SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Četvrtak, 20.07.2017.

Tisak o zahtjevu Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN za sređivanjem stanja u vatrogastvu

Za čitanje dokumenata potrebno je "kliknuti" na dokument

24SATA

 

NOVI LIST 

GLAS SLAVONIJE

SLOBODNA DALMACIJA

JUTARNJI LIST

VEČERNJI LIST

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Drago Pranjić u RTL DIREKTU 

Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca objasnio zapovjedni lanac te poručio : "Moral vatrogasaca je dijametralno suprotan opremi vatrogasaca"

Za gledanje videa klikni na sliku... 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Drago Pranjić za Narod.hr: Vatrogasci svoj posao uvijek odrađuju savršeno usprkos svim problemima


Piše: Eva Marušić 

(Narod.hr, 19. srpnja 2017.) U Hrvatskoj je trenutno 2750 profesionalnih vatrogasaca. Posljednji požari koji su harali po Dalmaciji bili su kaotični. Profesionalcima su u gašenju požara kao pomoć uskakali brojni dobrovoljci. Iako su uspjeli u borbi s požarom, vatrogasci se svakodnevno suočavaju s realnošću u kojoj rade, od čega najviše ističu manjak primanja s obzirom na količinu i odgovornost posla te zastarjelu opremu koja se mijenja ovisno o financijskoj situaciji.

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u svom priopćenju zatražio je od Vlade hitno sređivanje stanja u vatrogastvu.

"Kao vatrogasca me ispunjava što su dečki odradili odličan posao usprkos svim problemima s kojima se susrećemo: od neisplate plaća, regresa, zastarjele opreme... Vatrogasci svaki put odrade svoj posao i više nego savršeno." rekao je Drago Pranjić za Narod.hr, vatrogasac i predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) RH.

Je li moglo bolje, je li netko još trebao reagirati, nije na njima, kako kaže, običnim vatrogascima da odlučuju. To je na ljudima koji određuju smjer i ciljeve kojima vatrogasci u RH trebaju ići, kazao je Pranjić.

"Lijepo je što su se građani i vojska te razne navijačke skupine prijavili na gašenje požara, no stihijski problemi se ne mogu rješavati bez profesionalnih vatrogasaca. Ima nas dovoljno, oprema je zadovoljavajuća a srce i volju nam nitko ne može uzeti. Potrebno je poraditi na sustavu zapovijedanja i strategiji razvoja.", smatra Drago Pranjić.

 

Profesionalne postrojbe

Od 2000. godine profesionalni vatrogasci više ne pripadaju Ministarstvu unutarnjih poslova već pripadaju jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama koji su njihovi osnivači. Jedan dio troškova snosi država, a jedan gradovi i općine.

Osnovna plaća jednog vatrogasca iznosi 5 200,00 kuna bruto, što je oko 3 800,00 kuna neto. Za noćni rad, rad vikendom i blagdanom imaju dodatak. No, u svojem priopćenju napominju da su financijska sredstva kojima raspolažu nikakva, a samim time i prava profesionalnih vatrogasaca nisu onakva kakva bi trebala biti.

O zanimanju mladih za vatrogastvo Pranjić je ispričao kako dok dođu na praksu i vide s čime se sve susreću na intervencijama na požarima, sa smrtno stradalim osobama, s puno tehnike, opreme i stresa za nikakvu plaću - uglavnom je svima želja odlazak u inozemstvo.

 

Dobrovoljna vatrogasna društva

Uz profesionalne postrojbe postoje i Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) što je udruga koja mora zadovoljavati određene vatrogasne propise u RH. Članovi DVD-a moraju imati završeni određeni tečaj o osposobljavanju za gašenje požara.

Vatrogasac Drago Pranjić kaže kako je njihova snaga u privlačenju mladih.

"Oni organiziraju okupljanja s djecom, mladima, organiziraju igre, od najranije dobi djeci pokazuju ljubav prema vatrogastvu. To po meni i jest smisao DVD-a, a ovaj ostatak posla i intervencija treba prepustiti profesionalizmu jer ni jedan posao koji se ne odrađuje profesionalno neće biti odrađen na pravi način.", rekao je Pranjić.

Drago Pranjić je vatrogasac u gradu Osijeku. Kaže da imaju opremu koja je stara već skoro 17 godina. Iako je njima još dobra, ističe problem u radnoj opremi pojedinog vatrogasca, u zaštitnoj opremi u kojoj izlaze na intervencije.

"Mi u gradu Osijeku nismo zadužili opremu 3 ili 4 godine, a to je oprema koja se haba svakodnevno u raznim intervencijama. Problem je što nemamo nekakve standarde u hrvatskom vatrogastvu pa da se zna kakva mora biti oprema, tako da se sada nabavlja onako kako koja jedinica lokalne uprave ima novaca, a ne po isteku i dotrajalosti." objasnio je Pranjić rekavši kako nekako izdržavaju taj nedostatak opreme.

Dok je u Osijeku stanje izdrživo, u drugim gradovima vatrogasne postrojbe u težoj su situaciji s opremom. Za bilo kakvu nezgodu prouzročenu lošim stanjem opreme odgovornost pada na gradonačelnika.

"Najjača vojska u Republici Hrvatskoj su vatrogasci. Svakodnevno smo izloženi raznim intervencijama.", kaže Drago Pranjić.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.07.2017.

Vatrogasci pisali Vladi: Kad gasimo vatru, onda smo heroji, kad pitamo za plaće - onda smo ničiji!

 

Za gledanje priloga HRT klikni na sliku gore...

(HRT, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogatstvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi. 

Sredstva koja su im namijenjena su manja nego 2009. godine. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, no sada tvrdi drukčije, stoji u priopćenju Sindikata. Priložio je i dokumente koji to potvrđuju - a prema kojima im nedostaje oko 140.000 kuna.

Sindikat također upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu između MUP-a, vojske, Vatrogasne zajednice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Detaljnije o problemima vatrogasaca u emisiji Hrvatska uživo je govorio Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca.

 

Smatra da hrvatsko vatrogastvo nema strategiju razvoja i opremanja, nema ciljeva kako što je imalo za vrijeme kada je pripadalo MUP-u, a ogroman je problem financiranje. Iz MUP-a smo prebaćeni jedinici lokalne samouprave. Gradonačelnici i njihova dobra volja odlučuju na koji način ćemo biti opremljeni za izvršavanje intervencija. I dok se veliki gradovi čak i snađu, velik problem su mali gradovi - Senj, Ilok, Vukovar, Vinkovci, upozorava.

Naglašava da kada država propisuje povećanje plaća, isplata regresa, pa i vatrogasci to zatraže, gradonačelnici kažu da ne mogu to dobiti jer se financiraju iz države iz decentraliziranih sredstava. U biti nemamo kome upititi dopis, ne zna se tko je za nas nadležan da bismo se njemu požalili.

Na pitanje kako problem treba riješiti, odgovorio je da smatra kako moraju imati jedinstven ustroj - MUP, Ministarstvo obrane, nebitno je kako će se zvati ali moramo imati jedinstven sustav zapovjedanja. Trenutno imamo vatrogasnog zapovednika koji nije ingerenten za nijedno profesionalnu vatrogasnu postrojbu. Problem zapovjednog lanca je neriješen, kaže.

Naglasio je da sustav koji je bio u Ministarstvu unutarnjih poslova je djelovao dobro jer je ministar donosio odluke i u roku od par minuta ih je mogao poslati u Split, Divulje ili kamo god je trebalo.

2000. godine kada smo izašli iz MUP-a, imali smo 12 naziva radnih mjesta, trenutno imamo 95 naziva radnjih mjesta. Svaki gradonačelnik može odlučivati kako će vatrogastvo u njegovom gradu izgledati. Vatrogastvo je prebitna činjenica da bi se s nama ovako igralo, upozorio je Pranjić. 

 

SINDIKAT VATROGASACA

Vatrogasci poručuju: Sad smo heroji, a kad tražimo regres i povećanje osnovice Vlada nas ne zarezuje


Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

(Novilist.hr, 19. srpnja 2017.) ZAGREB - Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava »hrvatskim vitezovima» i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

»Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo«, stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna.

To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna. Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat. Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju »zapovjedne uspravnice» MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

TRAŽE SREĐIVANJE STANJA
Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju


(SLOBODNA DALMACIJA, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima" i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

"Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo", stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna. To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna.

Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

VATROGASCI PISALI VLADI "Kad gasimo vatru onda smo heroji, kad pitamo za plaće - onda smo ničiji"

(Index.hr, 19. srpnja 2017.) ODBOR profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zatražio je od vlade da žurno riješi stanje u vatrogastvu te su im povodom toga uputili priopćenje. Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić, poručio je:

"Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo isplatu regresa, onda smo ničiji."


Godinama upozoravaju na problematično stanje

"Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo, pa se ona ostvaruju s "pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

Sredstva koja vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce, dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama, utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.


"Okrenuli ploču" o kolektivnom ugovoru

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce, dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je vlada u posljednje vrijeme okrenula ploču, tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da "kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

Dakle, vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312, već s pozicije 363 državnog proračuna.

Nije šija nego vatrogasac.


Loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i vlade

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na npr. božićnicu ili regres, ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz krive pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato što im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju zapovjedne uspravnice MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu", stoji u priopćenju koje su uputili vladi premijera Plenkovića, prenosi televizija N1.

 

Hrvaški gasilci pišejo premierju: Ko rešujemo ljudi smo junaki, ko zahtevamo regres ...

Sindikat hrvaških poklicnih gasilcev od vlade zahteva, da se posveti reševanju težav gasilstva, še posebej poklicnega gasilstva.

(Najdi.sl, 19. srpnja 2017.) "Ko gasimo ogenj in rešujemo ljudi, smo heroji, ko pa zahtevamo plačilo regresa, smo nadloga," je zapisal predsednik Združenja poklicnih gasilcev Drago Pranjić.

Pranjić ob obsežnem požaru v Splitu in okolici izpostavlja, da na nevzdržno stanje v gasilskih zvezah opozarjajo že več let. Poklicne gasilce moti, da jih je vlada praktično umaknila iz predalčka javnega sektorja, kjer jim je kolektivna pogodba zagotavljala regres in plačo tako kot preostalim javnim uslužbencem. Poklicne gasilce so dali na grbo občinam, ki pa stokajo, da iz proračuna dobivajo premalo sredstev, da bi lahko "normalno" plačevali gasilce. 

 

Zašto se Vlada oglušuje na zahtjeve vatrogasaca?

(N1, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade traže žurno rješavanje stanja u vatrogastvu. O njihovim problemima za N1 je govorio predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić.

Pranjić kaže kako 17 godina vatrogasci u Hrvatskoj nazaduju, a veliki problem je u samoj organizaciji rada.

"Vatrogasna zajednica je udruga građana, ali nepojmljivo mi je da udruga zapovijeda profesionalcima. Zamislite da policijom zapovijeda udruga građana. To je neprihvatljivo. Poslan je i amandman u Saboru od Ante Sanadera gdje je navedeno da Hrvatska vatrogasna zajednica raspolaže sa 115 tisuća dobrovoljnih vatrogasnih članova. Jedina snaga je 2.700 profesionalaca koji svoj posao obavljaju odgovorno. Dobrovoljcima svaka čast. Ovo što je radila Torcida - kapa do poda, ali stihjski se problemi ne mogu rješavati", kazao je.

"Izlaskom iz MUP-a u vatrogastvu je bilo 12 naziva radnih mjesta, a sada imamo 96 naziva radnih mjesta. To je pokazatelj da nije dobro i učinkovito. Sada glavni vatrogasni zapovjednik nema ingerenciju nad bilo kojojm javnom vatrogasnom postrojbom jer tamo nadležnosti ima vatrogasni zapovjednik županije", kaže Pranjić.

Dodao je kako je zahtjev za rješavanje ove problematike upućen prema Vladi još krajem prošle godine, ali da odgovora još nema.

"Mi smo već krajem prošle godine pokrenuli jednu inicijativu. Sastali smo se s ministrom Ćorićem, pomoćnicima Ministarstva financija, ali vatrogasci idu preblago. Koliko smo odlučni pomagati građanima toliko smo slabi prema vladi. Zahtjevi su upućeni. Sistematizacija radnih mjesta, koeficijenti... Ali nema ni odgovora od nikoga iz Vlade", rekao je Pranjić za N1. 

 

Priopćenje upućeno Vladi
DRAGO PRANJIĆ: "Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo regres onda smo ničiji"

 

Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade traže žurno rješavanje stanja u vatrogastvu.

(Portal Oko, 19. srpnja 2017.) "Kad gasimo vatru i spašavamo ljude, onda smo heroji, a kad tražimo isplatu regresa, onda smo ničiji", rekao je predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca, Drago Pranjić.

"Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna.

Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

 

Nije šija nego vatrogasac

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu"", stoji u priopćenju upućenom Vladi Republike Hrvatske, piše n1info.com. 

 

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom

(Dnevno.hr, 19. srpnja 2017.) Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

Nije šija nego vatrogasac.

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu.

 

POVODOM POŽARA: Sindikat traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

 

(PolitikaPlus, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima" i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Sindikat u priopćenju upozorava da su sredstva za JVP-e ove godine manja nego 2009. godine, a materijalna prava vatrogasaca upitna. Vlada se ranije obvezala da će sredstva za plaće i materijalna prava osigurati u državnom proračunu, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ali sada tvrdi drugačije.

"Da se Kolektivni ugovor primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u zadnje vrijeme "okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu, što je potvrdila glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo", stoji u priopćenju.

Sindikat je priložio dokumente koji to potvrđuju - vatrogasnoj postaji Ilok proračun je ove godine smanjen u odnosu na prošlu za više od 31.000 kuna, za regres i božićnice manjka im 35.000 kuna, za jubilarne nagrade 20.000 kuna, a zbog odluke Vlade o povećanju osnovice za plaće u siječnju, kolovozu i studenom za ukupno 6 posto, rashodi su povećani za 50.000 kuna. To znači da im nedostaje oko 140.000 kuna.

Na upućenu žalbu, Grad Ilok je vatrogasce uputio da se obrate Sindikatu državnih službenika i namještenika, jer se novac isplaćuje iz državnog proračuna, ali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava im je odgovoreno kako provedbu sporazuma treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Vlada izvrće svoje obveze, a prebacivanje odgovornosti između lokalne samouprave i Vlade dovelo je do toga da vatrogasci nemaju pravo na dogovoreni rast osnovice, jer općine tvrde da sredstva nisu dostatna, a Ministarstvo financija da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna, ističe sindikat.

Sindikat upozorava i na kompliciranu zapovjednu strukturu u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i sl. 

 

"Kad gasimo vatru onda smo naši, kad tražimo regres ničiji"

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju plaće vatrogasaca ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju MUP, vojska, DUZS...

(24sata, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od Vlade Republike Hrvatske traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu u kojem se jedino sa sigurnošću zna tko vatru gasi, ali ne i tko plaća profesionalne vatrogasce. Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.

 

Priopćenje donosimo u cijelosti:

 

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna. Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna. Nije šija nego vatrogasac. Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna. Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi... Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu". 

 

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo onda smo heroji, a kad treba isplatiti regres - ničiji

(Narod.hr, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u svom pripćenju zatražio je od Vlade hitno sređivanje stanja u vatrogastvu.

 

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme "okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da "kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.

Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz "krive" pozicije unutar državnog proračuna.

Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad.

Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju "zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni "generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu. 

 

ODBOR PROFESIONALNIH VATROGASACA SDLSN
Kada gasimo vatru onda smo naši vatrogasci, kada tražimo regres onda smo ničiji


(SDLSN, 19. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH od Vlade Republike Hrvatske traži žurno sređivanje stanja u vatrogastvu u kojem se jedino sa sigurnošću zna tko vatru gasi, ali ne i tko plaća profesionalne vatrogasce.
Kada gasimo vatru i spašavamo ljude i imovinu onda smo naši vatrogasci, „hrvatski vitezovi" i pravi heroji, a kada tražimo isplatu regresa ili povećanje osnovice onda smo ničiji, poručuje predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić.
Odbor već godinama upozorava na problematično financiranje javnih vatrogasnih postrojbi koje osnivaju jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine, a istovremeno se većinom financiraju iz minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, budući da iz dodatnog udjela u porezu na dohodak od 1 posto JLS ne osiguravaju potrebna sredstva za vatrogastvo pa se ona ostvaruju s „pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna".

 

Sredstva za JVP 2017. manja nego 2009. godine, materijalna prava upitna

Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna.

Kada su plaće i materijalna prava vatrogasaca u pitanju, Vlada je sa sindikatima državnih službi člankom 128. ugovorila da se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da će se odredbe tog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, a u odlukama o minimalnim standardima do 2010. godine kao podloge za utvrđivanje ukupne visine materijalnih i financijskih rashoda uzimani su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.
Da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na profesionalne vatrogasce dosad je potvrdila sudska praksa i bivši ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, potvrđujući primjenu sporazuma o osnovici za jubilarnu nagradu državnih službenika i namještenika i na profesionalne vatrogasce, ali je Vlada u posljednje vrijeme „okrenula ploču", tvrdeći da se sredstva za plaće profesionalnih vatrogasaca ne osiguravaju u državnom proračunu pa tako glavna državna rizničarka mr.sc. Ivana Jakir Bajo piše da „kao što je vidljivo iz isječka Državnog proračuna za 2017. godinu, dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva planirana su i doznačuju se s pozicije 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće (Bruto), 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće".

 

Komplicirana zapovjedna struktura

Dakle Vlada želi izvrdati svoje obveze iz Kolektivnog ugovora prema profesionalnim vatrogascima tako što tvrdi da se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu s pozicije 311 i 312 već pozicije 363 državnog proračuna.
Nije šija nego vatrogasac.
Ovo loptanje s vatrogascima između lokalne samouprave i Vlade za posljedicu ima da vatrogasci ne mogu u potpunosti konzumirati pravo na, npr. božićnicu ili regres ili rast osnovice koji je dogovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, jer gradovi i općine tvrde da sredstva koja dobivaju s pozicije pomoći izravnanja nisu dostatna, a Ministarstvo financija tvrdi da Kolektivni ugovor ne treba primjenjivati jer se sredstva za plaće isplaćuju iz „krive" pozicije unutar državnog proračuna.
Za to vrijeme vatrogasci gase požare, vade ljude iz zdrobljenih automobila, skidaju mačke s krova i sami farbaju svoje prostorije ne dvojeći ni trena treba li izaći na intervenciju zato jer im poslodavac ili Vlada nisu osigurali sredstva za regres ili prekovremeni rad. Vatrogasac ili jesi ili nisi...
Pored toga što se njihovi osnivači i Vlada prave blesavi kada su u pitanju njihove plaće ili materijalna prava, muči ih komplicirana zapovjedna struktura u kojoj se na terenu miješaju „zapovjedne uspravnice" MUP-a, Hrvatske vojske, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i tko zna koga, a prigodno odjeveni vatrogasni „generali" javnost uvjeravaju kako je na terenu sve u redu. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 13.07.2017.

NOVI LIST o Vladinoj taktici "kolektivnog pregovaranja"

 ... za čitanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 12.07.2017.

"SISTEMATIZACIJSKI INŽENJERING"

Micanje nepoželjnog kadra u Geodetskoj upravi: Zabranjen rad školovanima u tehničkim strukama, a otvorena vrata - društvenjacima


Autor: Gabrijela Galić

Nije prvi put da se unutarnjim pravilnicima u državnoj službi mijenjaju uvijeti za raspored na određeno radno mjesto što se uglavnom koristi za »micanje« nepoželjnog kadra. Primjerice, lani je izmjenom Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Slavonskog Broda za više radnih radnih mjesta srednje stručne spreme promijenen uvjet u pogledu stručne spreme kako bi određene službenice ostale bez mogućnosti rasporeda. Sindikat takva postupanja naziva »sistematizacijskim inženjeringom«.

(Novilist.hr, 11. srpnja 2017.) ZAGREB - Radnik društvene struke sa srednjoškolskim obrazovanjem, primjerice završenom gimnazijom, od nedavno može raditi posao ovlaštenog katastarskog referenta. Istodobno, na to je radno mjesto onemogućen pristup službenicima sa srednjoškolskim obrazovanjem iz područja arhitektonske ili građevinske struke iako su desetljećima obavljali te poslove. No, preko noći oni bi trebali biti raspoređeni na druga, vjerojatno slabije plaćena, radna mjesta. Zamijenit će ih, u slučaju da za to radno mjesto ne konkurira osoba sa srednjom stručnom spremom geodetske struke, netko upravne ili druge ruštvene struke.

Naravno, pod uvjetom da ima položen državni stručni ispit uz najmanje šest godina iskustva na odgovarajućim poslovima. Takva nelogičnost, odnosno potencijalna diskriminacija na koju je upozorio Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLSN) odvija se u Državnoj geodetskoj upravi koja je početkom svibnja Pravilnikom o unutarnjem redu propisala nove uvjete za raspored na radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta. To je, pak, rezultirao time da su neki ovlašteni katastarski referenti nakon desteljeća provedenih na tom radnom mjestu premješteni jer ne zadovoljavaju uvjete koje radno mjesto prema novom pravilniku propisuje. Riječ je o ljudima s građevinskom ili arhitektonskom strukom koje su bliske geodetskoj.

Službenici smatraju, kako navodi SDLSN, da je propisanim novim uvjetima za radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta osobama tehničke struke zapriječena mogućnost rasporeda na poslove ovlaštenog katastarskog referenta, za razliku od osoba upravne ili druge društvene struke.

»Zanimanja bliska zanimanju građevinskog tehničara jesu: tehničar za građevne materijale, kamenoklesarski tehničar i geodetski tehničar ili geometar«, navodi sindikat pitajući i resornog ministra uprave zašto je osobama te struke zapriječena mogućnost rasporeda na radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta, »dok je na to radno mjesto moguće rasporediti osobu druge društvene struke, dakle i osobu koja je završila opću gimnaziju«.

Novi Pravilnik o unutarnjem ustroju Državne geodetske uprave dobio je suglasnost Ministarstva uprave, no novi je ministar nakon upozorenja sindikata od Državne geodetske uprave zatražio očitovanje. Kako će se priča razriješiti i hoće li se službenici koji su preko noći postali neadekvatno educirani uspjeti izboriti za posao kojeg su radili, još nije poznato.

No, nije prvi put da se unutarnjim pravilnicima u državnoj službi mijenjaju uvijeti za raspored na određeno radno mjesto što se uglavnom koristi za »micanje« nepoželjnog kadra. Primjerice, lani je izmjenom Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Slavonskog Broda za više radnih radnih mjesta srednje stručne spreme promijenen uvjet u pogledu stručne spreme kako bi određene službenice ostale bez mogućnosti rasporeda. Sindikat takva postupanja naziva »sistematizacijskim inženjeringom«.

U slučaju Državne geodetske uprave osim informacije o razlozima redefiniranja uvjeta za radno mjesto ovlaštenog katastarskog referenta traže i objašnjenje zbog čega na to radno mjesto nije moguće rasporediti osobe geodetima bliske tehničke struke tim više jer su te struke u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja zajedno svrstane.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 06.07.2017.

Plenković: Regres od 1.250 kn u javnim i državnim službama

 

(HRT, 6. srpnja 2017.) Sjednicu Vlade premijer Andrej Plenković počeo je s najavom kako se želi zahvaliti ministru financija Zdravku Mariću jer će se ove godine isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama u iznosu od 1.250 kuna. Isplata će početi 14. srpnja.

Ministarstvo financija je jučer u skladu s proračunskim planiranjem izdalo obveznice u iznosu od 3 milijarde kuna s ročnošću od 15 godina. Prinos je 3,3%, a godišnja kamata 3,25%. Obveznice su kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, kazao je Plenković.  

Govoreći o djeci koja boluju od neuroblastoma premijer je kazao da je Povjerenstvo, kojega je osnovao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, analiziralo situaciju te da su u komunikaciji s ministarstvima osigurana sredstva za dvoje pacijenata koja su u situaciji da je indicirana primjena lijeka.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.07.2017.

Hoće li novi sustav plaća u državnoj službi generirati nove nepravde


(ADMINISTRATIO PUBLICA - BLOG O JAVNOJ UPRAVI, 5. srpnja 2017.) Vlada Republike Hrvatske je u dokumentu pomalo nezgrapnog naziva - „Nacionalni program reformi 2017." (NPR), zacrtala donošenje novog sustava plaća za državne službenike u 2017. godini, „koji će se proširiti i na šire javne službe do kraja 2018. godine", nadam se ne zbog svojih zaraznih svojstava, već kvalitete rješenja koja će ponuditi.

„Novi model određivanja plaća, koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada", navodi se u NPR i dodaje: „Praćenje kvalitete rada i učinkovitosti zaposlenika u ostvarivanju radnih zadataka predstavljaju temelj za odlučivanje o napredovanju i nagrađivanju zaposlenih i imaju za cilj motiviranje za bolji i učinkovitiji rad".

 

„Prijelazni režim" na novi platni sustav od 12 godina

No, obveza izrade novog platnog sustava datira još iz 2005. godine odnosno posljedica je donošenja Zakona o državnim službenicima iste godine, kojim je do „dana stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika" uveden prijelazni režim tijekom kojeg su na snazi odredbe članka 108. - 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima su regulirane plaće državnih službenika i namještenika.

Ovaj „prijelazni režim", dakle, traje već 12 godina i predstavlja sedam godina duži period od trajanja Zakona o državnim službenicima i namještenicima čiji je sastavni dio, a koji je bio na snazi od 2001. do 2005. godine i daje novo značenje prijelaznim i završnim odredbama koje se ugrađuju u hrvatske zakone, budući da takve odredbe ne osiguravaju kratkotrajni prijelazni režim do donošenja novih propisa, već predstavljaju trajno stanje, dugovječnije od samih zakona iz kojih su preuzete.

 

Nedostaci postojećeg platnog sustava

Od 2001. godine u državnoj upravi plaće se temelje na statičnom sustavu koeficijenata utvrđenih Uredbom o nazivima radnih mjesta i složenosti poslova u državnoj službi, a rast plaća prevladavajućeg dijela državnih službenika i namještenika moguć je isključivo temeljem uvećanja od 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža.

Povećanje plaće moguće je i napredovanjem u službi odnosno mogućnošću rasporeda državnog službenika temeljem ostvarenih rezultata u radu unutar iste kategorije ili prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta, no ta je mogućnost ograničena raspoloživim radnim mjestima na koja se takvi službenici mogu rasporediti i ovisi o dobroj volji rukovodećih službenika, koji često nisu dovoljno samostalni, motivirani i dugovječni, da bi o tome uopće vodili računa.

Zakon o državnim službenicima predviđa i mogućnost promicanja i nagrađivanja za natprosječne rezultate rada, ali promicanje u sustavu koeficijenata koji za pojedino radno mjesto nisu određeni u odgovarajućem rasponu nije moguće, a zakon kojim bi se uveli platni razredi koji bi to omogućili nije donijet, dok je za nemogućnost nagrađivanja službenika za natprosječne rezultate rada odgovorna Vlada Republike Hrvatske, koja od 2001. godine ne ispunjava obvezu donošenja uredbe kojom bi utvrdila kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu.

Zbog toga je postojeći platni sustav u državnoj službi nedovoljno osjetljiv kada je u pitanju vrednovanje individualnog učinka državnih službenika, a razlozi za to nisu samo u nedovoljnoj kvaliteti i nedorečenosti postojećih propisa, već i u njihovom nepoštivanju.

Plaće zaposlenih u državnoj službi svake se godine uvećavaju za 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža, neovisno o ocjeni službenika i činjenici da je njegov individualni učinak ocijenjen kao ne zadovoljavajući, zadovoljavajući, uspješan, primjeran ili izuzetan.

Pri tome se nameće logično pitanje predstavlja li jedinstveno uvećanje od 0,5 posto odgovarajući dodatak za akumulirano iskustvo i osobni doprinos u radu službenika ukoliko se dodjeljuje službenicima čiji rad ne zadovoljava ili jedva zadovoljava u odnosu na službenike „čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe" (ocjena „uspješan"), koji osiguravaju prvorazredno obavljanje službe (ocjena „primjeran") i pored toga „daju korisne prijedloge za unaprjeđenje službe ili iznimnu motivaciju za rad" te postižu bolje rezultate od predviđenih za to radno mjesto ili, pored toga, obavljaju poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili su inovativni i kreativni te aktivno sudjeluju u unaprjeđenju upravnog područja u kojem rade (ocjena „izuzetan").
Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu kako je postojeći sustav ocjenjivanja opterećen mnogim subjektivnim i objektivnim slabostima i takav kakav jest teško može biti adekvatna podloga za prelazak na plaću prema učinku.

 

Može li se postojeći sustav unaprijediti ili je potrebna izgradnja novog platnog sustava

Uz pretpostavku podizanja kvalitete mjerenja individualnog učinka i ocjenjivanja službenika te neovisnog vanjskog vrednovanja takvog sustava, kao podloge za povećanje plaće i u okviru postojećeg sustava moguće je, uz manje izmjene, sustav plaća urediti tako da plaća službenika odražava njegov individualni doprinos državnoj službi na godišnjoj razini.

Naime, postojeće se koeficijente može urediti u rasponu do visine prvog većeg koeficijenta i na taj način otvoriti mogućnost „klizajućih" osobnih koeficijenata unutar zadanog raspona, pri čemu je kretanje moguće u oba smjera, ovisno o oscilacijama u kvaliteti rada i radnog učinka.

Drugi mogući način je da se dodatak na staž isplaćuje u ovisnosti o radnom učinku izraženom ocjenom službenika pa bi tako moguća visina dodatka, sukladno dobivenoj ocjeni službenicima ocjenjenima ocjenom „uspješan" iznosila, npr., 0,5 posto, „primjeran" 1 posto, „izuzetan" 2 posto, „zadovoljava" 0,2 posto, a „ne zadovoljava" 0 posto (uz izlazak iz državne službe koji je već predviđen Zakonom o državnim službenicima).

Naravno, sustav bi trebalo dograditi i konačnim donošenje uredbe kojom bi se utvrdili kriteriji utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodataka za uspješnost u radu i tako omogućilo vrednovanje rada na mjesečnoj razini kroz isplatu povremenih (zasluženih) dodataka.

 

Hoće li novi platni sustav ispuniti zadane ciljeve

Iako postojeći platni sustav Vlada kao poslodavac ni jednog trenutka nije dovela u stanje dovršenosti, donošenjem propisa za njegovu punu provedbu, Vlada u Nacionalnom programu reformi hrabro i nadobudno poručuje kako će novim zakonom o plaćama koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda i počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada službenike motivirati za bolji i učinkovitiji rad.

Kako Vlada državnu službu namjerava depolitizirati razvidno je već iz prijedloga Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi u kojem Ministarstvo uprave i nadalje ustraje u odabiru rukovoditelja temeljem krnjeg natječajnog postupka, predviđajući testiranje i provjeru znanja za „obične" ali ne i rukovodeće službenike, za koje se i nadalje predviđa samo intervju kao metoda odabira najboljeg kandidata, dok je primjena postupka predviđenog za ostale službenike ostavljena tek kao alternativna mogućnost.

Također, iz dosad izrađenih zakonskih prijedloga, od kojih je prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika 2009. godine čak prošao prvo čitanje u Saboru, ali nikada nije upućen u drugo čitanje ili iz recentnijih prijedloga Zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakona o sustavu plaća u javnim službama koje je u Hrvatskom saboru 2014. godine predložila saborska zastupnica, a danas potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr. sc. Martina Dalić, ne može se zaključiti da će taj ambiciozni cilj biti ispunjen.

Dapače, iz ovih zakonskih prijedloga mogu se iščitati i neki drugi, skriveni ciljevi, koji su prekriveni oblakom nagrađivanja za rezultate rada i motiviranjem službenika za bolji i učinkovitiji rad.

 

Odgođena isplata plaće po učinku

Naime, ovi zakonski prijedlozi kroz uvođenje većeg broja platnih razreda i platnih stupnjeva unutar platnih razreda, pored mogućnosti kretanja unutar platnih razreda i njemu posljedičnog uvećanja plaće, predviđaju, za razliku od sadašnjeg rasta plaće od 0,5 posto na godišnjoj razini, i odgodu bilo kakvog rasta plaće za dvije, tri, pet i više godina, ovisno o ocjeni rada konkretnog službenika, uz određivanje ocjenskih kvota i limitiranje mase sredstava za takvo povećanje plaća.

Konkretno, plaće za više od 80 posto službenika ocijenjenih srednjom ocjenom (ekvivalent današnje ocjene „uspješan") i nižim ocjenama ne bi rasle najmanje pet i više godina, odnosno uopće, dok bi plaće službenika ocijenjenih višim ocjenom „primjeran" (12 posto službenika) i „izuzetan" (6 posto službenika) rasle nakon dvije, odnosno tri godine.

Dakle, službenici koji marljivo i pouzdano obavljaju svoj posao i o kojima u najvećoj mjeri ovisi predvidljivost i pouzdanost državnog administrativnog aparata, prvo povećanje plaća dočekali bi, prema zakonskom prijedlogu Martine Dalić, nakon šest godina od početka primjene zakona, dok bi im prema današnjim propisima plaća porasla za 2,5 posto, a postavlja se i pitanje učinka ovakve odgođene povišice na motivaciju za bolji i učinkovitiji rad službenika.
Logičnije i svrsi nagrađivanja za rezultate rada primjerenije rješenje godišnjeg promicanja, pri kojem bi se, npr., „uspješni" službenici promicali za 1/5 platnog stupnja (ekvivalent današnjih 0,5 posto po godini staža), a „primjerni" i „izvanredni" službenici za 2/5 i 3/5 platnog stupnja ne predviđa niti jedan od navedenih platnih sustava, premda je Svjetska banka u svom dopisu od 23. siječnja 2007. godine upućenom tadašnjem državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za upravu povodom Nacrta Zakona o plaćama u državnoj službi primijetila sljedeće: „Zbog slabosti postojećeg sustava ocjenjivanja učinka, slažemo se s određivanjem vremenskog odmaka za ocjenjivanje učinka uključenog u ovaj nacrt zakona (to znači da učinak mora biti kontinuiran tijekom dvije godine prije no što bude moguće dati povišicu), ali u skoroj budućnosti sustav ocjenjivanja učinka trebati će poboljšati tako da se plaće mogu povećati godišnje za one službenike koji imaju dobar učinak.".

 

Pravi cilj proračunska ušteda, a ne nagrađivanje onih koji dobro rade

Stvarni razlozi za odgođeno nagrađivanje službenika koji dobro i iznadprosječno dobro rade svoj posao mogu se iščitati iz glave „III OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU", Prijedloga zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojem Dalić navodi i sljedeće: „Uza nepromijenjen broj zaposlenih i nepromijenjenu masu plaća kao krajem 2013., u prvoj godini primjene očekuje se ušteda od cca 57 milijuna kuna u državnom proračunu i oko 18 milijuna kuna u proračunima JLS zbog ukidanja automatskog dodatka na staž od 0,5% - sveukupno 75 milijuna kuna.".

Dalić nadalje predviđa uštedu dodatnih 60 milijuna kuna u drugoj i 40 milijuna kuna u trećoj godini primjene zakona (ušteda je manja zbog početka isplate jednokratnih nagrada za izniman učinak, a u trećoj jer prve „izuzetne" službenike treba promaknuti).

Puni trošak primjene zakona koji je predložila, prema Dalić, u šestoj godini iznosi 255 milijuna kuna, a njime je propisano i da plaća kod prvog razvrstavanja u platne razrede „zaposlenik ne može ostvariti veću plaću od one koju ima na dan stupanja ovog Zakona na snagu".

Dakle, dok se prema „van" naizgled postiže proklamirani cilj razdvajanja službeničkog „žita od kukolja", ovakvim zakonskim prijedlogom Vlada ostvaruje milijunske uštede i kupuje si „grace period", unutar kojeg će najviše kažnjeni biti upravo oni koji ostvaruju najveći učinak u državnoj službi, jer im plaća neće rasti dvije, tri ili pet godina.

Moguće daljnje proračunske uštede skrivaju se i u mogućnosti manipuliranja ocjenama, budući da je prema prijedlogu Dalić uvjet za promicanje u viši platni stupanj uzastopno dobivanje ocjene „izuzetan" (dva puta), „primjeran" (tri puta), „dobar" (pet puta), što znači da ovaj uvjet nije moguće ispuniti ukoliko poslodavac službeniku u traženi uzastopni ocjenski niz ubaci nižu ocjenu.
Ovako što moguće je očekivati u državnoj upravi u kojoj se rukovodeće garniture više ne smjenjuju svake četvrte godine, već i nakon godinu ili dvije, a koje onda i putem sustava ocjena vrednuju službenike ovisno o tome jesu li „njihovi" ili od „onih prije", tj. više ocjene rezerviraju za nagrađivanje „svojih" službenika.

Zaključno, ukoliko se službenika želi nagraditi za kvalitetan i učinkovit rad, onda to treba omogućiti po isteku godine u kojoj se njegov rad ocjenjuje, a nagrada za takav rad treba biti različita i odgovarajuća visini ocjene kojom je ocijenjen, čime bi se nagrada i njezina visina doveli u izravnu vezu s rezultatima rada u prethodnoj godini, a kumulativni učinci takvog povećanja plaće u obliku različitog pozicioniranja službenika ovisno o radnom učinku pokazali bi se već nakon dvije, tri godine.

Autor: Siniša Kuhar, dipl. socijalni radnik, dugogodišnji državni službenik i glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 03.07.2017.

Ustavni sud samoga sebe ocijenio nevažnim

Činjenicom da je zanemario dokument kojim je sam priznao da od strane Vlade nije konzultiran u situaciji kada je to izrijekom propisano zakonom, Ustavni sud je samoga sebe ocijenio nevažnim 

Za uvećanje klikni na sliku...

(SDLSN, 3. srpnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zaprimio je 30. lipnja rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske o ne prihvaćanju prijedloga Sindikata za pokretanje ocjene ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi iz 2013. godine, kojom su koeficijenti za obračun plaća državnih službenika smanjeni za tri posto.
U svom prijedlogu upućenom Ustavnom sudu SDLSN je, između ostalog, naveo i činjenicu da Vlada RH nije, sukladno članku 109. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, dostavila prijedlog Uredbe na mišljenje 15 dana prije njezina donošenja Stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Stručnoj službi Ustavnog suda RH, Stručnoj službi Vlade, Stručnoj službi Ureda Pučkog pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika RH i sindikatima.
Kao potkrijepu svojih navoda Sindikat je Ustavnom sudu dostavio odgovore navedenih državnih tijela, uključujući i odgovor Ustavnog suda, iz kojih je razvidno da im Vlada osporavanu Uredbu uopće nije dostavila na mišljenje, a kamoli ostavila 15 dana da se o njoj očituju. 
Odgovori državnih tijela kojima Vlada nije dostavila prijedlog uredbe o koeficijentima na prethodno mišljenje, a koje je Ustavni sud također zanemario pri odlučivanju 

Za uvećanje klikni na sliku... 

Međutim, Ustavni sud je pri razmatranju ustavnosti i zakonitosti Uredbe u potpunosti zanemario dostavljenu dokumentaciju i dokaze o ne postojanju formalnih preduvjeta za donošenje Uredbe i očitovao se samo o činjenici ne dostavljanja prijedloga Uredbe Sindikatu.
Time je Ustavni sud još jednom pokazao da pri razmatranju prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti selektivno i neobjektivno uzima u obzir prijedloge i dokumente koje mu upućuju građani i pravne osobe, a činjenicom da je zanemario dokaz kojim je sam priznao da od strane Vlade nije konzultiran u situaciji kada je to izrijekom propisano zakonom, Ustavni sud je samoga sebe ocijenio nevažnim.
Sindikat stoga od Hrvatskog sabora traži da kandidatima za suce Ustavnog suda postavi jednostavno pitanje hoće li se pridržavati Ustava i zakona ili će nastaviti s gore opisanom praksom, kao i da razmisli mogu li dosadašnji suci Ustavnog suda uopće udovoljiti ovom jednostavnom zahtjevu, s obzirom na već formirane navike i ponašanje. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 09.06.2017.

ZATVORSKI SUSTAV
Pravosudnim policajcima ponovno omogućeno napredovanje

Uprava za zatvorski sustav svojim je uputama, po logici toplo-hladno, pravosudne policajce čas ohrabrivala na karijerni uzlet, a čas ih prizemljivala ako bi nasjeli na prethodnu uputu

 

(SDLSN, 9. lipnja 2017.) Pravosudnim policajcima - službenicima Odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima ponovno je omogućeno napredovanje u službi postavljenjem u više zvanje, koje za sobom povlači viši koeficijent i plaću.
Tako, naime proizlazi iz upute Uprave za zatvorski sustav od 5. lipnja, u kojoj stoji: „Dana 23. siječnja 2017. godine dostavili smo vam uputu o postupanju sa molbama službenika za postavljenje u zvanje službenika Odjela osiguranja. Budući da su prestali razlozi zbog kojih je upućena, nalažemo da nadalje postupate na način koji će omogućiti postavljenje u zvanje službenika Odjela osiguranja, ako ispunjava uvjete".
Najsvježija uputa zamijenila je uputu od 23. siječnja kojom su kaznena tijela upozorena „da je u postupku donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, a na temelju koje će se donijeti novi Pravilnik o unutarnjem redu za svako kazneno tijelo,, te da „postoji potreba stalnog praćenja napredovanja službenika Odjela osiguranja i broja izvršitelja po pojedinom radnom mjestu. Slijedom navedenog upućujemo Vas da sve buduće molbe službenika osiguranja za postavljenje u zvanje dostavite Središnjem uredu uz Vaš negativan prijedlog koji ćete obrazložiti organizacijskim razlozima".
Ova je pak uputa zamijenila onu od 7. prosinca 2016. godine kojom su isti adresati upozoreni „da je u postupku donošenje nove Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa na temelju kojeg će se donijeti novi Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa" pa se stoga kaznena tijela pozivaju da izvrše „detaljnu analizu temeljem koje ćete utvrditi koji službenici pravosudne policije ispunjavaju uvjete za polaganje stručnog ispita za više zvanje, putem oglasne ploče upoznati ih s mogućnošću napredovanja i eventualno ih motivirati na podnošenje prijave za polaganje stručnog ispita za više zvanje, sve radi svrsishodnijeg utvrđivanja radnih mjesta Pravilnikom o unutarnjem redu,...".
Uprava za zatvorski sustav ovim je uputama, po logici toplo-hladno, pravosudne policajce čas ohrabrivala na karijerni uzlet, a čas ih prizemljivala ako bi nasjeli na prethodnu uputu.
Najluđe je to što se u posljednjoj uputi navodi kako su prestali razlozi zbog kojih je upućena (donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa), premda ni uredba ni pravilnik nisu donijeti, iako su ih Vlada i Ministarstvo pravosuđa, sukladno članku 41. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave od 16. listopada 2016. godine trebali donijeti u roku od 60 (uredba) i daljnjih 30 (pravilnik) dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Donošenje ili ne donošenje uredbe i pravilnika ne bi smjeli biti prepreka za napredovanje u službeničkoj karijeri, posebice u državi u kojoj se državna tijela svako malo prekrajaju po mjeri trenutnih političkih partnera na vlasti, budući da Uredba o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima daje pravo pristupanja ispitu za neposredno više zvanje nakon što je pravosudni policajac u prethodnom zvanju proveo najmanje pet godina, odnosno četiri godine ukoliko je ocijenjen kao „naročito uspješan".
Ovakvim izmišljenim razlozima za ograničavanje prava na napredovanje pripadnika pravosudne policije Uprava za zatvorski sustav ne samo da krši navedenu Uredbu, nego i njihovo pravo na napredovanje kao državnih službenika. S. Kuhar     

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Jesen u znaku trnovitih pregovora o kolektivnim ugovorima

Jesen u znaku trnovitih pregovora o kolektivnim ugovorima

Vlada odbila zahtjev sindikata državnih službi za produženom primjenom KU-a, koji istječe za pet dana Autor: Gabrijela Galić (NOVI LIST) ZAGREB - Pregovarački odbori Vlade i sindikata državnih službi početkom rujna trebali bi otvoriti pregovore za novi kolektivni ugovor. Naime, Kolektivni ugovor za državne službenike istječe za pet dana i prelazi u fazu tromjesečne produžene primjene.

Opširnije

NHS od predsjednika Vlade traži rješavanje problema isplate regresa profesionalnim vatrogascima

NHS od predsjednika Vlade traži rješavanje problema isplate regresa profesionalnim vatrogascima

Poštovani gospodine Plenkoviću! U Nezavisnim hrvatskim sindikatima sa zabrinutošću pratimo situaciju u svezi s ostvarivanjem materijalnih prava profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama (JVP), na koju je ukazao Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, a koja prava ova Vlada, po prvi puta od kada je to pitanje regulirano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, dovodi u pitanje.

Opširnije

KOMENTAR: KONAČNA PRETVORBA HRVATSKE Stan i plaća su ionako - komunistička pretjerivanja

KOMENTAR: KONAČNA PRETVORBA HRVATSKE Stan i plaća su ionako - komunistička pretjerivanja

BEZ ZAŠTITE JASMINA KLARIĆA Autor: Jasmin Klarić Radnička klasa je iznijela cijeli teret krize i njena ugrožena pozicija jedan je od glavnih razloga što se masovno pohrlilo u sve te Dubline (Novilist.hr) Nema, izgleda, kraja ljetnjim radostima i ljepotama vrlog novog svijeta koje se već naziru kao hrvatska stvarnost. Poželjna, čak, tako nam je predstavljaju – stvarnost koja će se zapravo opredmetiti provođenjem čuvenih reformi, stvarnost koja će nas, poput Zlatka Hasanbegovića na simboličkoj razini, konačno i u opipljivijim sferama izvući iz ralja mrskog jugokomunističkog nasljeđa.

Opširnije

Prosječna neto plaća za svibanj probila razinu od 6.000 kuna

Prosječna neto plaća za svibanj probila razinu od 6.000 kuna

Poslovni.hr/Hina U odnosu na svibanj 2016. godine, pak, prosječna je neto plaća za peti mjesec ove godine bila viša za 339 kuna. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 6.025 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno više za 1,8 posto, a na godišnjoj za 5,9 posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

DZS: Stopa nezaposlenosti u lipnju ponovno srušila rekorde

DZS: Stopa nezaposlenosti u lipnju ponovno srušila rekorde

Autor: Lider/Hina Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u lipnju pala s prethodnih 11,7 na 10,8 posto, spustivši se peti mjesec za redom, i to na najnižu razinu od 2000. godine,od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

Opširnije

Izmjenom Zakona o vatrogastvu do većih prava vatrogasaca

Izmjenom Zakona o vatrogastvu do većih prava vatrogasaca

(N1) Vlada će pitanje plaća vatrogasaca riješiti izmjenama Zakona o vatrogastvu, najavio je u četvrtak ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističući kako će se time riješiti nelogičnosti decentraliziranog načina plaćanja, kojim je uređeno da se novac za isplatu plaća i materijalnih prava ne osigurava u državnom proračunu već iz onih gradskih.

Opširnije

Hrvatska među članicama EU s najvećim kvartalnim rastom javnog duga

Hrvatska među članicama EU s najvećim kvartalnim rastom javnog duga

Autor: Lider/Hina Krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug Hrvatske dosegnuo je 300,14 milijardi kuna ili 86,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa se Hrvatska našla među članicama Europske unije s najvećim rastom tog duga, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Eurostata.

Opširnije

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju

TRAŽE SREĐIVANJE STANJA Piše: Hina Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima"i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Opširnije

Javno savjetovanje o Nacrtu Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Javno savjetovanje o Nacrtu Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti

NHS - Na portalu e-Savjetovanja otvoreno je javno savjetovanje o Prijedlogu nacrta Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Javno savjetovanje završava 16. kolovoza 2017. godine. U prijedlogu materijala predlagač navodi kako je temeljni cilj Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. na području zdravstva osiguranje takvog zdravstvenog sustava koji će biti moderan i financijski održiv te koji će građanima pružati zdravstvenu sigurnost, kao i osigurati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu na teritoriju Republike Hrvatske.

Opširnije

IZMJENE ZAKONA O RADU Arbitraža kao zamjena za uskraćenu suglasnost za otkaz odlazi u povijest

IZMJENE ZAKONA O RADU Arbitraža kao zamjena za uskraćenu suglasnost za otkaz odlazi u povijest

POSTUPAK SAVJETOVANJA Autor: Gabrijela Galić Pomorci kao i ostali radnici imaju pravo održavati skupove radnika i imati predstavnika radnika u »organu poslodavca«. Poslodavci su pak i za pomorce u slučaju kolektivnih otkaza dužni izvjestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja te joj dostaviti sve relevantne podatke vezane uz kolektivni višak i postupak savjetovanja s radničkim vijećem. Dio država članica EU-a pomorce su »isključivala« iz primjene tih prava, no više neće moći

Opširnije

Svakih desetak minuta u Hrvatskoj jedna ozljeda na radu

Svakih desetak minuta u Hrvatskoj jedna ozljeda na radu

POVEĆAN BROJ NESREĆA TIJEKOM RADA Autor: Gabrijela Galić Statistika HZZZSR-a kazuje kako se prošle godine najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu – 27,77 posto svih ozljeda prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Potom slijedi Primorsko-goranska županija sa 9,21 posto lani zabilježenih ozljeda

Opširnije

Zaposlenost i socijalna kretanja u Europi: pregled iz 2017. pokazuje pozitivna kretanja, no ističe veliko opterećenje mladih

Zaposlenost i socijalna kretanja u Europi: pregled iz 2017. pokazuje pozitivna kretanja, no ističe veliko opterećenje mladih

Europska komisija - Priopćenje za tisak Komisija je danas objavila svoj godišnji Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi (ESDE) 2017. U ovogodišnjem su izdanju potvrđeni pozitivno stanje na tržištu rada i povoljna socijalna kretanja te stalan gospodarski rast. Zaposleno je više od 234 milijuna ljudi, što je najveći zabilježeni broj zaposlenih u EU-u, a nezaposlenost je na najnižoj razini od prosinca 2008. Od 2013. u EU-u je otvoreno 10 milijuna radnih mjesta.

Opširnije

VRUĆA TEMA U Ministarstvu demografije misle da će ograničavanje rada nedjeljom revitalizirati Hrvatsku

VRUĆA TEMA U Ministarstvu demografije misle da će ograničavanje rada nedjeljom revitalizirati Hrvatsku

ZABRANITI ILI PLATITI Autor: Gabrijela Galić Marin Strmota, državni tajnik u ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ponavlja kako je potrebno provesti široku javnu raspravu i postići opće suglasje oko ograničavanja rada nedjeljom. Ističe i kako će njegovo ministarstvo u tome ustrajati jer rad nedjeljom treba staviti "po strani i u kontekstu demografskih trendova"

Opširnije

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održao sjednicu s temom: „Rad nedjeljom – zabraniti ili platiti?!“

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održao sjednicu s temom: „Rad nedjeljom – zabraniti ili platiti?!“

(Sabor.hr) Zagreb - Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo danas je održao sjednicu s temom: „Rad nedjeljom – zabraniti ili platiti?“. Predsjednik Odbora Gordan Maras uvodno je istaknuo važnost današnje tematske sjednice, dodavši kako Odbor nastoji skrenuti pozornost na ključne probleme s kojima se suočavaju radnici koji rade nedjeljom i državnim blagdanima. Posebno se osvrnuo na sektor trgovine, istaknuvši kako radnici nerijetko rade i blagdanima.

Opširnije

Vrlo novo društvo: U luksuznom zagrebačkom hotelu podučavaju šefove kako radnicima bezbolno dati otkaz

Vrlo novo društvo: U luksuznom zagrebačkom hotelu podučavaju šefove kako radnicima bezbolno dati otkaz

SEMINAR ZA ŠEFOVE Kod pojedinih vrsta odluka o otkazu potrebna je pažljiva razrada pisanja obrazloženja, savjetuju "stručnjaci za otkaze" u svom pozivu rukovodeći personal. (Novilist.hr) U jednom od naluksuznijih hotela, zagrebačkom Westinu, tvrtka čije ime nećemo spomenuti organizira seminar koji puno govori o našem aktualnom društvenom trenutku i odnosu prema radnicima u Hrvatskoj.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja