SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Zadarska županija

Povjerenik: Vjekoslav Mitrović

Tel: 023/309-956

Fax: 023/213-196

Mobitel: 091/5106-855

E-mail:


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 04.03.2016.

STANISLAV MAROJA
„Sve je veći broj doktora na državnim funkcijama, a država nam je sve bolesnija"


(SDLSN, 4. ožujka 2016.) Stanislav Maroja, bivši dugogodišnji županijski i sindikalni povjerenik SDLSN iz Zadra, objavio je ovih dana svoju drugu knjigu aforizama. 

Knjigom „AFORIZMI II.", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru, nastavio je hod po oštrici svog uma, komentirajući kroz ovu specifičnu književnu formu političku svakodnevicu, ali i odgovarajući na vječna životna pitanja svrhe i ostavljanja traga na ovome svijetu.

Kako o Marojinom lucidnom kritičkom oslikavanju stvarnosti najbolje govore njegovi aforizmi, navest ćemo neke od njih:

 

 

„Ljudi dobra vida mogu imati mutne poglede."

„Glavobolja najviše muči one koji misle svojom glavom."
„Više ljudi ostaje bez duše za života nego nakon smrti."
„Sve je veći broj doktora na državnim funkcijama, a država nam je sve bolesnija."
„Filozofi riječima daju smisao, a političari im ga oduzimaju."
„Kad bismo znali zašto živimo, život bi izgubio smisao."
„Posezanje je za tuđim materijalnim dobrima krađa, a za duhovnim bogaćenje."
„Prazne glave mogu biti do vrha napunjene beskorisnim sadržajem."


Stanislava Maroju članovi Sindikata moći će vidjeti na sindikalni športskim susretima na kojima i kao umirovljenik te istaknuti i zaslužni šahist, vodi turnir u šahu, a ostali mogu uživati u njegovim aforizmima, nadamo se i u novoj zbirki „AFORIZMI III.". S Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 12.01.2016.

 
(SLOBODNA DALMACIJA, 12. siječnja 2016.) Sindikat državnih službenika i i lokalnih namještenika navodi kako je u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

- U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.
Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo - upozoravaju iz SDSLN-a. 

 Sindikat državnih službenika i i lokalnih namještenika navodi kako je u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

 

(iPress.hr, 12. siječnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske upozorio je na spornu praksu Ministarstva uprave, koje prava lokalnih dužnosnika tumači na različit način, pokrivajući se obrazloženjem da nitko, pa ni samo Ministarstvo, nije zatražilo ocjenu zakonitosti.

Kako navodi SDLSN, u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena je presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan Stipe Zrilić i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku Mirku Duspari 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.

Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate nepripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo, navodi SDLSN.

 

 

(Direktno.hr, 12. siječnja 2016.) - U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.

Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posve nezamislivo - upozoravaju iz SDSLN-a. 

 

MINISTARSTVO SELEKTIVNE UPRAVE
Županu Zriliću osporili nezakoniti pravilnik, gradonačelniku Duspari potvrdili nezakoniti pravilnik jer ga ne osporavaju

 
Postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne

(SDLSN, 12. siječnja 2016.) U Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena je presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.
U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.
I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".
Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.
Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.
Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.
Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo. S. Kuhar     

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.04.2013.

Izjašnjavanje sindikalnih povjerenika u Splitu

Ako bude potrebno, u rujnu i referendum o prijevremenim izborima

 

(SDLSN, 12. travnja 2013) Zaposleni u osnovnim školama lani su pretrpjeli smanjenje plaća od tri do devet posto, iako su njihove plaće ispod prosjeka u državi i više od 80 posto zaposlenih ima visoku ili višu stručnu spremu. Nastavi li se takva politika, za desetak godina neće imati tko odgajati djecu, jer će ljudi morati tražiti posao u drugim sektorima, poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja jučer u Splitu, na skupu na kojem su se okupili sindikalni povjerenici 14 sindikata iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije.


Povod okupljanju je izjašnjavanje povjerenika o spremnosti na organizaciju niza sindikalnih prosvjeda i štrajkova, među ostalim i uoči lokalnih izbora, ali i spremnosti da se i oni i članstvo uključe i u radikalnije akcije - od izjašnjavanja o povjerenju ministrima u pojedinim resorima, do organizacije referenduma o prijevremenim izborima. Ne uspiju li druge akcije, odnosno ako se barem ne uspore neki procesi, referendum za prijevremene izbore mogao bi se održati u rujnu ili listopadu, predlažu sindikalni čelnici.


„Izdvajanja za školstvo u narednim godinama mogla bi i dalje padati i ispod tri posto BDP-a, dok je prosjek EU iznad 6 posto. Naše obaveze su istodobno sve veće i za ono što dobivamo trebali bismo ostvarivati vrhunske rezultate", kaže Milošević. Dodaje kako ljudi mogu i dalje kritizirati Vladu iz naslonjača ispred TV-a, ili sindikate zato što na to ne znaju odgovoriti, ili se mogu pokrenuti. „U sindikatima državnih i javnih službi ima oko 250.000 zaposlenih, dodajte tome članove obitelji, nezaposlene i umirovljenike i imamo oko 1,5 do dva milijuna ljudi koji mogu biti snaga. Kada bi se svaki deseti pojavio na prosvjedu, to bi bila sila, poručio je.


Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako zavidi kolegama koji pregovaraju s jednim ministarstvom i jednim ministrom. Kultura osim na nacionalnoj razini pregovara i na razini gradova, a već sada se sa strahom pita što ju očekuje nakon lokalnih izbora. „Na primjer, u Šibeniku, uoči lokalnih izbora, kada se inače motiviraju birači, svejedno ne žele potpisati kolektivni ugovor. To znači da zaposleni u ustanovama u kulturi nemaju nikakva prava, a gradonačelnik nam je sada hrabro ponudio da potpišemo kolektivni ugovor iz - 2006. Godine. I to je - službena ponuda!", kazala je. Ministarstvo kulture, pak, priprema novi granski kolektivni ugovor u kojem predlaže ukidanje svih dodataka i vodi se teška bitka da se oni pokušaju zadržati, kazala je. „Veliki pjesnik Tin Ujević napisao je stihove: Plači bez suza, živi bez psovke i budi mirno nesretan. Zar to ne čitate kao ono što vlast upravo želi", zapitala je Pilić.


Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske podsjetio je da za dva mjeseca ulazimo u Europsku uniju, a carinici „još uvijek ne znaju što će raditi i koliko radnih mjesta za njih uopće ima u toj službi nakon toga datuma".
"Zatvaraju se granice sa zapadnim zemljama, Mađarskom i Slovenijom, što znači da bi moglo doći u pitanje 550 radnih mjesta, a kada tražimo programe zbrinjavanja, kažu da ne moramo brinuti, ili da se - snađemo sami. Jasno nam je poručeno da ne računamo na prava iz kolektivnog ugovora kada budu premještali ljude. I nitko ne kaže što će biti s ljudima na tim granicama", kaže Štorić. Uglavnom je, dodaje, riječ o obiteljskim ljudima, u 50-im godinama, koji bi, valjda, samo trebali spakirati kofere i otići na istok zemlje, ali bez prava iz kolektivnih ugovora. „No, nitko ne kaže što će biti za 6 mjeseci,kad shvate da nismo zaradili tri plaće: za sebe, za državu i za Europu. Hoće li se i tada pojaviti viškovi? Istodobno, na povratku iz Zagreba u Rijeku naletio sam na kolonu u skupocjenim vozilima koja obilazi Hrvatsku uoči lokalnih izbora i ni po čemu se ne vidi da štede", kazao je Štorić, pozivajući kolege da se 1. svibnja odazovu pozivu i pokažu da su spremni zaštititi svoje dostojanstvo.


„Proteklih godinu dana državne i javne službe bile su izložene medijskom linču. Napadali su nas kao one koji žive u privilegiranim uvjetima, a te privilegije su prava u kolektivnim ugovorima koja proizlaze iz Zakona o radu. Ukratko, civilizacijski doseg je proglašavan privilegijama", kazao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

Sindikalni povjerenici SDLSN na skupu 

Pokušali su zabiti klin između javnog i privatnog sektora, no oduprijeli smo se tome, nastojeći dokazati da će se sve ono što se događa u javnom sektoru kao domino efekt preliti i u privatne sustave i uspjeli ostati zajedno na zajedničkom putu. Prvi svibnja bit će prilika da pokažemo da među nama nema razlike. Svi smo radnici, i javni i privatni sektor jednako, a u ovoj krizi koja potresa svijet i Europu najviše su pogođeni upravo radnici. Zato promislite kada budete donosili odluku i odlučite da stanemo kao jedan i podržite ono za što ste se založili kada budete ispunjavali anketu", kazao je Boris Pleša sindikalcima uoči izjašnjavanja na anketnom listiću, putem kojega sindikalni čelnici pokušavaju procijeniti spremnost povjerenika i članstva na akcije.


„Ovdje smo svi isti. Objedinjuje nas to što smo svi krivci za to što za svoj rad plaću dobivamo iz državnog proračuna. Objedinjuje nas to što smo svi paraziti,bitange i neradnici, da smo radili manje za tri posto, za koliko će nam smanjiti plaće, što nam poručuju mediji. No, zapitajmo se onda tko je iznio na leđima posao vezan oko pregovora sa Europskom unijom, čiji su to državni službenici predano radili da bi se izborili za ulazak u EU. Ne valjaju znanstvenici, učitelji, carinici... ljude jednostavno treba ogaditi da bi im se lakše oduzelo", poručio je Vilim Ribić.
„Do sada smo bili podijeljeni na sindikate Matice, prosvjete i znanosti, sada širimo krila i do 1. svibnja ćemo zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poletjeti", poručuje Ribić. „Zamislite", dodao je „da carinici ili policija stanu. U Montrealu se to dogodilo, policija je stala i gradske vlasti morale su popustiti u roku od 24 sata. Ako stane školstvo i ne bude zaključivanja ocjena, ako nema upisa na fakultete, uspjet ćemo", kazao je Ribić.
Tri posto smanjenja plaća nije dovoljan razlog za blokadu sustava, no Vlada ima spremne prijedloge zakona po kojima će ići u nova smanjenja od četiri, osam i do 10 posto, s kojima sada ne izlazi jer čeka da prođu lokalni izbori.
„Pitajte ljude žele li se pokrenuti. Možda ne žele zbog tri posto, ali će željeti kada to bude 30 posto. S ovakvom ekonomskom politikom, doći ćemo i do toga jer se i proračun slabije puni", kazao je Ribić. „Iako se 250.000 ljudi odreklo božićnica i regresa, da bi se uštedjele oko dvije milijarde kuna, broj nezaposlenih i dalje raste i oni više nemaju što trošiti. Zbog toga pada proizvodnja, pa imamo novu grupu nezaposlenih, koji više ne troše. Koja je onda bila svrha naših odricanja, ako to nije pomoglo da naši supružnici u privatnom sektoru žive bolje i da se otvaraju nova radna mjesta", zapitao se te dodao kako sindikati moraju natjerati vlast da preispita politiku. Anketa treba pokazati jesu li članovi spremni na štrajk najavljen za 1. svibnja, ali i na to da se uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, političarima kojima nije problem dirnuti u kolektivne ugovore „pokaže da ni mi ne poštujemo njihove svetinje", kao i da se krajem svibnja i početkom lipnja blokiraju neki sustavi, poručio je Ribić.

...klikni na sliku za uvećanje 

Nakon ankete među povjerenicima, koja je u utorak provedena u Zagrebu (sa dijelom povjerenika, ostali će se okupiti u četvrtak, 18. travnja), te skupa u Splitu, slijede sindikalni skupovi u Osijeku (za povjerenike iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičke, Požeško-slavonske i Brodskoposavske županije, u ponedjeljak, 15. travnja) te u Rijeci, u srijedu, 17. travnja (za Primorsko-goransku i Istarsku županiju), u planu je i provedba ankete o spremnosti na akcije među sindikalnim članstvom.

Marijana Matković 

 

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika

Vlada nas je izigrala, nema jamstava da neće opet rezati ionako niske plaće u državnim i javnim službama

(SDLSN, 12. travnja 2013.) Nakon drugog susreta sa sindikalnim povjerenicima 13 sindikalnih udruga koje su zajednički krenule u pripremu prosvjeda i štrajkova i pripremu štrajka povodom 1. svibnja, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika bio je zadovoljan rezultatima inicijative. Naime, još nisu poznati rezultati ankete s prvog skupa s povjerenicima u Zagrebu, no opći je dojam bio da postoji velika spremnost na sindikalnu akciju.

Možete li pretpostaviti kakvo bi moglo biti raspoloženje povjerenika i članova Sindikata državnih službenika i namještenika? Je li ljudima dojadila kampanja po kojoj oni ništa ne rade i samo su teret društva?

Mislim da se skupilo dovoljno negativnih događanja, od kampanje da su državne i javne službe teret društva do smanjenja plaća kao završnog čina te kampanje. Sastanci koje organiziramo sa povjerenicima imaju za cilj da dodatno ukažu na te probleme i da ljudi pokušaju shvatiti da se moraju aktivno uključiti u zaštitu svojih prava. Sindikati su dužni učiniti i čine napore na mobilizaciji članstva i uvjeren sam da će ljudi,unatoč strahovima i prijetnjama, prepoznati trenutak u kojem se nalazimo i podržati one akcije za koje se odlučimo kroz provedenu anketu.

Jesu li ih sindikalni čelnici spremni povesti u akcije? Iznenadila sam se time što 13 sindikata nastupa zajedno, nemate problema s taštinama?

U trenutku kada se napadaju zajedničke vrijednosti, taštine se moraju zaboraviti, iako ih je nemoguće u potpunosti eliminirati. Na taj način šalje se jasna poruka svim našim članovima o potrebi zajedničke akcije, sada u ovom trenutku kako bi zaštitili svoje dostojanstvo. Obveza je sindikalnih čelnika da konzultiraju svoje članove oko mogućih aktivnosti i kada su ciljevi jasni, mislim da provedba nije upitna.

Koji su konkretni sindikalni zahtjevi?

Sindikalni ciljevi su vraćanje otetih prava, povlačenje zakona kojim se derogira kolektivni ugovor, usklađivanje plaća državnih i javnih službi s rastom drugih plaća i inflacije. To su oni ciljevi koji su istakli sindikati državnih i javnih službi i oni trebaju biti motiv našim članovima za dolazak na svesindikalni prosvjed za Prvi svibanj. Tu treba pokazati da sav teret krize ne smiju snositi samo radnici, da ne postoji jaz između zaposlenih u privatnom i javnom sektoru kako se pokušava nametnuti.

Vidjela sam da se povjerenici izjašnjavaju o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, štrajk na 1. svibnja i štrajkove nakon toga, ali i na izjašnjavanje o povjerenju Vladi. Što mislite na kojem će "koraku" Vlada popustiti i dokle ste spremni ići?

Neke od akcija naveli ste u vašem pitanju - anketa će pokazati što ljudi zaista žele. S obzirom da su nas izigrali prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora obećavši da neće dirati plaće i radna mjesta ukoliko se odreknemo nekih materijalnih prava, više u ništa ne vjerujemo, a pogotovo u situaciji slabijeg punjenja proračuna. Teško je stoga bilo što prognozirati i ne bih želio spekulirati o našim budućim koracima, ali sam siguran da će trebati dosta vremena da se uspostavi kakvo-takvo povjerenje između sindikata i Vlade. Dok se to ne dogodi,imamo pravo sumnjati da neće tražiti drugi način izlaska iz krize nego rezati već ionako niske plaće u državnim i javnim službama. (M.M.)

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 15.12.2011.

Iako je Kukuriku koalicija u predizborno vrijeme najavljivala kako neće biti rezova na plaćama u javnom sektoru, te da će se poštovati prava iz kolektivnih ugovora, kao što su regres, božićnice i ostalo, hrvatski sindikati ipak oglašavaju uzbunu. Naime, nimalo im se ne sviđaju najave o mogućim izmjenama Zakon o radu, posebice ako bi se njima olakšalo otpuštanje radnika, bez obzira o kojem se sektoru radi.

 

Opravdan strah

Drže da je strah opravdan jer kolektivni ugovor za zaposlene u javnim službama ističe za dvije godine, dok onaj za državne službenike već u srpnju 2012. godine.
U skladu s tim nova će Vlada pristupiti pregovorima sa sindikatima kako bi raspravljali o uvjetima novog kolektivnog ugovora, čiji će sadržaj ovisiti o stanju u državnom proračunu.
Takve najave nisu ohrabrujuće, posebice jer je tendencija smanjiti proračunske rashode, a tad u prvi plan dolazi upravo javni sektor.
Jednaku su reakciju imali predstavnici SSSH, Matice hrvatskih sindikata i nekoliko drugih, čvrsto se držeći stava da nema potrebe mijenjati dosadašnje uvjete ugovora.
Ipak, za razliku od SSSH-a, u Sindikatu državnih službenika i namještenika nisu u strahu od mogućih promjena u novim ugovorima.

- Ne bojimo se nasilnog rezanja plaća i materijalnih prava ukidanjem kolektivnih ugovora. To bi bio nedemokratski i neeuropski čin političke ludosti koji bi homogenizirao i ujedinio zaposlene u javnom sektoru i natjerao nas na ulicu. Trenutno je situacija takva da i sami sindikalni čelnici prstom upiru u tuđe dvorište, pa tako oni u znanosti rezove traže u lokalnoj samoupravi i državnim tvrtkama, što je signal novoj vladi da neće naići na organizirani otpor javnog sektora ako provedu precizno i selektivno „bombardiranje" javne uprave - smatra Siniša Kuhar, tajnik tog sindikata.

 

Sindikalna platforma

Prema njegovim riječima, realnije bi bilo očekivati pregovore u kojima će vlada tražiti dogovorno pristajanje na smanjenje prava u zamjenu za otkaze i preraspodjelu mase sredstava za plaće u korist visokoobrazovanih kadrova.

- Kako ćemo se kao sindikalni predstavnici postaviti u takvim pregovorima ovisi o sposobnosti prevladavanja sindikalno-liderskih antagonizama i stvaranja zajedničke sindikalne platforme koja će vrijediti za cijeli javni sektor, ali i spremnosti na sukreiranje društveno odgovornijeg javnog sektora - istaknuo je Kuhar.

I Ivica Blažević, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskog industriji, smatra kako bi se svi sindikati trebali suprotstaviti mjerama koje nisu u korist radnika, bez obzira o kojem se sektoru radi.

- Nisam za to da za bolje sutra plate samo radnici. Radnika u proizvodnji i onog u javnom sektoru ne bi nikako trebalo stavljati u isti koš. Jesam za štednju na svim razinama, ali definitivno ne na štetu kolektivnih ugovora - izričit je ovaj sindikalist.

Moguće nepogodnosti za radnika mogle bi se izbjeći ukoliko se ne dira Zakon o radu, već kroz kolektivne ugovore odredi „crno na bijelo" koja su prava radnika.

- Od nove Vlade očekujemo da se naglasak stavi na kolektivne pregovore, odnosno ugovore i da se iz tvrtki izbace ti pravilnici o radu. Nadam se da će se sindikati suprotstaviti nekim drugi mjerama ili barem naći kompromis jer su kolektivni ugovori jača snaga od Zakona o radu - njegov je zaključak na kraju.

 

Osnovni dokument

Protiv bilo kakvog smanjenja prava radnika u javnom sektoru je i Jere Bilan, županijski povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Naprotiv, dodaje, prava se ne smiju smanjivati nego se njihov opseg treba povećavati.

- Kolektivni ugovori za javne službe su temeljni i granski. Najprije se potpisuje temeljni, a onda granski koji se tiče specifičnosti pojedine struke. Mi se toga držimo i to je nama osnovni dokumente, a bilo kakvo mijenjanje ne dolazi u obzir - kazao je Bilan.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 18.04.2011.

NOVI PRAVILNIK Od prvog svibnja

Fleksibilnija evidencija radnika

Autor: Ana Baričević - VOX GLAS ZADRA

(VOX GLAS ZADRA, 18. travnja 2011.) Od 1. svibnja stupa na snagu novi pravilnik prema kojem poslodavac više nije dužan voditi evidenciju osim ako to nije ugovoreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili sporazumom s radničkim vijećem.
Poslodavci tako više neće morati svakodnevno kontrolirati radnike prilikom dolaska i odlaska s posla, a papirologija će bit svedena na najmanju moguću mjeru. U slučaju da tvrtka više ne želi voditi evidenciju o početku i završetku rada, dovoljno je da izmijeni kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sporazum s radničkim vijećem.
Poslodavci ne moraju kao dosad, podatke voditi na završetku radnog dana radnika, već su ih dužni evidentirati najkasnije na završetku sljedećega radnog dana za onaj prethodni.
U prvi mah moglo bi se zaključiti da će ovakva odluka razveseliti radnike, ali novim Pravilnikom, kako doznajemo od sindikalista, puno se toga zapravo neće promijeniti.
Milica Jovanović, pravna savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, kaže kako je spomenuti pravilnik napravljen na poticaj poslodavaca.

- Državnim službama zapravo nije odgovaralo da svaki dan moraju kontrolirati dolazak i odlazak radnika s posla, pa su stoga tražili manje papirologije. Na ovaj način ne moraju voditi evidenciju u slučaju da to nije predviđeno kolektivnim ugovorom, sporom sklopljenim s radničkim vijećem, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu – kaže Jovanović.

Komentirajući odnos poslodavca prema radnicima, Stanislav Maroja, povjerenik sindikata državnih službenika i namještenika, rekao je kako je za očekivati da poslodavac u svakom trenutku mora znati gdje se nalazi njegov radnik za vrijeme radnog vremena, no istaknuo je kako je se ne slaže s načinom evidencije putem otiska prsta:

- Evidencija dolaska i odlaska na posao putem otiska prsta ne bi se smjela koristiti jer se na taj način mogu zloupotrijebiti privatni podaci radnika. Najvažnije je da se evidencija ustroji tako da rukovoditelj zna gdje mu se radnik nalazi, a to se može napraviti na način da se javi tajnici odjela ili odsjeka – kaže Maroja.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 20.10.2010.

SPLIT Održan treći seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 20. listopada 2010.) Jučer je u Hotelu Zagreb u Splitu održan treći od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 40-tak sindikalnih povjerenika s područja Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije imalo priliku čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj, ali u sudjelovati u raspravi koja je uslijedila nakon svakog od izlaganja.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.07.2009.

Zadar - gradske plaće manje za 10 posto

ZADAR, 16. srpnja 2009. (Hina) - Odlukom zadarskoga gradonačelnika Zvonimira Vrančića, plaće dužnosnika, službenika i namještenika Gradske uprave od srpnja ove godine smanjene su za 10 posto, priopćila je danas Gradska uprava.

Plaće smanjene za 10 posto dobivat će i zaposlenici dječjih vrtića, gradske i znanstvene knjižnice u Zadru, kazališne kuće i javne vatrogasne postrojbe- korisnici gradskog proračuna te direktori i ravnatelji trgovačkih društava i ustanova kojima visinu plaće utvrđuje gradonačelnik.

U priopćenju Gradske uprave navodi se da će se po planu smanjene plaće isplaćivati do kraja godine, što je jedna od mjera štednje i stabilizacije zadarskoga gradskog proračuna u doba gospodarske krize i recesije.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 10.10.2007.

ZADARSKA ŽUPANIJA: Stanislav Maroja ponovno županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 10. listopada) ZADAR - Sindikalni povjerenici Zadarske županije izabrali su danas novo sindikalno vodstvo na razini županije za iduće četiri godine.

Za prvog među jednakima u Županiji ponovno je izabran Stanislav Maroja, dok je za njegovog zamjenika izabran Željko Marić.

Za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN nisu istaknuti kandidati, a delegati na Saboru ispred Zadarske županije bit će Stanislav Maroja, Vjekoslav Mitrović, Jadranka Arnautović, Renata Jačan i Nade Kardum.

Za predsjednika Sindikata kandidiran je zamjenik predsjednika Sindikata Boris Pleša, koji se nazočnim sindikalnim povjerenicima zahvalio na ukazanom povjerenju i kandidaturi.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


KOLUMNA Škrtost prema radnicima

KOLUMNA Škrtost prema radnicima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik U većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

Opširnije

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Novi Kolektivni ugovor vrijedit će tri godine (HSP) Pregovarački odbor Hrvatske pošte i pregovarački odbor reprezentativnih sindikata postigli su u utorak, 5. prosinca 2017. dogovor za sklapanje novog Kolektivnog ugovora za radnike HP – Hrvatske pošte d.d.

Opširnije

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ocijenio je kako je put do novog TKU-a bio dug i težak... (VEČERNJI LIST) Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama potpisan je u Banskim dvorima između Vlade i predstavnika 11 sindikata na rok od četiri godine, njime je ugovorena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga i naknada za prijevoz, koja je povećana s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru za djelatnike koji nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoza.

Opširnije

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

ZAMJENA ZA ONE U IRSKOJ (SLOBODNA DALMACIJA) Vlada je u četvrtak na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.

Opširnije

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

NAKARADNO I TRAGIKOMIČNO AUTOR Božena Matijević Postavlja se pitanje smisla posmrtnine jer proizlazi da se u trenucima nečije smrti podjednako pomaže obitelji umrloga i državi (VEČERNJI LIST) Ako ste obitelj članice ili člana neke neprofitne udruge koja vam nakon smrti te članice ili člana, u tim teškim trenucima za obitelj želi pomoći određenim novčanim iznosom (posmrtninom), država će oporezovati, odnosno uzeti čak 40 postotog iznosa jer ga smatra drugim dohotkom.

Opširnije

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

PODUZETNIČKA KLIMA Autor: Gabrijela Galić Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

(NHS) Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona. Očitovanje možete pročitati u nastavku...

Opširnije

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

(HRT) Tko će sve dobiti 130 kuna veću minimalnu plaću? Može li to ugroziti tekstilnu i drvoprerađivačku industriju? Kako spriječiti isplatu minimalca putem računa, a ostatka plaće na ruke? Tko će sve dobiti božićnicu? Analizirali su gosti: Marko Pavić –ministar rada i mirovinskog sustava (HDZ), Gordan Maras –predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), Krešo Sever –predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Josipa Maslać Petričević -poduzetnica, Davor Majetić- glavni direktor HUP-a

Opširnije

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

KOMPENZACIJSKE MJERE Autor: Gabrijela Galić Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni, ali zbog tih potpora najviše prihoda izgubit će upravo zdravstveni fond (Novilist.hr) ZAGREB Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Opširnije

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

(TOKG) U organizaciji Sindikata TOKG u Stubičkim Toplicama održan je seminar na temu: ''Analiza financijskih izvješća trgovačkih društava“, te način obračuna plaća. Seminar je kvalitetno i vrlo profesionalno odradila gospodarstvena savjetnica u NHS-u, Katarina Litva.

Opširnije

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

RASTE MINIMALAC? Piše: Ivan Forjan Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti iznos minimalca za iduću godinu, što je i dužna napraviti svake godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Ispod tog iznosa poslodavac plaću ne smije isplaćivati.

Opširnije

Rad i sindikati u središtu razvoja

Rad i sindikati u središtu razvoja

NHS - NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

Opširnije

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

SLABA UTJEHA GRAĐANIMA KOJI JEDVA KRPAJU KRAJ S KRAJEM Ivana Ivanda Rožić Premijer Andrej Plenković za ponedjeljak je najavio detalje velikog dara građanima Hrvatske uoči Božića. Dao je naslutiti našoj novinarki već jučer da će popustiti sindikatima i povisiti minimalnu plaću radnika

Opširnije

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Emigrantima koji se ne bi vratili u domovini smeta korumpiranost, nepostojanje pravne države, nezaposlenost, socijalna nepravda AUTOR Darko Pavičić (VEČERNJI LIST) Velika većina onih koji su nedavno emigrirali iz Hrvatske nema u planu povratak u zemlju, među njima je više od 55 posto žena, a čak 71 posto ih je u braku ili stalnoj vezi. Rezultati su to prvog istraživanja emigrantskog vala iz Hrvatske, koje će danas biti predstavljeno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

NHS - U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata na Prijedlog Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2018. godinu: U vezi dostavljenog Prijedloga Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. godinu, mišljenja smo kako je godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj od ukupno 29.000 dozvola neprihvatljiva.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Zadarska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja