SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Zagrebačka županija

Povjerenik: Zoran Perović

Tel: 01/3378-241 

Fax: 01/3363-201

Mobitel: 091/4628-239

E-mail: zoran.perovic@zg.t-com.hr

Akcije

 

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.11.2014.

e-uprava

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 02.07.2014.

BEŠĆUTNOST NA DJELU

SDLSN: Dao otkaz čistačici koja je pokušala samoubojstvo jer prije nije počistila

 

(Narod.hr, 2. srpnja 2014.) Prema riječima glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Siniše Kuhara namještenica Ivana Muhar, zaposlena kao čistačica na Općinskom sudu u Samoboru, koja je 25. travnja ove godine uslijed psihičke rastrojenosti pokušala izvršiti samoubojstvo, bacivši se s prozora na krovu zgrade Suda i pri tome zadobila teške tjelesne povrede, 16. je lipnja dobila izvanredni otkaz ugovora o radu zbog „osobito teške povrede iz radnog odnosa i gubitka povjerenja", odnosno kršenja Etičkog kodeksa državnih službenika, tj. ponašanja kojim je naštetila ugledu državne službe.

"Tako je nesretna žena, koja se trenutno nalazi na liječenju u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan" u Jankomiru, de facto optužena zbog toga što prije pokušaja samoubojstva nije počistila zgradu suda i time izgubila povjerenje svog poslodavca - predsjednika Općinskog suda i ponašanjem suprotnom Etičkom kodeksu državnih službenika, narušivši time i povjerenje građana u državnu službu koju, uzgred rečeno, kao namještenica uopće ne obavlja, niti se na nju spomenuti Etički kodeks državnih službenika primjenjuje", naglasio je Kuhar.

Pojašnjava kako namještenica Ivana Muhar sama i uz pomoć liječnika tek treba smoći snage suočiti se sa životom i samoubilačkim činom kojim ga je pokušala prekinuti i pitanje je hoće li nakon toga uopće biti sposobna nastaviti raditi svoj posao čistačice, ali njezinu ljudsku tragediju prikazati kao razlog za izvanredni otkaz i optužiti ju za neetično ponašanje ne predstavlja ništa drugo nego njezino ponovno bacanje kroz prozor sudske zgrade, ali ovoga puta od strane predsjednika Općinskog suda koji je odluku o izvanrednom otkazu potpisao.

"Sindikat se stoga pita je li ugledu državne službe više naškodio samodestruktivni čin psihički rastrojene čistačice ili svjesna odluka predsjednika Suda o otkazu rada ovom nesretnom ljudskom biću, jer u trenutku kad se više nije mogla nositi sa životom nije počistila oko sebe i opravdala njegovo povjerenje kao poslodavca te će se zbog svega obratiti ministru pravosuđa, pučkoj pravobraniteljici i ministru uprave, uzdajući se u njihovu ljudsku solidarnost i pristojnost", stoji u priopćenju SDLSN. 

 

BEŠČUTNOST PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG SUDA SAMOBOR
Dao otkaz čistačici koja je pokušala samoubojstvo jer prije nije počistila

Sindikat se pita je li ugledu državne službe više naškodio samodestruktivni čin psihički rastrojene čistačice ili svjesna odluka predsjednika Suda o otkazu, jer u trenutku kad se više nije mogla nositi sa životom nije počistila oko sebe i opravdala njegovo povjerenje kao poslodavca  

(SDLSN, 2. srpnja 2014.) Namještenica Ivana Muhar, zaposlena kao čistačica na Općinskom sudu u Samoboru, koja je 25. travnja ove godine uslijed psihičke rastrojenosti pokušala izvršiti samoubojstvo, bacivši se s prozora na krovu zgrade Suda i pri tome zadobila teške tjelesne povrede, 16. je lipnja dobila izvanredni otkaz ugovora o radu zbog „osobito teške povrede iz radnog odnosa i gubitka povjerenja", odnosno kršenja Etičkog kodeksa državnih službenika, tj. ponašanja kojim je naštetila ugledu državne službe.
Tako je nesretna žena, koja se trenutno nalazi na liječenju u Psihijatrijskoj bolnici „SVETI IVAN" u Jankomiru, de facto optužena zbog toga što prije pokušaja samoubojstva nije počistila zgradu suda i time izgubila povjerenje svog poslodavca - predsjednika Općinskog suda i ponašanj suprotnog Etičkom kodeksu državnih službenika, narušivši time i povjerenje građana u državnu službu koju, uzgred rečeno, kao namještenica uopće ne obavlja, niti se na nju spomenuti Etički kodeks državnih službenika primjenjuje.

...za uvećanje klikni na sliku 

Namještenica Ivana Muhar sama i uz pomoć liječnika tek treba smoći snage suočiti se sa životom i samoubilačkim činom kojim ga je pokušala prekinuti i pitanje je hoće li nakon toga uopće biti sposobna nastaviti raditi svoj posao čistačice, ali njezinu ljudsku tragediju prikazati kao razlog za izvanredni otkaz i optužiti ju za neetično ponašanje ne predstavlja ništa drugo nego njezino ponovno bacanje kroz prozor sudske zgrade, ali ovoga puta od strane predsjednika Općinskog suda koji je odluku o izvanrednom otkazu potpisao.
Sindikat se stoga pita je li ugledu državne službe više naškodio samodestruktivni čin psihički rastrojene čistačice ili svjesna odluka predsjednika Suda o otkazu rada ovom nesretnom ljudskom biću, jer u trenutku kad se više nije mogla nositi sa životom nije počistila oko sebe i opravdala njegovo povjerenje kao poslodavca te će se zbog svega obratiti ministru pravosuđa, pučkoj pravobraniteljici i ministru uprave, uzdajući se u njihovu ljudsku solidarnost i pristojnost. S. Kuhar        

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 10.04.2013.

SINDIKATI ZAJEDNIČKI U PRIPREMI PROSVJEDA I ŠTRAJKOVA
Ne radi se samo o tome koliko su nam uzeli, nego koliko će nam tek uzeti


(SDLSN, 10. travnja 2013.) "Tri posto smanjenja plaća ili to što smo ostali bez božićnice i regresa sigurno nije dovoljan razlog da idemo u radikalne poteze, ako će to pomoći našoj zemlji da se razvije. No, ovdje se ne radi o tome što su nam uzeli, ili dali, nego o tome što će nam tek oteti. Imamo pouzdane informacije iz Ministarstva znanosti o tome da za isplatu plaća nedostaje oko 700 milijuna kuna, što sigurno nije jedino ministarstvo i jedina javna služba u kojoj nedostaje novca za plaće. Pogledajte ovih dana vijesti u medijima o tome da se proračun slabo puni, što je rezultat katastrofalno loše gospodarske politike. Ljudi sve manje troše, raste štednja u bankama, a time se manje plaća PDV, pa i slabije puni proračun, što pokazuje da je politika štednje i restrikcija bila loša. I jedan od glavnih sindikalnih zahtjeva u štrajku na koji pozivao 1. svibnja bit će upravo promjena ekonomske politike", kazao je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i viskog obrazovanja na jučer održanom skupu sindikalnih povjerenika u kinu Europa u Zagrebu, na kojem se povjerenici trebaju očitovati o spremnosti na organizaciju prosvjeda, štrajkova i drugih radikalnih akcija. Među ostalim, provodi se izjašnjavanje o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, moguće i dan prije lokalnih izbora, bez obzira na predizbornu šutnju, kako bi se pokazalo da sindikati ne podržavaju politiku koja se vodi, zatim spremnost na štrajkove, kao i na višednevno trajanje štrajka, a jedno od pitanja je i spremnost sindikalnih povjerenika da se angažiraju oko pripreme referenduma za organiziranje prijevremenih izbora, ukoliko spomenute metode ne daju rezultata. I to je jedna od metoda političke borbe na koju sindikati moraju biti spremni, budući da se politika poigrava s njima, poručio je Ribić. Prije tih odluka bit će provedene i ankete među članstvom, što uključuje i mogućnost da se organizira izjašnjavanje nepovjerenja prema pojedinim ministrima, u resorima u kojima su smanjenja prava najveća.


Prvi skup održan je u utorak u Zagrebu i na njemu se okupilo oko 230 povjerenika, a idućih desetak dana održat će se skupovi u Splitu, Osijeku i Rijeci te još jedan za Zagreb i županije koje mu gravitiraju. Skup je organiziralo 13 sindikata javnih i državnih službi, koji su, kako je rečeno, unatoč tome što ih je Vlada pokušala posvađati i podijeliti, ovoga puta ipak zajedno. Kako je rekao Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, cilj je provjeriti spremnost povjerenika da motiviraju članove za sveobuhvatnu akciju.

 

Ona će, smatra Ribić, biti potrebna jer su razgovori s Vladom i prijedlozi zakona koji su već predstavljeni sindikatima pokazali da se nakon lokalnih izbora planiraju nova rezanja, koja bi mogla ići i do osam, odnosno 10 posto. "Mi nismo radili 3 posto manje, niti ćemo raditi 10 posto manje. Politika se poigrava s nama i udara tamo gdje nas najviše boli i na to moramo odgovoriti", kazao je Ribić, dodavši kako bi rezanja bila veća da se sindikati nekim stvarima do sada nisu suprotstavili. Upravo u tom smjeru išle su brojne poruke neovisnih ekonomista, ili medija koji provode harangu u korist kapitala, kao i MMF-a koji od Vlade traži rezanje, kaže Ribić te dodaje kako sindikati zajedno sigurno imaju moć i ako se odluče za radikalne oblike borbe vlada se neće moći oduprijeti. "Niti jedna Vlada ne može si dozvoliti da se ne održe mature, da se ne obavljaju zdravstvene usluge koje nisu o glavu, ili da su redovi na carinama ogromni. A ako u tome uspijemo, sigurno možemo uspjeti i u našoj borbi", poručio je Ribić, naglasivši kako sindikalno članstvo treba pripremati upravo za borbu.


Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazao je kako se u zadnje vrijeme šalje poruka kako će plaće pasti svima, osim zaposlenima u obrazovanju, što je - laž. "Ponašaju se kao da smo zaboravili otimačinu iz lipnja prošle godine. Tada je počela otimačina i haranga u njihovim medijima, tekstovi o tome da naši učitelji rade najmanje u Europi, da imamo najviša izdvajanja za obrazovanje u Europi, kao da ne znamo čitati brojke i zbrajati", poručuje Mihalinec. Istaknuo je kako je samo pitanje hoće li se članovi sindikata složiti s time da su se spremni navikavati na nova otimanja i na to da im bude još gore, ili su se spremni suprotstaviti tome. Kao metode borbe spominje nezaključivanje ocjena na kraju školske godine, neodržavanje ispita državne mature, što će onemogućiti i upise na fakultete, ako to bude potrebno te smatra da sindikati moraju reagirati.


Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako se kultura nikada nije cijenila, iako čuva biće naroda i u vrijeme kada ulazimo u EU bit će još značajnija. "U razvijenim zemljama kultura daje tri do četiri posto BDP-a, što znači da će nakon ulaska u EU pred nama biti nove zadaće. Istodobno, silno me strah što će se u djelatnosti kuture događati nakon lokalnih izbora, budući da gradonačelnici već sada prekidaju kolektivne pregovore i da smo već sada ostali bez pet kolektivnih ugovora kojima je isteklo trajanje, a nema spremnosti da se potpišu novi", kazala je Pilić. Dodala je kako su zaposleni u javnim službama očito u fazi otrežnjenja u kojoj se nešto mora dogoditi kako bi se izborili za to da radnici mogu dostojanstveno živjeti i da ih nitko ne dijeli na one koji rade u realnom sektoru i one "koji samo troše". "Misle li na primjer naši djedovi i bake da su njihova djeca i unuci koji rade u kulturi, u školstvu ili zdravstvenom sustavu samo trošak, ili vjeruju da pošteno zarađuju svoje plaće", zapitala je Ljubica Pilić, poručivši da je 1. svibnja vrijeme da se pošalje poruka. Ljubica Pilić kazala je kako se boji jedino apatije i depresije koja je zahvatila članove te pozvala povjerenike da ih motiviraju i objasne im da o njima ovisi hoće li barem pokušati promijeniti stvari.


"Probali su nas dijeliti na javne, državne, probali su trgovati kolektivnim ugovorima tako da ne znamo jedni za druge, ali nisu uspjeli. Najvrijednije je to da smo sada zajedno i da nas nisu uspjeli posvađati ni sa realnim sektorom, iako ne znamo koje bi to bile razlike među nama. Mi živimo od svoga rada i od svoje plaće, od koje plaćamo svoje kredite u švicarcima ili dopunsko zdravstveno osiguranje da bismo se mogli liječiti i nitko nema pravo reći da smo teret", poručila je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. Dodala je kako su od 2009. godine padale plaće, zaposleni su ostajali bez božićnice i regresa. Licitiraju s viškovima, proglašavaju nas teretom. "Kad pogledate plaće i materijalna davanja za državne službenike i javne službe koštaju manje od četvrtine proračuna, a kada treba štedjeti, štedi se jedino na nama. I sada je preostalo jedino da se pokaže kako su radnici spremni zaštititi svoje dostojanstvo", smatra Jagar.


Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske kratko je poručio kako je razočaran i odazivom sindikalnih povjerenika te kazao kako nije točno da u državi nema novca, nego je pitanje kako se on raspoređuje. "Stalno nam smanjuju prava, a mi stalno zabijamo glave u pijesak kao nojevi", kaže Jagić te dodaje kako sindikati moraju poslati poruku da je nedopustivo da Vlada donosi uredbe o smanjenju plaća, a da oni o tome - čitaju u novinama.
Uz "vraćanje otetog", sindikati će pred Vladu u svibnju postaviti zahtjev za promjenom ekonomske politike, za podizanjem razine socijalnog dijaloga i većim uvažavanjem sindikata, kao i ukidanjem Zakona o reprezentativnosti, kojim se samo željelo posvađati sindikate, poručeno je. Izjašnjavanje povjerenika provodi se tajno, na pripremljenim anketnim listićima, no opći je dojam u dvorani bio da postoji značajna spremnost na akciju. Sljedeće će izjašnjavanje biti održano u četvrtak, 11. travnja, u Splitu, za povjerenike Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Od 70 sindikalnih povjerenika SDLSN iz grada Zagreba i 26 iz Zagrebačke županije skupu je prisustvovalo njih 20 ili 21 posto. Priliku za "popravni" imat će 18. travnja kada se u Zagrebu organizira drugi skup sindikalnih povjerenika za županije koje gravitiraju gradu Zagrebu... 

Inače, oko inicijative sindikata javnih i državnih službi okupili su se Carinski sindikat Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Radnički sindikat HZMO-a, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat policije Hrvatske, Sindikat porezne uprave, Sindikat zaposlenika u školstvu "Preporod" i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. Većina tih sindikata nije spremna financijski izdržati troškove duljih štrajkova, što treba pošteno reći članstvu, no uspjeha sigurno neće biti ako ljudi ne budu spremni i na to, rečeno je.  
Marijana Matković

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 09.04.2011.

Održana skupština Podružnice Samobor

 

(SDLSN, 9. travnja 2011.) Jučer je u Domu umirovljenika u Samoboru svoju redovnu izbornu skupštinu održala najveća podružnica SDLSN RH u Zagrebačkoj županiji, ona samoborska.

Podružnica Samobor sa svojih 103 člana obuhvaća zaposlenike čak 9 različitih tijela državne i lokalne uprave, kao i državnih i gradskih javnih ustanova, koji su kroz zajedničko djelovanje pronašli način i interes za ostvarenje i zaštitu svojih radnih i sindikalnih prava.
Pored članova podružnice, Skupštini su nazočili i gosti, među kojima su bili povjernici sindikalnih podružnica s područja Zagrebačke županije te predsjednik SDLSN RH Boris Pleša, koji se prisutnima obratio kraćim govorom.

 

Pohvalivši dobar sindikalni rad svojih domaćina, Pleša se osvrnuo i na aktualni društveni trenutak u kojem su, stjecajem okolnosti, glavni pravac sindikalnog djelovanja postale aktivnosti na očuvanju dostignutih sindikalnih prava, u čemu se zasad i uspijeva.
O radu Podružnice izvješće je podnio povjerenik Zoran Perović, naglašavajući da su brojnost članstva i njezin utjecaj na sindikalna zbivanja u cijeloj Zagrebačkoj županiji najbolji pokazatelj njezina kvalitetnog rada.

Dio svog izlaganja Perović je posvetio i pitanju plaća državnih službenika i potrebi jačeg angažiranju Sindikata na ovom planu, kao osnovnom razlogu sindikalnog djelovanja, čijim se rješavanjem otklanjaju i brojni drugi problemi u ovoj djelatosti.
Nakon provedenog izbornog postupka svoj 4. mandat sindikalnog povjerenika dobio je Zoran Perović.

 

Uz njega su u povjereništvo izabrani i Josip Sirovica, kao zamjenik povjerenika, Silvio Ivan Žugaj, Andrej Lapaine, Marija Tanković, Dragana Bedenik i Snježana Hržić. Članovi Nadzornog postali su Ljubica Kotarski, kao predsjednica, Mirjana Kovačić i Anita Mihalić, a blagajnica Connie Popić.
Na kraju skupa Samoborci su, u skladu sa svojom tradicijom, sebi i svojim gostima priredili prigodni domjenak te druženje uz glazbu i ples.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 03.03.2011.

HRVATSKA UŽIVO o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

...za gledanje priloga klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.01.2011.

Održana sjednica Županijskog povjereništva Zagrebačke županije


(SDLSN, 20. siječnja 2011.) Posljednja sjednica Županijskog povjereništva Zagrebačke županije SDLSN RH ovog saziva održana je uz velik odaziv njegovih članova, što je postalo zaštitnim znakom rada tog tijela i pokazatelj zainteresiranosti i kvalitete sindikalnog djelovanja u ovoj sredini.
Upravo je to na početku sjednice, pozdravljajući prisutne, naglasio županijski povjerenik Zoran Perović.
Komplimenata za rad sindikalista u Zagrebačkoj županiji nije nedostajalo niti u izlaganju nazočnog predsjednika SDLSN RH Borisa Pleše, koje se u većoj mjeri odnosilo na rad Sindikata u proteklom razdoblju, kao i predstojeće zadaće u budućnosti.
Kao dopunu Plešinog osvrta na protekla zbivanja, Zoran Perović je spomenuo iskazanu snagu udruženog sindikalnog djelovanja, aludirajući na zajedničku sindikalnu akciju oko raspisivanja referenduma zbog promjena Zakona o radu, koja je, nažalost, ostala tek prolazna epizoda zbog međusobnog neuvažavanja, ali i megalomanskih ambicija pojedinih sindikalnih vođa.
Među važnije teme koje interesiraju članstvo Perović je spomenuo i probleme oko djelovanja sindikalne Štedno-kreditne unije, o čemu je odgovarajuća pojašnjena dao predsjednik Pleša.
U nastavku je kroz izlaganje županijskog povjerenika te rasprave nekih od prisutnih, ukazano je na sadržaj i način rada županijskog povjereništva i sindikalnih podružnica, ali i na određene slabosti koje se u tom smislu javljuju.


U raspravi su sudjelovali Ivana Hrelja, Branko Ištuk, Zvonko Došen i Mirjana Hrženjak.
S obzirom da je u SDLSN RH ovo izborna godina, članovi povjereništva su jednoglasno odlučili da se sindikalni izbori na svim razinama u Zagrebačkoj županiji trebaju održati najkasnije do 30. lipnja ove godine, kako bi se dobilo dovoljno vremena u pripremama za sindikalni Sabor. Povjerenici su pozvani da se aktivno uključe i u proces izmjena i dopuna Statuta, koji je otvoren paralelno s raspisivanjem izbora za članove sindikalnih tijela.
Na kraju sjednice prisutni su pozvani na skromni domjenak za koji su sredstva osigurana odlukom Glavnog odbora SDLSN RH.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 10.12.2010.

Matičari Zagrebačke županije reagirali na tekst objavljen u Jutarnjem listu  

Zatečeni napisom u „Jutarnjem listu" od 9. prosinca ove godine pod nazivom „Besmislenost matičnih ureda 1" autorice Sandre Bolanče, a na traženje mnogih naših kolega matičara, ponukani smo reagirati na navedeni tekst.

Nije posve razumljivo zašto i iz kojih pobuda već nekoliko puta iz pera iste autorice, pod krinkom tobože istraživačkog novinarstva, izlaze tekstovi puni netočnih i proizvoljnih informacija pa i uvreda o radu jedne kategorije državnih službenika - matičara, no činjenica je da se takvi tekstovi pojavljuju.

Pokušaj da se u nekom društvu anomalije i negativnosti utvrde i otklone i putem istraživačkog novinarstva više je nego dobrodošao, no u tome treba imati i stručnog znanja i profesionalne korektnosti. U suprotnom se takvi pokušaji mogu pretvoriti, baš kao što je u ovom slučaju riječ, u diskvalifikaciju i javnu objedu jednog društveno korisnog posla i ljudi koji taj posao obavljaju.

Zato, potrebno je reći ove činjenice.
Broj matičnih područja i matičnih ureda kao pretpostavki za ustroj i vođenje evidencija građanskih stanja uređen je zakonskim propisima. Prije petnaestak godina u Hrvatskoj je bitno smanjen broj matičnih područja i matičnih ureda, a temeljem stručnih kriterija utvrđenih od nadležnih tijela državne uprave. Je li onodobno smanjenje bilo dovoljno, odnosno je li pri tom uvijek bilo poštivano načelo ekonomičnosti, tema je o kojoj se u demokratskom društvu uvijek može raspravljati, no pri tome treba imati na umu sve argumente, pri čemu struka mora imati odlučujuću riječ. Svaka paušalna ocjena o ovom pitanju zapravo je kontraproduktivna i ne može pridonijeti poboljšanjima. Uz sasvim stručne aspekte, treba imati na umu da su u mnogim našim sredinama, osim svoje osnovne funkcije vođenja građanskih stanja, matični uredi jedini punktovi preko kojih građani imaju neposredan doticaj s državom. U tom smislu u stručnim krugovima i postoji dilema treba li rad matičnih ureda u postojećem obliku reducirati ili pak proširiti nekim drugim djelatnostima kako bi se racionalizirali troškovi rada, ali i pokušalo utjecati na neke druge negativne društvene trendove (depopulacija, raseljavanje i sl.).

Neke ovlasti koje su matičarima dane Obiteljskim zakonom, posebno kroz suradnju s Centrima socijalne skrbi, upućuju na mogućnost djelovanja matične službe i šire od isključivo vođenja evidencija građanskih stanja.

Vezano za broj matičnih ureda treba reći da je na njega ponegdje utjecalo i respektiranje zahtjeva i potreba jedinica lokalne samouprave, o čemu također treba voditi računa pri sagledavanju cjelokupne problematike.
Što se tiče matičarskih poslova, autorica članka je mogla, korektnosti radi, prepisati iz zakonskih propisa vrstu i opseg poslova koji su tamo taksativno navedeni, a ne površno pobrojati tek dio radnih obaveza matičara. Uz to je mogla navesti da su to poslovi s javnim ovlaštenjem (sklapanje braka) i gotovo jedini službenički posao koji se kontinuirano obavlja i u dane tjednog odmora, a da do danas na tom planu na nivou države nisu pronađena jedinstvena rješenja. Također treba reći da su matične evidencije temelj svih drugih javnih evidencija (evidencija državljanstva, evidencija prebivališta, popis birača, vojna evidencija, porezna evidencija i dr.) i da bez njih, bilo gdje u svijetu, funkcioniranje upravnih sustava nije moguće.
Istini za volju, treba priznati da kod nas u ovoj službi postoji određeno negativno povijesno nasljeđe, koje se iskazuje i u prekobrojnosti kadrova koji rade na matičarskim poslovima. Međutim, trenutna situacija ne daje nikome za pravo da zaključuje kako se radi o „zapošljavanju sa socijalnom ulogom", jer ukupne brojke u tom smislu nisu bitne za sliku općeg socijalnog stanja u državi. Uostalom, vrlo će se brzo, što mjerama državnog aparata koje su u tijeku, što prirodnim odljevom, situacija na ovom području svesti u realne okvire.
U pogledu plaća, matičari dijele sudbinu ostalih državnih službenika i, s obzirom na troškove života, za svoj rad su potplaćeni. Uvjeti rada matičara u mnogim našim sredinama su ispodprosječni, a prostori u kojima rade su uglavnom u državnom vlasništvu. Ne znamo od kuda je autorica dobila podatke da „jedan matični košta 300.000 kuna godišnje", no ovakvu tvrdnju je teško prihvatiti bez ozbiljnih i utemeljenih provjera i argumenata.
O površnosti predmetnog teksta najbolje govori netočno navođenja činjenica o načinu rada matičara, pri čemu ćemo dati tek nekoliko informacija i ispravaka:

  1. rad matičara i način njihova postupanja u utemeljeni su na zakonskim propisima, pri čemu se stručna i dosljedna provedba tih propisa ne bi smjela poistovjećivati s birokratskom samovoljom,
  2. isprave koje izdaju matičari nisu identifikacijske isprave i njima se dokazuje samo ono što je u njima upisano; identifikacijske isprave su osobne iskaznice, putovnice i vojne knjižice, kojima se kumulativno dokazuju osobni podaci, prebivalište i državljanstvo neke osobe,
  3. netočan je podatak da „većina dokumenata koje matični uredi izdaju....vrijedi samo šest mjeseci". Točno je da se isprave koje se izdaju temeljem matičnih evidencija izdaju kao isprave trajne vrijednosti (točka 58.1 Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih, NN 26/2008)
  4. izdavanje bilo koje vrste dokumenta koji spadaju u nadležnost matičara ovise isključivo o zahtjevima stranaka, odnosno o traženju pojedinih ustanova i institucija; nepotrebno traženje takvih isprava, mimo identifikacijskih isprava, kao posljedica nepoznavanje propisa i postupanje suprotno zakonskim odredbama bilo kojeg pojedinca ili ustanove, ne može biti problem matične službe, već onih koji tako postupaju,
  5. usporedbu s evropskim zemljama u vođenju matičnih evidencija vrlo je teško korektno provesti iz razloga što se radi o različitim sustavima evidencije građanskih stanja; u nekima zemljama postoje liberalniji propisi, a u drugima pak složeniji i u tom smislu Hrvatska nije nikakva crna točka. No, i u ovom pitanju bez dublje i stručnije analize nije moguće dati korektne odgovore.

Na kraju, možemo pretpostaviti da su autoricu u obradi ove teme vodili plemeniti porivi i namjera da zaštiti društvene interese i da njezin cilj nije bila neposredna diskvalifikacija matičara, no površne i netočne informacije koje je predočila javnosti stvorile su baš takav dojam. U tom smislu i želimo da naše reagiranje barem malo ublaži negativne posljedice navedenog napisa.


Udruga matičara Zagrebačke županije

Barica Jandrlić, predsjednica

Zoran Perović, matičar, sindikalni i županijski povjerenik SDLSN

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.10.2010.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

GOSPODARSTVO Europska komisija je izradila prijedlog nove smjernice o radnicima koje je neka strana tvrtka poslala na rad u tu zemlju. Najkasnije nakon dvije godine oni bi morali dobivati istu plaću kao i domaći. (Deutsche Welle) Ono što je krajem ljeta počelo kao jasna kritika u međuvremenu je preraslo u otvorenu, oštru svađu između istočnih Europljana i Bruxellesa.

Opširnije

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

NHS - Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Odluku da se taj obilježava 17. listopada donijela je 1993. godine Glavna skupština Ujedinjenih naroda sa svrhom promicanja potrebe za smanjenjem siromaštva u svim zemljama i solidariziranja s osobama u potrebi. A takvih osoba u potrebi sve je više. Svijet, koji je danas bogatiji nego ikad, bilježi rekordne brojke siromašnih i socijalno isključenih ljudi. Razlike između najbogatijih i najsiromašnijih ljudi na svijetu veće su nego ikad.

Opširnije

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga". (POSLOVNI DNEVNIK) Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je u ponedjeljak navečer izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad.

Opširnije

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

Autor: Lider/Hina U Hrvatskoj su potrošačke cijene u rujnu na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, čime je ponovno dosegnuta najviša stopa inflacije u Hrvatskoj unazad četiri godine, a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) procjenjuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u 2017. mogao iznositi 1,2 posto.

Opširnije

Siromaštvo zaposlenih u EU

Siromaštvo zaposlenih u EU

Eurofound - Danas je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. U Europi je jedan od deset radnika izložen riziku od siromaštva, a 13% ih je materijalno deprivirano. Siromaštvo ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje radnika. Podaci Istraživanja Eurofounda o kakvoći života u Europi 2016. pokazuju da siromašni radnici imaju veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem nego radno stanovništvo općenito: 22% onih koji su doživjeli materijalnu deprivaciju osjećali su se napeto, a 12% se osjećao usamljeno ili ljutito i depresivno.

Opširnije

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

Poslovni.hr/Hina U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – robovi. Kada je trbuhom za kruhom iz Slavonije krenula u Dalmaciju kako bi sebi i sinu našla kakav sezonski posao, vjerojatno nije slutila da će joj se ionako težak život pretvoriti u pravi pakao. Radila je za 3500 kuna i po 12 sati dnevno u jednom restoranu, no nije se bunila.

Opširnije

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EUROZONA Autor: Aneli Dragojević Mijatović ,Biljana Savić Za Hrvatsku je dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Sve treba promatrati i u političkom kontekstu, kaže Zdeslav Šantić. Guste Santini ističe da je više razloga za nego protiv. Turistički djelatnici ističu da je najvažnije ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti

Opširnije

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

(MRMS) Sastanak Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja, treći od njezinog osnivanja u kolovozu ove godine, održan je u Ministarstvu rada pod predsjedanjem državne tajnice Katarine Ivanković Knežević.

Opširnije

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

GDJE JE TAJ RAST? Autor: Gabrijela Galić Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju njihova primanja taj oporavak još nisu osjetili. I još je jednu stvar ovaj dokument potvrđuje - privremeni poslovi rastući su trend u Hrvatskoj. Udio privremenih ugovora samo je u Hrvatskoj i Mađarskoj lani porastao za četiri postotna boda ili više, pri čemu kod nas takve nesigurnije poslove nudi privatni sektor, a u Mađarskom javni jer se u toj zemlji snažno koriste javni radovi.

Opširnije

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF - Krajem rujna ove godine, Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske osnovao je sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austrija d.d. Za glavnu sindikalnu povjerenicu novoosnovane Podružnice izabrana je Davorka Topol. Predsjednik SBF-a, Petar Perković zahvalio je ponajprije osnivačima te svima koji su posljednjih godina sudjelovali u aktivnostima, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini, a koje su u konačnici dovele do ovoga čina.

Opširnije

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

FISCAL MONITOR Autor: Jasmin Klarić »Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada«, kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada

Opširnije

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 13. listopada 2017. Komisija je danas objavila svoje godišnje izvješće o razvoju tržišta rada i plaća u Europi. U ovogodišnjem se izdanju potvrđuju pozitivni trendovi na tržištu rada zabilježeni u EU-u. Zaposlenost u EU-u premašila je razine zaposlenosti prije krize s obzirom na to da 234 milijuna ljudi radi. Nezaposlenost se sa 7,6% približava razinama prije recesije.

Opširnije

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

POSLOVI U INOZEMSTVU Autor: Gabrijela Galić Uglavnom je riječ o građevinskim i industrijskim radnicima čiji su poslodavci dobili poslove u toj zemlji te su domaće radnike uputili preko granice kako bi posao obavili. Sve njih Komisija već nekoliko godina pokušava dodatno zaštiti moderniziranjem preko dva desetljeća stare Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga

Opširnije

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Samo zajedničkim djelovanjem sindikati mogu izboriti dostojanstvene plaće za hrvatske radnike Povodom desete godišnjice obilježavanja Svjetskog dana dostojanstvenog rada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) organizirali su raspravu pod nazivom „Snažan sindikalni pokret za dostojanstvo rada – Kako do većih plaća i kvalitetnijih radnih mjesta za sve radnike?“, koja je održana 11. listopada u Kući Europe u Zagrebu.

Opširnije

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

VODEĆI SMO U EUROPI U krizi smo izgubili veliki broj tradicionalno muških poslova u graditeljstvu i prerađivačkoj industriji i tu su stradali muškarci AUTOR: Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) Hrvatska je vodeća u EU s najviše žena hranitelja obitelji, odnosno njih 20,9% koje uzdržavaju obitelj dok u prosjeku zemlje EU imaju 11,1% ženskih hranitelja obitelji, prema podacima Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Zagrebačka županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja