plaća i drugih materijalnih prava vatrogasaca riješiti izmjenama Zakona o vatrogastvu, najavio je u četvrtak ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističući kako će se time riješiti nelogičnosti decentraliziranog načina plaćanja, kojim je uređeno da se novac za isplatu plaća i materijalnih prava ne osigurava u državnom proračunu već u proračunima gradova i općina.

Pavić je rekao kako je zbog decentraliziranog načina plaćanja došlo i do nesrazmjera u visini plaća između pojedinih javnih vatrogasnih postrojbi, pa je prije dva mjeseca zbog uočenih nelogičnosti održan sastanak na kojem je donesena odluka o načinu njihova rješavanja kroz izmjene Zakona o vatrogastvu.

Na sastanku održanom 3 . svibnja zaključeno je da se pitanje svih materijalnih prava, među kojima je i regres, dodatno uredi kroz šire izmjene Zakona o vatrogastvu, a ne kroz vraćanje vatrogasaca u državne službenike iz kojih su ispali 2003. godine.

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u srijedu je upozorio da se vatrogasce, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu, proglašava hrvatskim vitezovima i herojima, no kada im treba isplatiti regres ili povećati osnovicu onda ih se ignorira.

 

MINISTAR O VATROGASTVU

Marić: Vatrogascima treba osigurati primjerene uvjete rada

 

(Tportal.hr, 20. srpnja 2017.) Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da treba preispitati, redefinirati i osigurati primjerene uvjete rada vatrogascima
Upitan o lošem stanju u vatrogastvu, odnosno hoće li biti novaca za poboljšanje uvjeta rada vatrogasaca, Marić je prije sjednice Vlade rekao kako će o tome više riječi biti na samoj sjednici jer će se, s obzirom na okolnosti, sigurno otvoriti to pitanje.

Pojasnio je da su funkcije vatrogastva u najvećem dijelu decentralizirane i imaju dva ključna izvora sredstava - iz udjela u porezu na dohodak jedan posto, povrh funkcija za izravnanje, a financira ga i lokalna samouprava ovisno o svojim mogućnostima i propisanim standardima.

Kao središnja država propisujemo minimalne standarde i oni mogu iznad toga dobiti sredstava, kaže Marić. Na godišnjoj razini, kad se to zbroji i dodaju pozicije Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ministarstva obrane i vatrogasnih službi dođe se do razine od oko 800-tinjak milijuna kuna. 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.07.2017.

Drago Pranjić: Lanac zapovijedanja ne postoji od izlaska iz MUP-a, to nam je potrebno

(HRT, 20. srpnja 2017.) Nakon požara koji su bjesnili u Dalmaciji, u Splitu je danas stanje pod kontrolom, novih požara nema. No, treba znati da vatrogasci raspolažu s opremom i voznim parkom starim i do 25 godina.

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogaststvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi.

Unatoč teškim uvjetima u kojima rade, gost Studija4 Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Hrvatske rekao je da su se sada pokazali točnim nedostatak opreme, kao i nepostojanje strategije razvoja vatrogasca.

"U MUP-u se točno znalo tko zapovjeda i kakva se oprema kupuje. To je zadnjih 17 godina nestalo. Oprema se kupuje stihijski, intervencije se odrađuje u lokalnim upravama i samoupravama, nema glavnom vatrogasnog zapovjednika za sve postrojbe", kaže Pranjić te dodaje da bi se trebala postaviti krovna organizacija koja bi zapovjedala s 2.700 heroja u miru, kojima, unatoč nekim medijskim navodima, ne pada napamet izaći na ulicu i ostaviti građane bez pomoći.

 

Sredstva za opremu

Zadnja velika nabavka opreme bila je 2000. kada je vatrogascima dodijeljeno 210 kamiona s kompletnom opremom.

"Oprema je još uvijek dobra jer brinemo o njoj, no manje bi štete bilo da je oprema nova", kaže Pranjić.

 

Plaće vatrogasaca

Sindikat je potpisnik kolektivnog ugovora s vladom prema kojem imaju neka prava.

"No kada uputimo dopis vladi zbog naših potreba ista ta vlada kaže da smo mi zaposlenici općina i gradova, a oni pak kažu da smo državni službenici".

"Nemamo se kome obratiti. Ova sada vlada je rijetko dobra vlada u kojoj smo našli sugovornika. U posljednjih 17 godina nismo sjeli za stol. 17 godina se nije ništa radilo i prepustilo se kolotečini".

Pranjić navodi kako su neki razgovori s ministrima u vladi započeti, i Vlada se za sada tek upoznaje sa situacijom koja vatrogasce tišti 17 godina.

"Vlada je rekla da želi riješiti problem, no požarna sezona došla je prebrzo".

A problemi koji ih tište je da su izlaskom iz MUP-a vatrogasci imali 12 naziva radnih mjesta, dok ih sada imaju 95.

"Svaki načelnik i gradonačelnik u svom sastavu sam odlučuje kako će nazvati pojedina radna mjesta i to nije dobro, ta rascjepkanost na 65 terirotrijalnih jedinica".

"Potrebno nam je jedinstveno zapovjedanje. Sada nema ingerencije, a lanac zapovijedanja je nesređen".

"Moralna snaga, htijenje i volja dijametralno je suprotan opremi, a potrebno je samo malo dobre volje, i u kratkom roku se to može srediti".

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.07.2017.

Tisak o zahtjevu Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN za sređivanjem stanja u vatrogastvu

Za čitanje dokumenata potrebno je "kliknuti" na dokument

24SATA

 

NOVI LIST 

GLAS SLAVONIJE

SLOBODNA DALMACIJA

JUTARNJI LIST

VEČERNJI LIST

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Drago Pranjić u RTL DIREKTU 

Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca objasnio zapovjedni lanac te poručio : "Moral vatrogasaca je dijametralno suprotan opremi vatrogasaca"

Za gledanje videa klikni na sliku... 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Drago Pranjić za Narod.hr: Vatrogasci svoj posao uvijek odrađuju savršeno usprkos svim problemima


Piše: Eva Marušić 

(Narod.hr, 19. srpnja 2017.) U Hrvatskoj je trenutno 2750 profesionalnih vatrogasaca. Posljednji požari koji su harali po Dalmaciji bili su kaotični. Profesionalcima su u gašenju požara kao pomoć uskakali brojni dobrovoljci. Iako su uspjeli u borbi s požarom, vatrogasci se svakodnevno suočavaju s realnošću u kojoj rade, od čega najviše ističu manjak primanja s obzirom na količinu i odgovornost posla te zastarjelu opremu koja se mijenja ovisno o financijskoj situaciji.

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u svom priopćenju zatražio je od Vlade hitno sređivanje stanja u vatrogastvu.

"Kao vatrogasca me ispunjava što su dečki odradili odličan posao usprkos svim problemima s kojima se susrećemo: od neisplate plaća, regresa, zastarjele opreme... Vatrogasci svaki put odrade svoj posao i više nego savršeno." rekao je Drago Pranjić za Narod.hr, vatrogasac i predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) RH.

Je li moglo bolje, je li netko još trebao reagirati, nije na njima, kako kaže, običnim vatrogascima da odlučuju. To je na ljudima koji određuju smjer i ciljeve kojima vatrogasci u RH trebaju ići, kazao je Pranjić.

"Lijepo je što su se građani i vojska te razne navijačke skupine prijavili na gašenje požara, no stihijski problemi se ne mogu rješavati bez profesionalnih vatrogasaca. Ima nas dovoljno, oprema je zadovoljavajuća a srce i volju nam nitko ne može uzeti. Potrebno je poraditi na sustavu zapovijedanja i strategiji razvoja.", smatra Drago Pranjić.

 

Profesionalne postrojbe

Od 2000. godine profesionalni vatrogasci više ne pripadaju Ministarstvu unutarnjih poslova već pripadaju jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama koji su njihovi osnivači. Jedan dio troškova snosi država, a jedan gradovi i općine.

Osnovna plaća jednog vatrogasca iznosi 5 200,00 kuna bruto, što je oko 3 800,00 kuna neto. Za noćni rad, rad vikendom i blagdanom imaju dodatak. No, u svojem priopćenju napominju da su financijska sredstva kojima raspolažu nikakva, a samim time i prava profesionalnih vatrogasaca nisu onakva kakva bi trebala biti.

O zanimanju mladih za vatrogastvo Pranjić je ispričao kako dok dođu na praksu i vide s čime se sve susreću na intervencijama na požarima, sa smrtno stradalim osobama, s puno tehnike, opreme i stresa za nikakvu plaću - uglavnom je svima želja odlazak u inozemstvo.

 

Dobrovoljna vatrogasna društva

Uz profesionalne postrojbe postoje i Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) što je udruga koja mora zadovoljavati određene vatrogasne propise u RH. Članovi DVD-a moraju imati završeni određeni tečaj o osposobljavanju za gašenje požara.

Vatrogasac Drago Pranjić kaže kako je njihova snaga u privlačenju mladih.

"Oni organiziraju okupljanja s djecom, mladima, organiziraju igre, od najranije dobi djeci pokazuju ljubav prema vatrogastvu. To po meni i jest smisao DVD-a, a ovaj ostatak posla i intervencija treba prepustiti profesionalizmu jer ni jedan posao koji se ne odrađuje profesionalno neće biti odrađen na pravi način.", rekao je Pranjić.

Drago Pranjić je vatrogasac u gradu Osijeku. Kaže da imaju opremu koja je stara već skoro 17 godina. Iako je njima još dobra, ističe problem u radnoj opremi pojedinog vatrogasca, u zaštitnoj opremi u kojoj izlaze na intervencije.

"Mi u gradu Osijeku nismo zadužili opremu 3 ili 4 godine, a to je oprema koja se haba svakodnevno u raznim intervencijama. Problem je što nemamo nekakve standarde u hrvatskom vatrogastvu pa da se zna kakva mora biti oprema, tako da se sada nabavlja onako kako koja jedinica lokalne uprave ima novaca, a ne po isteku i dotrajalosti." objasnio je Pranjić rekavši kako nekako izdržavaju taj nedostatak opreme.

Dok je u Osijeku stanje izdrživo, u drugim gradovima vatrogasne postrojbe u težoj su situaciji s opremom. Za bilo kakvu nezgodu prouzročenu lošim stanjem opreme odgovornost pada na gradonačelnika.

"Najjača vojska u Republici Hrvatskoj su vatrogasci. Svakodnevno smo izloženi raznim intervencijama.", kaže Drago Pranjić.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Vatrogasci pisali Vladi: Kad gasimo vatru, onda smo heroji, kad pitamo za plaće - onda smo ničiji!

 

Za gledanje priloga HRT klikni na sliku gore...

(HRT, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogatstvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi. 

Sredstva koja su im namijenjena su manja nego 2009. godine. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, no sada tvrdi drukčije, stoji u priopćenju Sindikata. Priložio je i dokumente koji to potvrđuju - a prema kojima im nedostaje oko 140.000 kuna.

Sindikat također upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu između MUP-a, vojske, Vatrogasne zajednice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Detaljnije o problemima vatrogasaca u emisiji Hrvatska uživo je govorio Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca.

 

Smatra da hrvatsko vatrogastvo nema strategiju razvoja i opremanja, nema ciljeva kako što je imalo za vrijeme kada je pripadalo MUP-u, a ogroman je problem financiranje. Iz MUP-a smo prebaćeni jedinici lokalne samouprave. Gradonačelnici i njihova dobra volja odlučuju na koji način ćemo biti opremljeni za izvršavanje intervencija. I dok se veliki gradovi čak i snađu, velik problem su mali gradovi - Senj, Ilok, Vukovar, Vinkovci, upozorava.

Naglašava da kada država propisuje povećanje plaća, isplata regresa, pa i vatrogasci to zatraže, gradonačelnici kažu da ne mogu to dobiti jer se financiraju iz države iz decentraliziranih sredstava. U biti nemamo kome upititi dopis, ne zna se tko je za nas nadležan da bismo se njemu požalili.

Na pitanje kako problem treba riješiti, odgovorio je da smatra kako moraju imati jedinstven ustroj - MUP, Ministarstvo obrane, nebitno je kako će se zvati ali moramo imati jedinstven sustav zapovjedanja. Trenutno imamo vatrogasnog zapovednika koji nije ingerenten za nijedno profesionalnu vatrogasnu postrojbu. Problem zapovjednog lanca je neriješen, kaže.

Naglasio je da sustav koji je bio u Ministarstvu unutarnjih poslova je djelovao dobro jer je ministar donosio odluke i u roku od par minuta ih je mogao poslati u Split, Divulje ili kamo god je trebalo.

2000. godine kada smo izašli iz MUP-a, imali smo 12 naziva radnih mjesta, trenutno imamo 95 naziva radnjih mjesta. Svaki gradonačelnik može odlučivati kako će vatrogastvo u njegovom gradu izgledati. Vatrogastvo je prebitna činjenica da bi se s nama ovako igralo, upozorio je Pranjić. 

 

SINDIKAT VATROGASACA

Vatrogasci poručuju: Sad smo heroji, a kad tražimo regres i povećanje osnovice Vlada nas ne zarezuje


Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

(Novilist.hr, 19. srpnja 2017.) ZAGREB - Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava »hrvatskim vitezovima» i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

»Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo«, stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna.

To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna. Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat. Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju »zapovjedne uspravnice» MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

TRAŽE SREĐIVANJE STANJA
Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju


(SLOBODNA DALMACIJA, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima" i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

"Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo", stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna. To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna.

Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

VATROGASCI PISALI VLADI "Kad gasimo vatru onda smo heroji, kad pitamo za plaće - onda smo ničiji"

(Index.hr, 19. srpnja 2017.) ODBOR profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zatražio je od vlade da žurno riješi stanje u vatrogastvu te su im povodom toga uputili priopćenje. Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić, poručio je:

"Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo isplatu regresa, onda smo ničiji."


Godinama upozoravaju na problematično stanje

"Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo, pa se ona ostvaruju s "pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

Sredstva koja vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce, dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama, utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.


"Okrenuli ploču" o kolektivnom ugovoru

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce, dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je vlada u posljednje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da "kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

Dakle, vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312, već s pozicije 363 državnog proračuna.

Nije šija nego vatrogasac.


Loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i vlade

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na npr. božićnicu ili regres, ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato što im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju zapovjedne uspravnice MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu", stoji u priopćenju koje su uputili vladi premijera Plenkovića, prenosi televizija N1.

 

Hrvaški gasilci pišejo premierju: Ko rešujemo ljudi smo junaki, ko zahtevamo regres ...

Sindikat hrvaških poklicnih gasilcev od vlade zahteva, da se posveti reševanju težav gasilstva, še posebej poklicnega gasilstva.

(Najdi.sl, 19. srpnja 2017.) "Ko gasimo ogenj in rešujemo ljudi, smo heroji, ko pa zahtevamo plačilo regresa, smo nadloga," je zapisal predsednik Združenja poklicnih gasilcev Drago Pranjić.

Pranjić ob obsežnem požaru v Splitu in okolici izpostavlja, da na nevzdržno stanje v gasilskih zvezah opozarjajo že več let. Poklicne gasilce moti, da jih je vlada praktično umaknila iz predalčka javnega sektorja, kjer jim je kolektivna pogodba zagotavljala regres in plačo tako kot preostalim javnim uslužbencem. Poklicne gasilce so dali na grbo občinam, ki pa stokajo, da iz proračuna dobivajo premalo sredstev, da bi lahko "normalno" plačevali gasilce. 

 

Zašto se Vlada oglušuje na zahtjeve vatrogasaca?

(N1, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade traže žurno rješavanje stanja u vatrogastvu. O njihovim problemima za N1 je govorio predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić.

Pranjić kaže kako 17 godina vatrogasci u Hrvatskoj nazaduju, a veliki problem je u samoj organizaciji rada.

"Vatrogasna zajednica je udruga građana, ali nepojmljivo mi je da udruga zapovijeda profesionalcima. Zamislite da policijom zapovijeda udruga građana. To je neprihvatljivo. Poslan je i amandman u Saboru od Ante Sanadera gdje je navedeno da Hrvatska vatrogasna zajednica raspolaže sa 115 tisuća dobrovoljnih vatrogasnih članova. Jedina snaga je 2.700 profesionalaca koji svoj posao obavljaju odgovorno. Dobrovoljcima svaka čast. Ovo što je radila Torcida - kapa do poda, ali stihjski se problemi ne mogu rješavati", kazao je.

"Izlaskom iz MUP-a u vatrogastvu je bilo 12 naziva radnih mjesta, a sada imamo 96 naziva radnih mjesta. To je pokazatelj da nije dobro i učinkovito. Sada glavni vatrogasni zapovjednik nema ingerenciju nad bilo kojojm javnom vatrogasnom postrojbom jer tamo nadležnosti ima vatrogasni zapovjednik županije", kaže Pranjić.

Dodao je kako je zahtjev za rješavanje ove problematike upućen prema Vladi još krajem prošle godine, ali da odgovora još nema.

"Mi smo već krajem prošle godine pokrenuli jednu inicijativu. Sastali smo se s ministrom Ćorićem, pomoćnicima Ministarstva financija, ali vatrogasci idu preblago. Koliko smo odlučni pomagati građanima toliko smo slabi prema vladi. Zahtjevi su upućeni. Sistematizacija radnih mjesta, koeficijenti... Ali nema ni odgovora od nikoga iz Vlade", rekao je Pranjić za N1. 

 

Priopćenje upućeno Vladi
DRAGO PRANJIĆ: "Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo regres onda smo ničiji"

 

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade traže žurno rješavanje stanja u vatrogastvu.

(Portal Oko, 19. srpnja 2017.) "Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo isplatu regresa, onda smo ničiji", rekao je predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić.

"Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna.

Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

 

Nije šija nego vatrogasac

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu"", stoji u priopćenju upućenom Vladi Republike Hrvatske, piše n1info.com. 

 

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom

(Dnevno.hr, 19. srpnja 2017.) Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

Nije šija nego vatrogasac.

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu.

 

POVODOM POŽARA: Sindikat traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

 

(PolitikaPlus, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima" i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

"Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme "okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo", stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna. To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna.

Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

"Kad gasimo vatru onda smo naši, kad tražimo regres ničiji"

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju plaće vatrogasaca ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju MUP, vojska, DUZS...

(24sata, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od Vlade Republike Hrvatske traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu u kojem se jedino sa sigurnošću zna tko vatru gasi, ali ne i tko plaća profesionalne vatrogasce. Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.

 

Priopćenje donosimo u cijelosti:

 

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna. Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna. Nije šija nego vatrogasac. Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna. Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi... Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu". 

 

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo onda smo heroji, a kad treba isplatiti regres - ničiji

(Narod.hr, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u svom pripćenju zatražio je od Vlade hitno sređivanje stanja u vatrogastvu.

 

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme "okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da "kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad.

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni "generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu. 

 

ODBOR PROFESIONALNIH VATROGASACA SDLSN
Kada gasimo vatru onda smo naši vatrogasci, kada tražimo regres onda smo ničiji


(SDLSN, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od Vlade Republike Hrvatske traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu u kojem se jedino sa sigurnošću zna tko vatru gasi, ali ne i tko plaća profesionalne vatrogasce.
Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.
Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.
Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.
Nije šija nego vatrogasac.
Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.
Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...
Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 13.07.2017.

NOVI LIST o Vladinoj taktici "kolektivnog pregovaranja"

 ... za čitanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 12.07.2017.

"SISTEMATIZACIJSKI INŽENJERING"

Micanje nepoželjnog kadra u Geodetskoj upravi: Zabranjen rad školovanima u tehničkim strukama, a otvorena vrata - društvenjacima


Autor: Gabrijela Galić

Nije prvi put da se unutarnjim pravilnicima u državnoj službi mijenjaju uvijeti za raspored na određeno radno mjesto što se uglavnom koristi za »micanje« nepoželjnog kadra. Primjerice, lani je izmjenom Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Slavonskog Broda za više radnih radnih mjesta srednje stručne spreme promijenen uvjet u pogledu stručne spreme kako bi određene službenice ostale bez mogućnosti rasporeda. Sindikat takva postupanja naziva »sistematizacijskim inženjeringom«.

(Novilist.hr, 11. srpnja 2017.) ZAGREB - Radnik društvene struke sa srednjoškolskim obrazovanjem, primjerice završenom gimnazijom, od nedavno može raditi posao ovlaštenog katastarskog referenta. Istodobno, na to je radno mjesto onemogućen pristup službenicima sa srednjoškolskim obrazovanjem iz područja arhitektonske ili građevinske struke iako su desetljećima obavljali te poslove. No, preko noći oni bi trebali biti raspoređeni na druga, vjerojatno slabije plaćena, radna mjesta. Zamijenit će ih, u slučaju da za to radno mjesto ne konkurira osoba sa srednjom stručnom spremom geodetske struke, netko upravne ili druge ruštvene struke.

Naravno, pod uvjetom da ima položen državni stručni ispit uz najmanje šest godina iskustva na odgovarajućim poslovima. Takva nelogičnost, odnosno potencijalna diskriminacija na koju je upozorio Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLSN) odvija se u Državnoj geodetskoj upravi koja je početkom svibnja Pravilnikom o unutarnjem redu propisala nove uvjete za raspored na radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta. To je, pak, rezultirao time da su neki ovlašteni katastarski referenti nakon desteljeća provedenih na tom radnom mjestu premješteni jer ne zadovoljavaju uvjete koje radno mjesto prema novom pravilniku propisuje. Riječ je o ljudima s građevinskom ili arhitektonskom strukom koje su bliske geodetskoj.

Službenici smatraju, kako navodi SDLSN, da je propisanim novim uvjetima za radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta osobama tehničke struke zapriječena mogućnost rasporeda na poslove ovlaštenog katastarskog referenta, za razliku od osoba upravne ili druge društvene struke.

»Zanimanja bliska zanimanju građevinskog tehničara jesu: tehničar za građevne materijale, kamenoklesarski tehničar i geodetski tehničar ili geometar«, navodi sindikat pitajući i resornog ministra uprave zašto je osobama te struke zapriječena mogućnost rasporeda na radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta, »dok je na to radno mjesto moguće rasporediti osobu druge društvene struke, dakle i osobu koja je završila opću gimnaziju«.

Novi Pravilnik o unutarnjem ustroju Državne geodetske uprave dobio je suglasnost Ministarstva uprave, no novi je ministar nakon upozorenja sindikata od Državne geodetske uprave zatražio očitovanje. Kako će se priča razriješiti i hoće li se službenici koji su preko noći postali neadekvatno educirani uspjeti izboriti za posao kojeg su radili, još nije poznato.

No, nije prvi put da se unutarnjim pravilnicima u državnoj službi mijenjaju uvijeti za raspored na određeno radno mjesto što se uglavnom koristi za »micanje« nepoželjnog kadra. Primjerice, lani je izmjenom Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Slavonskog Broda za više radnih radnih mjesta srednje stručne spreme promijenen uvjet u pogledu stručne spreme kako bi određene službenice ostale bez mogućnosti rasporeda. Sindikat takva postupanja naziva »sistematizacijskim inženjeringom«.

U slučaju Državne geodetske uprave osim informacije o razlozima redefiniranja uvjeta za radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta traže i objašnjenje zbog čega na to radno mjesto nije moguće rasporediti osobe geodetima bliske tehničke struke tim više jer su te struke u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja zajedno svrstane.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


GSV: O povećanju minimalne plaće i poskupljenju električne energije

GSV: O povećanju minimalne plaće i poskupljenju električne energije

Piše: PolitikaPlus/Hina Na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) bilo je riječi o aspektima vezanimuz Zakon o minimalnoj plaći,efektima koje povećanje minimalne plaće imaposebice na one sektore koji su zapravo industrijske prirode - radno intenzivni izvozno orijentirani idrugih visokoproizvodnih gdje jevelik broj osoba koje dobivaju minimalnu plaću, izjavila je u ponedjeljak državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević.

Opširnije

EU traži veću zaštitu radnika na povremenim poslovima poput onih "samozaposlenih" u Uberu

EU traži veću zaštitu radnika na povremenim poslovima poput onih "samozaposlenih" u Uberu

RADNIČKA PRAVA Komisija predlaže da bi radnici trebali biti uredno informirani u vezi uvjeta njihova zapošljavanja, a poslodavci bi im trebali dati pojašnjenje zašto nakon nekoliko godina rada na istom poslu nisu dobili stalni ugovor o radu

Opširnije

NUDI SE KVALIFICIRANI RADNIK, POVOLJNO I ODMAH! Otkrivamo kako funkcionira agencija za privremeno zapošljavanje radnika. I što to točno znači...

NUDI SE KVALIFICIRANI RADNIK, POVOLJNO I ODMAH! Otkrivamo kako funkcionira agencija za privremeno zapošljavanje radnika. I što to točno znači...

PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA AUTOR: Jasmina Trstenjak (JUTARNJI LIST) Amerikanci žele biti freelanceri pa im privremeni poslovi odgovaraju. Žele fleksibilnost i slobodu. Hrvati, pak, žele sigurnost. Ali do nje teško dolaze. Stoga pristaju na privremene poslove ili, kako ih najčešće klasificiraju, one nesigurne. I to, čini se, sve više. Tržište privremenog zapošljavanja, koje se otvorilo 2003., raste.

Opširnije

'Država mjerama SOR-a vara samu sebe'

'Država mjerama SOR-a vara samu sebe'

Piše: Ana Blašković Izaslanstvo EP-a o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj. (POSLOVNI DNEVNIK) Izaslanstvo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta stiglo je u Zagreb kako bi ocijenilo provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih.

Opširnije

KOLUMNA Eksplozija plaća, ali ne kod nas

KOLUMNA Eksplozija plaća, ali ne kod nas

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik Ako Hrvatska bude zaostajala za trendom povećavanja plaća, mladi i stručni ljudi nastavit će napuštati zemlju, a poduzetnici neće moći nabaviti radnike iz susjednih zemalja (Novilist.hr) Kažu da se plaće u Hrvatskoj i Europi otimaju kontroli. U Hrvatskoj, trenutačno, one prosječno rastu po stopi od 4 do 5 posto godišnje.

Opširnije

Radnici u Hrvatskoj na poslu gotovo 10 godina kraće nego u Švedskoj

Radnici u Hrvatskoj na poslu gotovo 10 godina kraće nego u Švedskoj

OČEKIVANI RADNI VIJEK U EUROPI (GLAS SLAVONIJE) Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina. Hrvatska je daleko od toga, s očekivanih 32,1 godinu radnog vijeka treći smo od dna u Europskoj uniji.

Opširnije

528. plenarno zasjedanje EGSO-a

528. plenarno zasjedanje EGSO-a

NHS - U Bruxellesu je 20. i 21. rujna 2017. godine održana 528. plenarna sjednica Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Plenarnoj sjednici uvijek prethodi sastanak radničke skupine (Skupina II) na kojem se uobičajeno raspravljaju prijedlozi mišljenja o kojima će se glasovati na plenarnoj sjednici te trenutačni problemi s kojima su suočeni radnici u zemljama EU. Tijekom sastanka radničke skupine održana je opća rasprava o govoru o stanju Unije 2017. godine, koji je u Europskom parlamentu održao Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.

Opširnije

CETA privremeno stupila na snagu – Od danas se ukida 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU

CETA privremeno stupila na snagu – Od danas se ukida 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU

Autor: Astrid Elizabeth Pavleković (LIDER) U četvrtak na snagu privremeno stupa CETA, sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i Europske unije, što znači da će se od 21. rujna primjenjivati svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući ukidanje 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU, pristup tržištu i regulatornu suradnju.

Opširnije

Razlike u plaćama između zemalja članica EU

Razlike u plaćama između zemalja članica EU

NHS/ETUC - Ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, kaže se u studiji koju je danas objavio Europski sindikalni institut (ETUI). Razlika u neto mjesečnim plaćama prilagođenim za sastav radne snage i strukturu gospodarstva je veća nego kad se u obzir uzimaju samo troškovi života.

Opširnije

Pola milijuna građana ne može si priuštiti meso ni tri puta tjedno

Pola milijuna građana ne može si priuštiti meso ni tri puta tjedno

PORAŽAVAJUĆI POKAZATELJI SIROMAŠTVA Prag rizika od siromaštva za četveročlanu obitelj je 4491 kunu mjesečno (GLAS SLAVONIJE) Prema novim podacima Državnoga zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,9 posto.

Opširnije

EUROPLJANI U PROSJEKU RADE 35,6 GODINA Građani jedne skandinavske zemlje rade najduže, saznajte kakva je situacija u Hrvatskoj

EUROPLJANI U PROSJEKU RADE 35,6 GODINA Građani jedne skandinavske zemlje rade najduže, saznajte kakva je situacija u Hrvatskoj

TRAJANJE RADNOG VIJEKA (JUTARNJI LIST) Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, pokazalo je izvješće Eurostata.

Opširnije

Restrukturiranje HŽ-a propalo je zbog neodgovornih uprava

Restrukturiranje HŽ-a propalo je zbog neodgovornih uprava

Institut za javne financije: 'HŽ Cargo, Infrastruktura i Putnički prijevoz unatoč pomoći sve su nelikvidniji'. (POSLOVNI DNEVNIK) Ciljevi restrukturiranja državnih željezničkih poduzeća, provedenog od 2012. do 2016. nisu ostvareni, te je likvidnost tvrtki HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz slabija nego prije restrukturiranja.

Opširnije

Studijski posjet Kraljevini Švedskoj

Studijski posjet Kraljevini Švedskoj

NHS - U sklopu projekta „Unapređenje sustava pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere jačanjem uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj“, koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava organiziralo je studijski posjet Kraljevini Švedskoj za članove Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere, u razdoblju od 11. do 15. rujna. 2017. godine.

Opširnije

Više od 40 milijuna ljudi u svijetu lani je robovalo, neki su proizvodili odjeću koju nosimo

Više od 40 milijuna ljudi u svijetu lani je robovalo, neki su proizvodili odjeću koju nosimo

GLOBALNI PROBLEM Više od 40 milijuna ljudi u svijetu prošle je godine provelo u ropstvu, na prisilnom radu ili u prisilnim brakovima, navodi se u prvoj zajedničkoj procjeni skupina za borbu protiv ropstva (Tportal.hr) Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Zaklada 'Walk Free' procjenjuju da je u modernom ropstvu prošle godine bilo 40,3 milijuna ljudi i napominju da se radi o konzervativnoj procjeni.

Opširnije

Božinović: Veći koeficijent za 7.655 policijskih službenika

Božinović: Veći koeficijent za 7.655 policijskih službenika

(HRT) Ravnateljstvo policije sazvalo je konferenciju za novinare na kojoj je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao da je njegov tim jutros imao sastanak s predstavnicima reprezentativnih sindikata u MUP-u. Ministar Božinović zahvalio je na suradnji čelnicima sindikata, Dubravku Jagiću iz Sindikata policije Hrvatske, Zdravku Lončaru iz Nezavisnoga sindikata MUP-a RH i Borisu Pleši iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja