SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 25.01.2017.

Osnovana sindikalna podružnica JVP Križevci


(SDLSN, 25. siječnja 2017.) Jučer je u Križevcima održana osnivačka skupština Sindikalne podružnice Javne vatrogasne postrojbe Križevci, na kojoj je za sindikalnog povjerenika izabran Marijan Sokolić, za zamjenika sindikalnog povjerenika Tomica Miklin i blagajnika podružnice Krešimir Prpić, dok Nadzorni odbor čine Miroslav Petračija, Slavko Gotić i Zoran Haban.
Osnivačkoj skupštini prisustvovali su predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Drago Pranjić, sindikalni povjerenik JVP Koprivnica Marko Radotović i županijski povjerenik SDLSN u Koprivničko-križevačkoj županiji Božidar Turek, koji su novoj sindikalnoj podružnici i njezinom vodstvu zaželjeli mnogo uspjeha u radu i na promicanju statusa i prava iz rada križevačkih profesionalnih vatrogasaca.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 10.01.2017.

SVE PO ZAKONU ILI...
Dvojbena imenovanja najviših rukovodećih službenika od strane Vlade


(SDLSN, 10. siječnja 2017.) Vlada Republike Hrvatske je na prošlotjednoj sjednici ponovno ovlastila više državnih službenika za obavljanje poslova predstojnika ureda državne uprave u županijama i glavnog tajnika u ministarstvu, zbog isteka prethodnog roka od šest mjeseci na koji su imenovani, a do imenovanja predstojnika ureda državne uprave u županijama odnosno glavnog tajnika u ministarstvu temeljem provedenog postupka po javnom natječaju.
Radi se o mogućnosti predviđenoj člankom 74.a Zakona o državnim službenicima, prema kojem u kategoriji radnih mjesta rukovodećih službenika, na radna mjesta glavnog tajnika ministarstva i državnog ureda, zamjenika predstojnika državnog ureda, zamjenika ravnatelja državnih upravnih organizacija, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom te predstojnika ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja na razdoblje od četiri godine, ali s mogućnošću da do provedbe javnog natječaja, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.

 

Od najviše šest do 6+6 mjeseci

No, kako je razvidno iz prakse Vlade, mogućnost ovlaštenja državnog službenika za obavljanje poslova rukovodećeg službenika najduže do šest mjeseci koristi se višekratno, što znači da se službenici koji su već jednom dobili takvo ovlaštenje „najduže do šest mjeseci", u stvarnosti ovlašćuju i do dvanaest, a moguće i više mjeseci.
Međutim, svrha instituta ovlaštenja za obavljanje poslova rukovodećeg službenika u Zakonu nije ta da se na duži rok na najviša rukovodeća službenička mjesta imenuju postojeći službenici, već kao prijelazno rješenje do provedbe javnog natječaja, a zakonodavac je rok od šest mjeseci predvidio kao dostatan za provedbu javnog natječaja pa Sindikat stoga ponovno produljenje ovlaštenja za novih šest mjeseci smatra izigravanjem ne samo instituta „privremenog" ovlaštenja do provedbe javnog natječaja, već i dvojbeno zakonitim činom Vlade kao imenovatelja takvih „ovlaštenika".

 

Vremenski ograničeni profesionalci

Situaciju komplicira i činjenica da su najviši rukovodeći službenici u državnoj službi, prema izvornoj verziji Zakona o državnim službenicima iz 2005. godine, trebali biti profesionalci koje Vlada imenuje temeljem provedenog javnog natječaja, koji bi kao takvi svoj posao trebali obavljati vremenski neograničeno, dok god ga obavljaju zakonito i profesionalno, ali je koalicijska Vlada Zorana Milanovića njihovo imenovanje ograničila mandatom od četiri godine, kako bi po preuzimanju vlasti mogla „pomesti" dotad imenovane rukovodeće službenike koji su status stekli za vrijeme HDZ-ove vlade.

Na sumnjivi odabir najviših rukovodećih državnih službenika svojevremeno je upozorio i pučki pravobranitelj u Večernjem listu  

Rješenje ove dvojbeno zakonite situacije moguće je ukoliko se Zakon „resetira" na početne postavke i najviši rukovodeći službenici imenuju temeljem provedenih javnih natječaja na vremenski neograničeni rok, ali samo uz istovremeno propisivanje pravih natječaja za takva službenička radna mjesta, jer se njihov odabir odvija po pojednostavljenoj natječajnoj proceduri, koja ne uključuje čitav niz provjera i procedura predviđenih za obična službenička radna mjesta, pri čemu se konačni odabir svodi na diskrecijsku ocjenu državnih dužnosnika koja se može formirati i tijekom razgovora u četiri oka između ministra i „najboljeg" kandidata.
Da bi se osigurao odabir najkvalitetnijih kadrova na najodgovornija radna mjesta u državnoj upravi potrebno je osigurati i neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječajnih postupaka, a opasnost da se kandidati unaprijed pripreme za pitanja i testove kojima će biti podvrgnuti moguće je spriječiti njihovim računalnim generiranjem na licu mjesta, tj. na dan testiranja odnosno intervjua.
Do tada svjedočit ćemo praksi opetovanih imenovanja rukovodećih službenika na rok od „najduže do šest mjeseci", kojom Vlada poništava zakonsku svrhu i smisao davanja takvih ovlaštenja. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 04.01.2017.

DISKRIMINACIJA

Nastavlja se praksa "kažnjavanja žena": MORH im daje manje otpremnine nego muškarcima

Službenica koja je prije tri godine tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi još čeka pravorijek Vrhovnog suda o presudi Županijskog suda koji je stao na stranu MORH-a

 

Autor: Gabrijela Galić  

(Novilist.hr, 4. siječnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ponovo je pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pučku pravobraniteljicu upozorio na moguću, odnosno utvrđenu diskriminaciju po spolu u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, a koja je uvjetovana odredbama Odluke o visini otpremnine za državne službenike i namještenike kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga u tim tijelima.

Naime, ženama koje su temeljem zakona o mirovinskom osiguranju stekle uvjete za odlazak u starosnu mirovinu u prijelaznom periodu, temeljem Odluke MORH-a uskraćuje pravo na uvećanu otpremninu u slučaju sporazumnog prestanka službe, odnosno radnog odnosa. One mogu ostvariti pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice, za razliku od kolega koji ostvaruju pravo na 65 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca, za svaku godinu službe. Povod za prosvjed sindikata je koncem prosinca objavljena Odluka kojom s propisuje iznos otpremnine službeniku i namješteniku koji je ostvario uvjete za mirovinu u MORH-u, odnosno Oružanim snagama i kojom se nastavlja praksa »kažnjavanja« žena. 


Nejednako postupanje

Podsjetimo, prije tri godine jedna je službenica tužila MORH zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi. U prvostupanjskom postupku spor je dobila jer je Općinski sud u Karlovcu presudio da joj je uskraćeno pravo na jednako postupanje. No, Županijski sud tu je presudu preinačio u korist poslodavca, nakon čega je sindikat zatražio reviziju Vrhovnog suda koja se još čeka.

SDLSN je o najnovijoj Odluci izvijestio i predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj sa zamolbom za pojašnjenje radi li se o diskriminirajućoj praksi ili ne. To su učinili budući da po tom pitanju postoji različito stajalište MORH-a i pravosudnih tijela te Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, »pri čemu su stajalište Županijskog suda u Karlovcu i praksa MORH-a kojom se različito (diskriminirajuće) regulira dostupnost uvećanih (stimulativnih) otpremnina za žene i muškarce suprotni pravnoj stečevini EU-a«.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prije četiri godine dala je za pravo sindikatu, odnosno ženama koje pod nepovoljnijim uvjetima odlaze iz službe u MORH-u i Oružanim snagama. »Ministarstvo obrane obvezatno je osigurati, kao što je to osiguralo i muškarcima, mogućnost izbora između otpremnine i ostanka u radnom odnosu svim ženama kojima je na temelju sporne Odluke o otpremninama uskratilo pristup poticajnoj otpremnini temeljem činjenice da su ostvarile pravo na redovnu mirovinu prije 65. godine života«, među ostalim je tada utvrdila pravobraniteljica.

 

Obaviješten ministar

Službenički sindikat, opetovano podsjeća kako se i najnovijom odlukom individualno pravo žena, koje imaju mogućnost izbora hoće li u starosnu mirovinu sa 65 godina života ili sukladno dobnoj granici utvrđenoj u prijelaznom periodu, tumači restriktivno, odnosno na način koji odgovara Ministarstvu obrane kao poslodavcu, »u cilju ograničavanja prava na isplatu otpremnine veće od tri proračunske osnovice«. Tako se državni službenici i namještenici stavljaju u nejednak položaj s obzirom na navršenu životnu dob, odnosno spol.

»U praksi, Odluka omogućava muškarcu konzumiranje prava na uvećanu (stimulativnu) otpremninu pri dragovoljnom izlasku iz sustava obrane pod uvjetom da nije stekao uvjete za starosnu mirovinu, tj. do 65. godine života, dok ju žena, neovisno o činjenici da može raditi do svoje 65. godine, u 2016. godini može konzumirati do 61. godine i 6 mjeseci života, odnosno do 61. godine i 9 mjeseci života u 2017. godini«, navodi SDLSN. Podsjeća pritom i da je o diskriminirajućim učincima prethodne odluke o otpremninama obavijestio ministra obrane kojemu je i uručeno upozorenje i preporuka Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2013. godine.

 

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.01.2017.

Butković predložio smjenu šefa HAKOM-a Dražena Lučića

 

(HRT, 3. siječnja 2017.) Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predložio je premijeru prijevremenu smjenu ravnatelja državne agencije za mrežnu regulaciju HAKOM-a Dražena Lučića i još dva člana uprave.

Lučića se već dulje proziva zbog rastrošnosti, agencija unajmljuje prostore za 12 milijuna kuna, navodno troši novac na "strateške" ručkove i svilene darove: u javnost je procurilo da je za 86.000 kuna kupio kravate za poslovne partnere.

HAKOM nadzire 13 milijardi kuna teško tržište telekomunikacija i infrastrukture, a ministar Butković ga u pismu proziva zbog kašnjenja u radu, oglušivanja na naputke i neprimjerene komunikacije.

Razriješiti ga može samo Sabor.

Vidjeli smo neki dan, nisam ni znao da se toliko kravata naručuje jer mi nismo tvrtka, mi nismo kompanija koja pokušava pridobiti poslovne partnere. Znači mi smo državna institucija koja svoj novac prikuplja s tržišta i ne bismo smjeli biti tako rastrošni kao što je to radio kolega Lučić, kazao je Zdravko Jukić, član Vijeća HAKOM-a.

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.01.2017.

Kraj za šefa HAKOM-a: "Tlači, nikog ne sluša i troši ko lud..."

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković miče šefa HAKOM-a Dražena Lučića zbog neprimjerenog ponašanja: "On se ponašao kao država u državi. Toga je dosta"

 

Autor: Ivan Pandžić

(24sata, 3. siječnja 2017.) Dražen Lučić se ponašao kao država u državi. Kao da je predsjednik SAD-a a ne državne agencije. Ministar Butković smatra da to tako više ne može ići, komentirao je bliski suradnik ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Ministar zato predlaže prijevremenu smjenu čelnika državne agencije HAKOM Dražena Lučića, njegova zamjenika Marijana Bolarića te člana vijeća Domagoja Jurjevića. HAKOM je inače bio na meti kritika zbog rastrošnosti.

U opsežnom dopisu koji je Butković poslao u Ured premijera Andreja Plenkovića prilično neuobičajenim jezikom navodi se kako Lučić ima "sasvim neprimjereni način komunikacije", a da je s Vijećem teško surađivati.

U čak šest točaka Butković nabraja "grijehe". Primjerice, Vijeće HAKOM-a je četiri mjeseca odbijalo poslušati ministarstvo i izmijeniti statut kako bi se mogao provesti program Vlade za pristup širokopojasnom internetu.

Zatim navode da je "neprimjereno i neutemeljeno pisao požurnice premijeru" da se usvoji njihov program rada HAKOM-a iako mu je ministarstvo jasno reklo da prvo mora izmijeniti statut.

Butković navodi da je Lučić zatrpavao ministarstvo nizom zaključaka kojim traži da se njegovu kritičaru i članu Vijeća Zdravku Jukiću onemogući samostalno istupanje. Na kraju, ministarstvo navodi da je davao "ničim dokazane optužbe i insinuacije na račun nadležnih državnih službenika i traženje pisanih isprika" te imao "druge oblike neprimjerene i neutemeljene prepiske s ministarstvom".

HAKOM je često bio na meti kritika zbog rastrošnosti jer ima unajmljene prostore za 12 milijuna kuna, putovali su na strateške sastanke koji su bili jelo i pilo za zaposlenike, skupo plaćaju odvjetnike.

24sata nedavno su otkrila da su prije Božića naručili kravate i rupce za 86.000 kuna. I to nakon što je ministar Butković naredio štednju. Također, HAKOM je zabranio rad sindikatima.

Pravomoćno je kažnjen jer su otkrili zdravstvene podatke svoje djelatnice. Agencija obavlja veoma važnu ulogu nadzora nad 13 milijardi kuna vrijednim telekomunikacijskim, poštanskim i željezničkim tržištem, a Butkoviću je ponašanje čelnika očito prelilo čašu strpljenja.

- Da se pita ministra i njegove suradnike, odmah bi bio smijenjen, ali konačnu odluku donosi Sabor - rekao nam je sugovornik iz ministarstva.

Lučić je tužio i sve one koji su kritizirali njegov rad. I od glavnog urednika 24sata pismeno je tražio da potpisanom autoru zabrani praćenje rada HAKOM-a, a ako nastavimo kritički pisati o njima, uskratit će i drugim kolegama iz redakcije informacije iz djelokruga rada. Nismo udovoljili tom zahtjevu.

 

Član Vijeća: Lučić narušava ugled HAKOM-a

Dražen Lučić je bio ravnatelj HAKOM-a prije nego što je postao predsjednik Vijeća koje donosi sve relevantne odluke. Član tog vijeća Zdravko Jukić poslao je opsežno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga upozorava da Lučić "kontinuirano narušava ugled HAKOM-a". Pobrojio je i niz stručnih zamjerki na rad vijeća, koje onemogućavaju povlačenje novca za razvoj širokopojasnog interneta. Upozorava i na samovolju predsjednika Lučića.

 

Više neće biti izvan proračuna države

HAKOM se financirao od naknada koje plaćaju sudionici na tržištu i dosad je bio izvan proračuna. Smjernice koje je Vlada objavila kažu da je to bilo pogrešno i da će od sljedeće godine HAKOM biti vraćen u proračun i ingerenciju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Butković im je inače poručio da moraju štedjeti u svim segmentima poslovanja jer troše više nego što uprihoduju poslovanjem.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 31.12.2016.

2017. - godina u kojoj državni službenici love 2009. godinu

U lovu za vlastitim repom državni službenici i namještenici nepovjerljivi su ne samo prema Vladi kao prevrtljivom poslodavcu, nego i prema vlastitim sindikatima, koji su ih svako malo morali uvjeravati kako je sve loše što im se dogodilo u tom trenutku bilo najmanje loše, ako ne i za njihovo dobro, ma kako suludo to zvučalo

(SDLSN, 31. prosinca 2016.) Zadnji dan godine na zalasku vrijeme je za pogled u retrovizor na 2016. godinu.
To je bila godina u kojoj su sindikati pregovarali o sporazumu o osnovici za plaće s dvije vlade, jednom u kojoj je glavni pregovarač bio MOST-ovac i drugom u kojoj je pregovore vodio HDZ-ovac.
I dok se s Božom Petrovom pregovori nisu pomakli dalje od početnih pozicija, s Tomislavom Ćorićem zaključeni su u kratkom roku - dogovorom o programiranom povratu osnovice za plaće na razinu iz siječnja 2009. godine tijekom 2017. godine.
Tako će se plaće u državnoj službi u 2017. godini „povećati" za šest posto, kako bi državni službenici i namještenici mogli uživati materijalni standard iz 2009. godine.
No, da bi se to stvarno dogodilo, potrebno je „stići" još jednu godinu i to 2013., u kojoj je Vlada smanjila koeficijente složenosti poslova za tri posto, a dio zaposlenih u državnoj službi ostao je i bez bilo kakve jubilarne nagrade.

U lov na bolju prošlost trebalo bi uključiti i 2016. godinu, kao godinu u kojoj je povrat osnovice na razinu iz 2009. godine „ukrao" Državni zavod za statistiku, objavom rezultata rasta BDP-a krajem 2015. u pet decimala (1,99948), zbog čega se aktivacija sporazuma o osnovici pomaknula na siječanj 2017. godine, ali je taj brod otplovio dogovorom s Vladom koji je uključivao nespornu osnovicu u 2016. godini od 5108 kuna.
U takvoj situaciji lova za vlastitim repom logično je da su državni službenici i namještenici nepovjerljivi ne samo prema Vladi kao prevrtljivom poslodavcu, nego i prema vlastitim sindikatima, koji su ih svako malo morali uvjeravati kako je sve loše što im se dogodilo u tom trenutku bilo najmanje loše, ako ne i za njihovo dobro, ma kako suludo to zvučalo.
A da u takvoj sindikalnoj perspektivi, koja u prvi plan stavlja očuvanje radnih mjesta i sigurnosti zaposlenja, ima istine, može se uvjeriti svaki zaposlenik na proračunskim jaslama koji želi i može vidjeti što se događa u profitnom sektoru u kojem najveći neprijatelj radnicima više nisu ugovori na određeno vrijeme, nego rad s nepunim radnim vremenom i stalno novi ugovori s agencijama i poslodavcima koji nisu one iste pravne osobe za koje takvi radnici obavljaju posao.
To je svijet rastućeg broja prekarnih radnika, u kojem se više ne živi od ugovora do ugovora, već iz dana u dan.
Za državne službenike i namještenike prva velika provjera dobrih namjera Vlade dolazi već u prvoj polovici 2017. godine, kada bi trebali započeti pregovori za novi kolektivni ugovor u državnoj službi, u kojim pregovorima bi osporavanje razine materijalnih prava koja je ugovorena važećim ugovorom bio indikator stvarnog kursa Vlade po pitanju njihovog statusa.
Živi bili pa vidjeli. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 27.12.2016.

STRATEGIJA RAZVOJA
Kovačić predstavio suradnike koji će promijeniti javnu upravu: To je moj ključni zadatak!


Mjere predviđene akcijskim planom teške su 880 milijuna kuna, od čega će Europska komisija sufinancirati 85 posto, rekao je Kovačić prilikom donošenja Plana na sjednici Vlade 14. prosinca

(SLOBODNA DALMACIJA, 27. prosinca 2016.) Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić predstavio je danas medijima suradnike koji će provoditi Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kazavši da je temeljita reforma javne uprave njihov ključni zadatak.

Kovačić je kazao da nije kao doktor stomatologije došao pisati zakone i propise, nego sa svojim timom, koji je motiviran promjenama o kojima se toliko godina u Hrvatskoj govori, iskoristiti političku volju koja postoji dogovorom Mosta i HDZ-a za provođenje korjenite reforme javne uprave.

Ona treba na kraju omogućiti da građani na jednom mjestu mogu obaviti svu komunikaciju s državom, kazao je.

Do sada su moji prethodnici pričali o reformama, ali nitko nije ništa mijenjao, jer je većini njih ovo bila polazna točka za daljnju političku karijeru. Meni politika karijera nije cilj i neću kalkulirati s provođenjem Akcijskog plana da ne bih ugrozio svoju karijeru, kazao je.

Ako koalicijski partneri kažu da su se „šalili" glede dogovora o reformi, Kovačić kaže da će se sa svojim timom - povući.

Rekao je da još nije moguće davati nikakve izjave o očekivanim promjenama teritorijalnog ustroja jer nisu napravljene potrebne analize. Nisam naslijedio nikakve analize koje bi nam mogle pomoći da odmah krenemo u promjene, kazao je i dodao da će se vjerojatno neke od manjih općina morati ukinuti, a neke udružiti kako bi mogle pružiti usluge građanima koje će biti zahtjevne.

Akcijski plan je rađen u skladu sa Strategijom koju je usvojila koalicijska Vlada koju je vodio SDP u lipnju 2015, i Plan apsolutno poštuje kontinuitet vlasti, kazao je.

U svibnju 2017. imamo lokalne izbore i nakon toga imamo stabilne tri i pol godine da možemo obaviti sve pripreme i promjene, dodao je Kovačić.

Mjere predviđene akcijskim planom teške su 880 milijuna kuna, od čega će Europska komisija sufinancirati 85 posto, rekao je Kovačić prilikom donošenja Plana na sjednici Vlade 14. prosinca.

Plan predviđa izgradnju funkcionalne i dostupne javne uprave. Njegove mjere uključuju pojednostavljenje pravila i ubrzavanje rada javne uprave, povećanje pravne sigurnosti, digitalizaciju svih tijekova s ciljem proširenja e-usluge građanima i poduzetnicima, povezivanje svih tijela državne uprave te uspostavljanje jedinstvenog načina komunikacije građana s tijelima državne uprave, rečeno je.

Jedna od posljedica Plana bit će da u cijeloj Hrvatskoj činovnici za iste poslove primaju iste plaće, rekao je Kovačić.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 24.12.2016.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 24.12.2016.

NOVI LIST o isplati božićnice profesionalnim vatrogascima

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Nezaposlenost raste četvrti mjesec zaredom: Stopa nezaposlenosti u siječnju porasla na 15,4 posto

Nezaposlenost raste četvrti mjesec zaredom: Stopa nezaposlenosti u siječnju porasla na 15,4 posto

Autor: Lider/Hina Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u siječnju porasla na15,4 posto, sa14,8 posto mjesec dana prije, što je četvrti mjesec zaredom kako nezaposlenost raste na mjesečnoj razini, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Opširnije

Sever pozvao Vladu da spriječi poskupljenje plina i struje

Sever pozvao Vladu da spriječi poskupljenje plina i struje

(HRT) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever pozvao je Vladu da uloži maksimalne napore kako struja i plin ne bi poskupjeli, jer većina građana već i ovako ulaže krajnje napore i odricanja kako bi svojim mjesečnim prihodima pokrila redovite mjesečne rashode u kućanstvu.

Opširnije

Pismo NHS-a predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću

Pismo NHS-a predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE n/p predsjednika, gosp. Andreja Plenkovića Poštovani gospodine Plenkoviću, ususret današnjoj sjednici Vlade RH, na kojoj se očekuje donošenje odluke o novoj, većoj cijeni plina i struje, tražimo Vladu RH, ulaganje maksimalnih napora kako struja i plin ne bi poskupjeli. Većina građana već i ovako ulaže krajnje napore i odricanja kako bi svojim mjesečnim prihodima pokrila svoje redovite mjesečne rashode u kućanstvu. Bilo kakvi izvanredni rashodi za te iste građane prava su „noćna mora“.

Opširnije

Zimski paket europskog semestra: pregled napretka država članica prema ekonomskim i socijalnim prioritetima

Zimski paket europskog semestra: pregled napretka država članica prema ekonomskim i socijalnim prioritetima

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 22. veljače 2017. - Europska komisija objavila je danas svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući ocjenu preostalih neravnoteža. Komisija je objavila i izvješće o provedbi Fiskalnog ugovora, izvješće o analizi stanja duga u Italiji te izvješće o pogrešnom prikazivanju statističkih podataka u Austriji, koje je popraćeno prijedlogom novčane kazne upućenim Vijeću.

Opširnije

EU postigao dogovor protiv poreznog dampinga

EU postigao dogovor protiv poreznog dampinga

Autor: Lider/Hina Ministri financija zemalja članica Europske unije postigli su u utorak u Bruxellesu politički dogovor o novim pravilima koja bi trebala onemogućiti multinacionalnim korporacijama da svoj dobit prijavljuju tamo gdje plaćaju najmanji porez, nego tamo gdje dobit i ostvaruju.

Opširnije

Počeli pregovori Vlade i sindikata javnih službi o kolektivnom ugovoru

Počeli pregovori Vlade i sindikata javnih službi o kolektivnom ugovoru

(HRT) Pregovori Vladinog i sindikalnog pregovaračkog tima o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama započeli su u sjedištu Matice hrvatskih sindikata, a uoči početka obje su strane izrazile vjeru u postizanje dogovora.

Opširnije

SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

NEZAVISNI SINDIKAT Autor: dnevno.hr Međunarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okruženja, poštivanje temeljnih načela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite.

Opširnije

NHS postao punoljetan

NHS postao punoljetan

NHS - Prije točno 18 godina u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati. Svima koji čine Nezavisne hrvatske sindikate želimo sretnu 18. obljetnicu!

Opširnije

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA NEĆE OSTATI NA VJETROMETINI (NOVI LIST) Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić svjestan je, čini se, da sa sindikatima javnih službi neće dogovoriti sadržaj novog Temeljnog kolektivnog ugovora do 12. ožujka kada prestaje tromjesečna produžena primjena pravnih pravila iz isteklog TKU-a, ali i granskih kolektivnih ugovora.

Opširnije

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

UBRZANI SINDIKALNI PULS Autor: S. Srdoč (tportal.hr) Sprema li se u Hrvatskoj veliki štrajk javnih službi? Hoće li se željezničari, poštari i učitelji ugledati na svoje grčke, francuske ili talijanske kolege i obustaviti rad propadnu li pregovori sindikata i Vlade? Radnički problemi su nagomilani, a sindikalni vođa Vilim Ribić ovih dana govori o mogućem općem štrajku. Što kažu njegovi kolege sindikalisti? Kuha li se nešto na toj sceni, je li iluzorno očekivati sindikalno jedinstvo, baš kao što je nezamislivo da se zaposlenima u javnom sektoru štrajkom solidarnosti pridruže i zaposleni u privatnom sektoru, proizvodeći generalni štrajk u Hrvatskoj?

Opširnije

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

(POSLOVNI DNEVNIK) Ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili su krajem prosinca prošle godine 40,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 13,2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Ukupni krediti stanovništva krajem prošle godine iznosili su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 117,6 milijardi kuna te su prema kraju 2015. smanjeni za 5,5 posto, čime je nastavljen pad na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015.

Opširnije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

(HRT) Hoće li plin poskupjeti za 20%? Zašto Vlada liberalizira tržište? Može li država, koja većinu plina crpi iz vlastitih izvora, imati socijalnu cijenu tog energenta? Gosti emisije bili su: Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva; državni tajnik Ante Čikotić; Krešimir Sever, predsjednik NHS-a; Darko Horvatić, komentator HRT-a i Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Ine.

Opširnije

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

SLOBODNA TRGOVINA Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su podržali ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), koji bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dvije strane

Opširnije

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

SASTANAK SA SINDIKALISTIMA »Svi komunikacijski kanali u zemlji su još od Zorana Milanovića pokidani. Postojeća vlast je tvrdila da će ih obnoviti, međutim već sad zadnji primjeri pokazuju da je to bila prazna priča. Pogotovo ovaj primjer s aktivnom politikom zapošljavanja i 'SOR-ovcima'. To je politika protivna nacionalnim interesima jer i dalje tjera ljude van iz zemlje i pogoduje iseljavanju, a nema težeg i većeg problema u Hrvatskoj«, poručio je Ribić

Opširnije

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

SLOBODNA TRGOVINA Vijesti.hr CETA-u bi Europski parlament trebao izglasati u srijedu, a nakon toga ide na glasanje u svaki državni parlament. Europski parlament bi u srijedu 15. veljače trebao izglasati trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade imena CEFTA.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

U 2017. godini očekujem...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja