SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Vukovarsko-srijemska županija

Povjerenik: Zlatko Maslaj

Tel: 032/826-386

Fax: 032/826-386

Mobitel: 099/2129-090

E-mail:


Akcije

Utorak, 28.11.2017.

SLUŽBENICI IZ HRVATSKOG PODUNAVLJA
Ministarstvo otpisuje kamate i smanjuje dug

 

(GLAS SLAVONIJE, 28. studenoga 2017.) Ministarstvo financija započelo je izdavanje rješenja službenicima hrvatskog Podunavlja o otpisu duga s osnove kamata i obročnoj otplati glavnice duga koji su u sudskim postupcima prvo ostvarili pravo na povećanje plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi, a zatim ga izgubili u postupcima protuovrhe koje je protiv njih provela Republika Hrvatska.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar podsjeća da nakon donošenja Zakona o područjima posebne državne skrbi 1996. godine, Vlada RH hrvatsko Podunavlje nije razvrstala u jednu od dvije skupine područja od posebne državne skrbi, već je to učinila tek u srpnju 2000. godine. Međutim, Vrhovni sud zauzeo je stajalište kako zaposlenima u državnim tijelima i javnim službama u hrvatskom Podunavlju svejedno pripada pravo na povećanje plaće od 50 posto u tom razdoblju, na temelju čega su brojni službenici u sudskim postupcima ostvarili pravo na povećanje plaće. No, nakon što je Ustavni sud 2004. godine zauzeo stajalište kako Vlada nerazvrstavanjem nije učinila propust, svoje stajalište je promijenio i Vrhovni sud, što je za posljedicu imalo pokretanje protuovrhe prema službenicima koji su dobili sudske sporove na temelju ranijeg stajališta Vrhovnog suda.
Naravno, ističe Kuhar, službenici koji su sporove dobili, taj novac nisu držali ni u čarapi ni na računima u švicarskim bankama, već su ga utrošili na poboljšanje životnog standarda, što je Vlada u prijedlogu Odluke i priznala. "Slijedom zakonodavnih i pravosudnih dilema, spomenuti tužitelji zaposleni na području hrvatskog Podunavlja našli su se u situaciji da prema Republici Hrvatskoj duguju iznos povećan za zakonske zatezne kamate i sudske troškove koji je osobama u sredinama posebne državne skrbi i u današnjim ekonomskim uvjetima gotovo nemoguće isplatiti. Naime, iznos dosuđen na temelju pravomoćnih i ovršnih sudskih presuda uložen je u poboljšanje veoma loših životnih uvjeta i danas je naplativ jedino uz direktno ugrožavanje tih istih osnovnih životnih i egzistencijalnih uvjeta i standarda", ističe Ministarstvo financija.
Jednoj od službenica, kaže Kuhar, koja je na svojoj koži osjetila kako je to kad ti država nešto prizna, a potom uzme s kamatama, Ministarstvo financija otpisalo je na temelju Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove iz 2015. godine, gotovo 50.000 kuna kamata na glavnicu od 45.000 kuna, omogućivši joj pri tome obročnu otplatu glavnice u 60 jednakih mjesečnih rata od 750 kuna.
- Otpisom kamata Ministarstvo financija olakšalo je tešku financijsku situaciju službenika nad kojima je protuovrha provođena pljenidbom jedne trećine plaće, jer im je dug smanjen za više od pola iznosa, budući da su zakonske zatezne kamate premašivale iznos glavnice i konačno će moći status blokiranih građana zamijeniti kakvom-takvom financijskom slobodom i neovisnošću - kaže Kuhar.
Maja MUŠKIĆ


SINDIKAT UPOZORAVA OD 2008.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, kaže Siniša Kuhar, pozdravlja provedbu odluke kojom se olakšava dužnička situacija službenika u hrvatskom Podunavlju, na koju upozorava od 2008. godine i nada se da se ovakve situacije više nikad neće ponoviti.


Jednoj od službenica otpisano je gotovo 50.000 kuna kamata na glavnicu od 45.000 kuna

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 27.11.2017.

IZLAZ IZ DUŽNIČKOG ROPSTVA

Država konačno pružila ruku službenicima Hrvatskog Podunavlja

(SDLSN, 27. studenoga 2017.) Ministarstvo financija započelo je s izdavanjem rješenja o otpisu duga s osnove kamata i obročnoj otplati glavnice duga službenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su u sudskim postupcima prvo ostvarili pravo na uvećanje plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi, a zatim ga izgubili u postupcima protuovrhe koje je protiv njih provela Republika Hrvatska.
Sindikat podsjeća da po donošenju Zakona o područjima posebne državne skrbi 1996. godine, Vlada RH Hrvatsko Podunavlje nije razvrstala u jednu od dvije skupine područja od posebne državne skrbi, već je to učinila tek u srpnju 2000. godine. Međutim, Vrhovni sud je zauzeo stajalište kako zaposlenima u državnim tijelima i javnim službama u Hrvatskom Podunavlju svejedno pripada pravo na uvećanje plaće od 50 posto u tom razdoblju, temeljem čega su brojni službenici u sudskim postupcima ostvarili pravo na uvećanje plaće. No, nakon što je Ustavni sud 2004. godine zauzeo stajalište kako Vlada nerazvrstavanjem nije učinila propust, svoje stajalište je promijenio i Vrhovni sud, što je za posljedicu imalo pokretanje protuovrhe prema službenicima koji su dobili sudske sporove temeljem ranijeg stajališta Vrhovnog suda.

 

I Vlada priznala težak položaj ovršenih službenika

Naravno, službenici koji su sporove dobili, taj novac nisu držali ni u čarapi ni na računima u švicarskim bankama, već su ga utrošili na poboljšanje životnog standarda, što je Vlada u prijedlogu Odluke i priznala, navodeći sljedeće:

„Slijedom zakonodavnih i pravosudnih dilema, spomenuti tužitelji zaposleni na području Hrvatskog Podunavlja našli su se u situaciji da prema Republici Hrvatskoj duguju iznos uvećan za zakonske zatezne kamate i sudske troškove koji je osobama u sredinama posebne državne skrbi i u današnjim ekonomskim uvjetima gotovo nemoguće isplatiti.
Naime, iznos dosuđen na temelju pravomoćnih i ovršnih sudskih presuda uložen je u poboljšanje veoma loših životnih uvjeta i danas je naplativ jedino uz direktno ugrožavanje tih istih osnovnih životnih i egzistencijalnih uvjeta i standarda."

... za uvećanje klikni na sliku

 

Rješenjem Ministarstva financija dug - prepolovljen

Jednoj od službenica, koja je na svojoj koži osjetila kako je to kad ti država nešto prizna, a potom uzme s kamatama, Ministarstvo financija otpisalo je temeljem Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove iz 2015. godine, gotovo 50.000 kuna kamata na glavnicu od 45.000 kuna, omogućivši joj pri tome obročnu otplatu glavnice u 60 jednakih mjesečnih rata od 750 kuna.

... za uvećanje klikni na sliku

Otpisom kamata Ministarstvo financija olakšalo je time tešku financijsku situaciju službenika nad kojima je protuovrha provođena pljenidbom jedne trećine plaće, jer im je dug smanjen za više od pola iznosa, budući da su zakonske zatezne kamate premašivale iznos glavnice i konačno će moći status blokiranih građana zamijeniti kakvom-takvom financijskom slobodom i neovisnošću.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pozdravlja provedbu odluke kojom se olakšava dužnička situacija službenika u Hrvatskom Podunavlju, na koju ukazuje od 2008. godine i nada se da se ovakve situacije više nikad neće ponoviti. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 31.05.2017.

FINANCIJSKI PROBLEMI

Sindikat se pučkoj pravobraniteljici žali na diskriminaciju državnih službenika u Hrvatskom podunavlju


Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

(PolitikaPlus/Hina, 31. svibnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu intervenciju pučke pravobraniteljice Lore Vidović zbog diskriminacije državnih službenika i namještenika Hrvatskog podunavlja.

Sindikat u priopćenju podsjeća da se u više navrata obraćao različitim državnim i pravosudnim tijelima zbog ovrhe plaća i mirovina državnih službenika i namještenika u Podunavlju, od kojih Hrvatska temeljem protuovrhe zbog "stečenog bez osnove" potražuje sredstva koja su im isplaćena na ime uvećanja plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Međutim, kada su u pitanju pravosudni dužnosnici - suci, kojima je kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem pravomoćnih sudskih presuda isplaćeno uvećanje plaća od 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi, Hrvatska nije pokrenula postupak protuovrhe zbog "stečenog bez osnove". Time je, smatra sindikat, službenike i namještenike diskriminirala na osnovi društvenog položaja.

Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

Sindikat posebno naglašava činjenicu da su sredstva koja su državni službenici pojedinačno ostvarili kudikamo manja od sredstava koja su u istovrsnim sudskim postupcima stekli suci, ali država je svejedno pokazala interes za pokretanje protuovrhe samo protiv službenika i namještenika.

Kao posebno dojmljivu manifestaciju posljedica takvog postupanja sindikat navodi slučaj Petra Lapoša, kojem se od nevelike mirovine od oko 1500 kuna ovrhom uzima trećina, odnosno 500 kuna, dok se pravosudnim dužnosnicima ne uzima ništa.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 19.05.2017.

VIŠEGODIŠNJA NEPRAVDA
Država ih dovela do ruba: "Pokrali su me ko lopovi, nisam imao novca ni da ženu sahranim..."

Državnim službenicima iz Podunavlja, koji su se na posao vratili još za vrijeme okupacije, i dalje stižu ovrhe zbog uvećanih plaća na koje su najprije imali pravo, a onda im je to pravo naknadno poništeno.

Piše Marina Bešić Đukarić/D.B.  

(Dnevnik.hr, 19. svibnja 2017.) Iako je Vlada još prije dvije godine priznala da se radi o svojevrsnoj nepravdi, zbog čega je i donijela odluku o otpisu kamata, Ministarstvo financija tek sada se sprema - provesti je u djelo.

Deset godina ovrhe umirovljenog državnog službenika Petra Lapoša dovele su do ruba života. "Nemojte me pitati, nemojte. Pokrali su me ko lopovi, žena mi je umrla, da ne kažem - nisam imao novaca da je sahranim, sramota..."

Hrvatska je bila u postupku mirne reintegracije kad se u Ilok vratio na posao dostavljača. "Došao sam 1997., s policijom, jer sam morao početi raditi." Zakonom o područjima od posebne državne skrbi iz 1996. državnim službenicima plaće su uvećane za 50 odnosno 25 posto. U Podunavlju su do novca došli tek četiri godine kasnije, nakon tužbi.

 

Da državni službenici imaju pravo na uvećane plaće potvrdili su i općinski i županijski, a potom i Vrhovni sud. No, godinama kasnije Ustavni sud odlučuje suprotno pa odluku mijenja i Vrhovni sud. Sud je smatrao da se pravo nije steklo povratkom na posao, nego tek 2000. godine, nakon podjele Podunavlja u 1. i 2. skupinu. Novac su morali vratiti, i to s kamatama, a ovrhe stižu i danas.

Josip Kustura, član Sindikata državnih službenika, kaže: "Mi vraćamo, ne znamo što vraćamo. Ne znamo jesu li to kamate, je li to glavnica, ne znamo koliko još". Dvije godine staru odluku Vlade o otpisu kamata Ministarstvo financija konačno je stavilo na stol.

 

"Ministarstvo financija je od nadležnih državnih odvjetništava zaprimilo dokumentaciju vezanu za odlučivanje po pojedinačnim zahtjevima te će najkasnije do lipnja 2017. godine donijeti rješenja temeljem Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata."

Ostaju vrtoglave glavnice te sudski i troškovi odvjetnika. Petar Lapoš, koji u lipnju puni 80 godina, morat će poživjeti još barem 10 godina da vrati nagradu koju mu je država dala, a sud uzeo.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.02.2017.

Dovedeni su na rub egzistencije: Država povratnicima dala, a sud im oduzeo

 

Autor: Marina Bešić Đukarić

Država im dala, a sud uzeo. Tako bi se ukratko mogao opisati slučaj s državnim službenicima iz hrvatskog Podunavlja, koji su najprije dobili veće plaće zbog rada u nekad ratnom području, a sada sve moraju vratiti i to s kamatama.

(Dnevnik.hr, 16. veljače 2017.) Ovrhe prevarenim povratnicima stižu zbog različitog tumačenja Zakona o područjima od posebne državne skrbi, a najviše je slučajeva u Vukovaru i Iloku.
Zakonom o Područjima od posebne državne skrbi iz 96. godine državni službenici dobili su pravo na 50, odnosno 25 posto veće plaće. Četiri godine čekali su službeno razvrstavanje područja, a do novca došli tek tužbama.


"Iznos koji sam dobio je 95.000 kuna, odvjetnik je uzeo proviziju od 11.000", kaže Josip Kustura, državni službenik.
Da je to njihovo pravo tvrdili su općinski, županijski, pa i Vrhovni sud, a onda, godinama naknadno, Ustavni, a potom i Vrhovni sud odlučuju suprotno. Sve moraju vratiti, i to sa zateznim kamatama. Iznos je višemilijunski.
"Po mom izračunu ja to sa jednom trećinom mirovine ne mogu vratiti do smrti", ističe Zlatko Badovinac, umirovljeni državni službenik.


Dovedeni su na rub egzistencije, matičarki Mirjani već je skinuto 60.000 kn, a nitko ne zna koliko mora vratiti. Isto su prošli i Vukovarci. Nekima novac nije ni isplaćen, ali im sjedaju sudski i odvjetnički troškovi.
Sindikat ipak nudi rješenje. "Najbolje rješenje bi bilo da država ne traži od tih ljudi povrat tih sredstava, odnosno parnični trošak i zakonske zatezne kamate, već da jednostavno odobri da se to njima više ne usteže", poručuje Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Umjesto da su nagrađeni, državni službenici u hrvatskom Podunavlju, kažnjeni su što su se vratili.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.02.2017.

PREVARENI SLUŽBENICI
Država je povratnike uvela u dužničko ropstvo

 

Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine

(GLAS SLAVONIJE, 16. veljače 2017.) U dužničko ropstvo uplela je hrvatska država nešto više od sedamdeset državnih i javnih službenika u hrvatskom Podunavlju.
Oni su, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika RH, izloženi pravosudnom progonu od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog "stečenog bez osnove", odnosno uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi. Naime, službenici i namještenici su na temelju stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto, jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi u hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće. Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, izazvalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove", na temelju kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.
Što vraćam - ne znam
- Do sada sam vratio oko 60 tisuća kuna, a što vraćam - ne znam. Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine. Imamo čovjeka koji ima 1700 kuna mirovine i već sedam-osam godina uzimaju mu trećinu. U dom ne može, jer mu je kuća pod hipotekom, od čega da živi - pita jedan od zaposlenika kojemu je, na nesreću, isplaćen traženi iznos, a sada mora vratiti više nego dvostruko.
- Priča je počela još 1995., a sada je 2017. godina. Otkako je Hrvatski sabor donio odluku da se proglašavaju područja od posebne državne skrbi, gdje su nabrojani gradovi Ilok, Vukovar, Knin..., međutim Vladi RH naloženo je da odredi tko je u prvoj, a tko u drugoj kategoriji. Prva kategorija je nosila 50 posto uvećanja plaće, a druga 25 posto. Znači, rečeno je kako pravo imamo svakako, samo je trebalo vidjeti u kojoj smo kategoriji. Vlada je to očito propustila provesti četiri godine. Nismo dobivali ništa, a vratili smo se ovdje, pojašnjava naš sugovornik (podaci poznati redakciji). Sindikat je, kaže, išao s tužbama.
- Neki su sudovi bili manje opterećeni i brže su rješavali predmete pa je od nas ukupno 72, koliko je podnijelo tužbu, dvadeset i dvoje dobilo novac, a ostali su bili pred isplatom. Stiglo je to i do Vrhovnog suda koji je potvrdio odluke nižih instanci, međutim, Ustavni sud tada daje negativno mišljenje, Vrhovni sud ponovno presudi da imamo pravo, no kada je drugi put presuđeno u našu korist, oni su se sastali kao sudbeno vijeće Vrhovnog suda i donijeli odluku da će od tada negativno suditi. Došlo je do toga da mi, kojima je novac isplaćen, nakon dvije godine moramo vratiti taj novac, a to vam je bilo negdje 2006. godine, dok ga ostali nisu niti dobili. Kako je postupak bio nejasan, čekalo se još šest godina da bi pokrenuli ovrhu - priča zaposlenik.


Nismo lihvari

- U mom slučaju tužba je iznosila 46 tisuća kuna, koje sam trebao dobiti. Dobio sam 96 tisuća kuna plus 11 tisuća kuna za odvjetnika. Međutim, presuda u kojoj kažu da novac moram vratiti, gdje nema točnog izračuna, kaže da moram vratiti više od 200 tisuća kuna. To vam je 46 tisuća kuna uvećanja za zatezne kamate! Zamislite kolike su to godine i kolike zatezne kamate - priča naš sugovornik.
Pokušali su, kaže, pojasniti da nisu lihvari koji su taj novac oplodili, nego da su se vratili u ratom razrušeno područje, kuće je trebalo renovirati.
- Išli smo i do Vrhovnog suda, sve institucije, od predsjednice ondašnje vlade Jadranke Kosor, do predsjednika Vrhovnog suda koji nam je obećao da će to probati ispraviti, tada je Šuker bio ministar financija. Od toga nije bilo ništa, vlast se mijenjala, problem ostaje - kaže ogorčeni povratnik.
Vlada Zorana Milanovića, priča nas sugovornik, donijela je odluku koja kaže da se oslobađaju zakonskih zateznih kamata, što je trebalo biti riješeno putem Ministarstva financija.
- Događa se to da Ministarstvo financija to ne rješava godinu i pol dana, jer novac koji smo dobili pravno se naziva "stjecanje bez osnove", što znači da smo mi novac - ukrali iz proračuna! Možete li vjerovati? U Ministarstvu financija rekli su nam kako će o našem slučaju odlučivati u siječnju, navodno su u ponedjeljak imali sastanak gdje su nešto odlučili. Što, ne znamo još, ali su nam u tom ministarstvu rekli da će ubuduće o našem problemu s nama raspravljati Državno odvjetništvo - ogorčeno prepričava naš čitatelj.
Upit o ovome uputili smo Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija. Odgovor smo dobili jedino iz Ministarstva uprave, gdje su nam pojasnili kako je "prema Odluci o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanje koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području hrvatskog Podunavlja na temelju pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (Narodne novine, broj 65/2015), za provedbu navedene Odluke nadležno je Ministarstvo financija".
Maja MUŠKIĆ


Suci ne moraju vratiti ništa?!

- "Pravna država", koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila "magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo, pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila. Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici, suci, upozoravaju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Da je tome tako potvrđuje i naš sugovornik iz hrvatskog Podunavlja. "Suci koji su tužili državu dobili su po 250 tisuća kuna, nakon revizije njima nije naloženo da vrate novac. Do tada je mogla ići revizija samo na iznos iznad sto tisuća kuna. S druge strane, ljudi koji su dobili 80 tisuća kuna, dobili su nalog da vrate novac. To su slučajevi apsolutno suprotnog postupanja", upozorava naš sugovornik.


Novac nisu dobili, ali moraju vratiti novac za odvjetnika

- Imamo slučaj zaposlenika u Vukovaru gdje njih 50 nije dobilo novac, ali je od njih usmenim putem zamjenica državne odvjetnice zatražila da vrate iznos za odvjetnika. Naime, naš odvjetnik dobio je 500 tisuća kuna za troškove vođenja postupka. To je isplaćeno iz Proračuna RH, a ona je tražila da se taj iznos vrati. On iznosi oko 6000 kuna za svakog pojedinačno u startu, plus zatezne kamate. Jednako kao i mi koji smo dobili novac pa ga sad moramo vraćati, tako i oni koji ga još nisu dobili trebaju vratiti oko dvije tisuće eura, možete li to vjerovati - kaže povratnik u hrvatsko Podunavlje.
Očitovanje Vlade RH zatražili smo prije tjedan dana, osim što su potvrdili da su dobili naš upit, drugi odgovor od njih nije stigao


lihvarenje
ZATEZNE KAMATE VIŠE SU I OD 40.000 KUNA 

 

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 02.02.2017.

ZAHTJEV
Sindikat traži zaustavljanje ovrha nad službenicima u Podunavlju

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja

 

(Direktno.hr, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u četvrtak da Vlada zaustavi ovrhe nad državnim i javnim službenicima i namještenicima u hrvatskom Podunavlju, od kojih država potražuje 

troškove parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima zbog "stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaća za rad na području posebne državne skrbi.

Sindikat u priopćenju predlaže da Vlada "razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema službenicima i namještenicima hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće, i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije".

Sindikat tvrdi da su službenici i namještenici temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova, te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi, i to odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.

Međutim, stajalište Ustavnog suda da pravo na uvećanje plaće od 50 posto nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova, te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove".

"Pravna država" koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila magarce i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila jer protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni su i pravosudni dužnosnici - suci, tvrdi sindikat.

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće, i to u pogledu njihova ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova, odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama, kaže se u priopćenju. 

 

OVRHE SLUŽBENIČKIH PLAĆA
SDLSN traži zaustavljanje ovrha u Hrvatskom Podunavlju

SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena


(SDLSN, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od 2008. godine ukazuje na nezavidan položaj hrvatskih građana - državnih i javnih službenika i namještenika u Hrvatskom Podunavlju, koji su pored činjenice da žive na prostoru na kojem niska gospodarska aktivnost ne osigurava novo zapošljavanje i ostanak mladih u ovom dijelu Hrvatske, izloženi pravosudnom „progonu" od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog „stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi.
Podsjećamo, službenici i namještenici su temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi - u Hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.
Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja Hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog „stečenog bez osnove", temeljem kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području Hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.

... za uvećanje klikni na sliku 

No, „pravna država" koja je u Hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila „magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila.
Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima „stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici - suci.
Čak i u onim situacijama u kojima je Vlada, na inzistiranje Sindikata, odlučila poduzeti mjere u cilju olakšavanja odnosno otpisa zakonskih zateznih kamata, takve se mjere ne provode pa je tako Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (NN 65/15) do danas ostala mrtvo slovo na papiru odnosno temeljem nje dosad nitko nije ostvario pravo na otpis kamata.
S time u svezi, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika od Vlade Republike Hrvatske traži da utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području Hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće zbog rada na području posebne državne skrbi i to u pogledu njihovog ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.
Također, SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena.
Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Republikom Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama. S. Kuhar

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.06.2015.

VLADA SE ODREKLA KAMATA
Čudan slučaj konačno riješen nakon deset godina

 

Koliko je cijeli slučaj čudan, govori i niz različitih primjera konzumiranja mogućnosti 50-postotnog uvećanja plaće što je bilo regulirano i zakonom u Podunavlju
AUTOR: Branimir Bradarić

(VEČERNJI LIST, 12. lipnja 2015.) Poslije gotovo deset godina dio zaposlenika državnih institucija na Području posebne državne skrbi (PPDS) riješio je dio svojih problema s kojima se suočavaju.

Naime, ovotjednom odlukom Vlade RH donesena je Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrhi radi povrata stečenog bez osnove. Naime, radi se o zahtjevu radnika, koje je ostvario niz zaposlenih u državnim institucijama, a koji su prema važećim zakonima imali pravo na 50-postotno uvećanje plaće na ime rada na PPDS.

Nakon što je dijelu radnika onemogućeno korištenje tih prava, reguliranih zakonom, radnici su tužili državu i dobili presudu na Županijskom sudu. Poslije toga su im isplaćeni novci zajedno sa kamatama. Vrhovni sud prvo donosi odluku u korist radnika da bi dvije godine poslije njihova presuda bila suprotna i prema njoj isti ti djelatnici bili su dužni državi vratiti isplaćena sredstva zajedno sa kamatama. Uslijedili su brojni razgovori i pregovori koji su konačno u četvrtak završeni.

Prema odluci Vlade otplata glavnice duga može se odobriti osobama u vidu jednokratne otplate ili otplate u obrocima za razdoblje do najduže pet godina. Otpis zakonskih zateznih kamata i otplata glavnice duga odobrit će se na temelju pojedinačno podnesenih zahtjeva, stoji u odluci Vlade RH. Država se ovom odlukom odrekla oko 1,5 milijuna kuna na ime kamata.

- Možemo reći da smo djelom zadovoljni jer ipak nećemo morati plaćati dalje zakonske kamate. Dobili smo i rok tijekom kojega trebamo vraćati taj dobiveni iznos. Sada konačno možemo početi normalno živjeti jer znamo na čemu smo te dugovanje vraćati od svoje plaće, kaže Josip Kustura iz Iloka. Dodaje da su neki, sukladno prvoj presudi, dobili i do 250.000 kuna koje će sada morati vraćati. Koliko je cijeli ovaj slučaj čudan govori i to da je u Podunavlju niz različitih primjera konzumiranja mogućnosti 50-postotnog uvećanja plaće što je bilo regulirano i zakonom.

Naime, niz je primjera da u jednom te istom uredu sjedi djelatnik koji je godinama dobivao plaću uvećanu za 50 posto i ne mora državi ništa vraćati, djelatnik koji mora državi vratiti kompletan iznos kao i treći koji niti danas ne znaju što će i kako će.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 17.07.2014.

KAKO ŽIVE NAŠI ČLANOVI U GUNJI 

Sve kao da kasni za željom ljudi da se vrate i obnove Gunju

 

Zvonko Gostenčnik pored svoje kuće koja je predviđena za rušenje

(SDLSN, 17. srpnja 2014.) „Molim vas, hoćete li obići moju kuću. Zašto nitko ne obiđe moju kuću?", vapi ovih dana ulicama Gunje Mara, čim se kod susjeda pojave neki nepoznati ljudi koji joj izgledaju „službeno". Jedni od drugih na ulici, ljudi su čuli da bi „ovih dana" trebala krenuti na teren komisija koja će procijeniti štetu od poplava i odrediti iznos sredstava koji bi svakome trebao biti dodijeljen za obnovu, pa se sa svakim strancem budi nada da je i to došlo na red i da će netko napokon obratiti pažnju i na njenu nevolju. Sigurno bi joj bilo lakše. No, malo je razočarana kad čuje da su u selo stigli „samo" novinari. Njih je u zadnje vrijeme puno, a neke velike koristi od toga baš i nema.

Tako nas prepušta susjedu, Zvonku Gostenčniku, poznatom kao Čika, dostavljaču upravnih tijela Grada Županje. Do njega nas je doveo naš vodič, Zlatko Maslaj, voditelj Odsjeka za opću upravu Ureda državne uprave u Vukovarsko srijemskoj županiji u Ispostavi Županja i županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, jer je Čikina kuća jedna od 660 onih na području Županjske posavine koje su označene kao opasne po život i predviđene za rušenje. Na takvim je kućama lako uočljiv znak. U kući nema više ničega, sve su stvari uglavnom uništene. Ako ih nije razorio vodeni val koji je prije nešto manje od dva mjeseca potopio selo, uništilo ih je stajanje u vodi gotovo mjesec dana, kao perilicu rublja i sanitarije u kupaonici, jedino što je još ostalo među vlažnim zidovima. No, Čika joj se opet skoro svakog dana vraća, obilazi svoj dom, čeka bagere zajedno sa kućom koju je gradio. Nitko mu ne zna reći kada bi mogla doći na red, niti čemu da se nakon toga nada, pa pitanje o tome čovjeku lako natjera suze na oči. I nekako sam od sebe počne pričati kako je voda navalila u noći sa 17. na 18. svibnja.


Četiri sata na tarabi

 

Jedino računi stižu redovito 

- Imao sam moždani udar nedavno, još idem i na terapije, pa ranije legnem. Zaspao sam i oko jedan u noći probudio me pas. Išao sam mu otvoriti vrata i shvatio da je dvorište puno vode. Nisam ih mogao otvoriti, jedva sam se izvukao iz kuće kroz prozor, kaže, dok nas vodi kroz sobu u kojoj je spavao te noći, hodnik prema mjestu gdje je nekad bila kuhinja, kupaonicu, pa na drugu stranu, u prostor gdje je nekada bio mali frizerski salon njegove bivše supruge. Tu su i ljestve po kojima je mislio popeti se na krov, ako ne uspije izaći. Podova više nema, ogoljeni zidovi prepuni su gljivica i vlage, samo ponos u Čikinim riječima može dočarati kako je tu nekad lijepo bilo. 

Te se noći jedva probio kroz dvorište do ulice te krenuo 200-injak metara dalje, prema kući u kojoj mu žive brat i njegova žena.
- Nisam mogao ni hodati, ponijela me voda, bacila u stupove i ograde i gurala sve do tarabe ispred bratove kuće. No, kako je i taraba bila u vodi, nisam ju mogao otvoriti, niti ući k svojima, priča. Uspio ih je samo ćuti, jer su ga s tavana hrabrili i govorili mu da izdrži, da se ne da, nakon što su pozvali GSS.


- Ne znam ni sam kako sam se na kraju popeo na tarabu. Jedva. Čak sam i udario glavom i ozlijedio se pored oka. Tu sam ostao oko četiri sata, dok me malo prije pet nisu pokupili spasioci iz GSS-a i odveli u bolnicu u Vinkovce. Kako sam izdržao? Držalo me to što mi je snaja stalno govorila: „drži se, Čika, možeš ti to, izdrži Čika moj". Ni sam nisam mislio da mogu, kaže taj 64-godišnjak. Prvu noć proveo je u bolnici u Vinkovcima, potom je završio u Borovom Naselju, gdje je redovno išao na terapije, no ne za dugo: čim se moglo u Gunju, vratio se. Sada živi nedaleko svoje kuće, kod prijatelja koji ga je prvih mjesec dana primio besplatno, a sad je dogovorio da plaća smještaj 1200 kuna. Zato je svaka financijska pomoć i više nego dobro došla, kaže. A toga dosad i nije bilo puno.
- Dobio sam 200 kuna od centra za socijalnu skrb, što su dijelili na početku. Stiglo je 6000 kuna od Sindikata, a i moj grad je nešto najavio ovih dana, kaže. Pomoć od Crvenog križa u vrijeme kada smo ga posjetili tek se počela dijeliti, pa ju još nije dobio. I taman kad su se suze u očima pomalo povukle, glas je opet zadrhtao:
- Ni sam ne znam kako ću. Radim još nekoliko mjeseci, u studenome ću u mirovinu. Sumnjam da ću do tad imati novu kuću. Nitko mi ništa ne kaže, ni kad ću doći na red za rušenje, ni za gradnju, ništa ne znam", kaže čovjek koji pomalo strahuje da na kraju ne ostane zaboravljen i sam.


Premalo ljudi u javnim radovima

Puno je takvih u Gunji. Od 1620 kuća, koliko ih je bilo u mjestu prije poplave, niti jedna nije pošteđena, kaže tajnik općine Marijan Vareševac, koji je bio na terenu u prvoj komisiji koja je popisivala i procjenjivala štetu. Ljudi se pomalo vraćaju i tek nakon što su izbacili uništene stvari iz kuća te počeli pripremati kuće za sušenje, počeli su se i suočavati s tim što ih zapravo čeka. Pomalo su umorni, sve je više nervoze i sve im je teže prihvatiti da neke stvari idu sporije nego što su se nadali, kažu Vareševac i Davor Belobradić, djelatnik računovodstva i povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika za Gunju. Da načelnik općine Hrvoje Lucić, u selu poznat i kao Macan, nije uporan i prodoran kao što jest, stvari bi vjerojatno bile i gore.

 

- Tko god ima mogućnosti i vremena vraća se i čisti pomalo, no sve je više problema. Sve nam više nedostaje nam stožer koji bi koordinirao sva tijela koja sudjeluju u obnovi, gdje bi ljudi mogli dobiti sve potrebne informacije. Čak ni mi u Općini često ne dobijemo informacije, pa ne možemo pomoći ljudima, ljudi ne znaju što ih čeka, nema objašnjenja kako će se raditi kad obnova krene. Ne zna se mogu li ljudi dobiti novac za radove koje možda mogu obaviti sami, odnosno bez ovlaštenih majstora, odnosno bojimo se da neće biti dovoljno ovlaštenih majstora koji bi mogli osigurati brzu obnovu. I sada je na javnim radovima, na raščišćavanju, zaposleno 300 ljudi, ima još 50-ak volontera Katoličke mladeži koji se smjenjuju i nešto volontera koji se sami organiziraju, no to ni izbliza nije dovoljno. Bojimo se da će tako biti i kad dođemo do obnove koju će raditi majstori, upozoravaju Belobradić i Vareševac.
Osim toga, organizacija pomoći u nekim detaljima jako kasni: kad su trebale lopate i maske za čišćenje, stigao je tovar maski, ali tek nakon što je gotovo sve očišćeno i oprano. Kad su trebali pajseri za dizanje podova, stigli su nakon što je to već uglavnom obavljeno. Kad je ljudima trebao alat za krbanje zidova (Zagrepčani bi rekli štemanje) da bi se zidovi bolje sušili, čekići, kante i kofe stigle su kad je većina već završila s krbanjem, a na dan kad je naša novinarska ekipa bila u Gunji, započela je i podjela oko 300 isušivača. Nakon što ih je dobar dio mještana već nekako nabavio i započeo sa isušivanjem. Sve kao da kaska za ljudima koji se kući žele vratiti što prije i što prije obnoviti život.

 

- Mi smo isušivač kupili sami, odnosno pomogli su mi sestra i obitelj koji žive u Njemačkoj. Imamo vlastiti agregat, pa već neko vrijeme i sušimo, ali jako sporo radi, kaže Kata Tomić. Dodaje kako isušivači inače troše jako puno struje, a država se još nije izjasnila o tome tko će platiti tu struju. 

- Ne znam kako će ljudi ako to budemo morali sami, kaže. Pokazuje nam kantu u koju se izlijeva voda koju iz zidova izvuče isušivač: u 24 sata prikupilo se jedva tri do četiri litre vode i jasno je da će sušenje trajati jako dugo. Voda je ostavila trag na fasadi njezine kuće, vidi se da je kat bio pošteđen.
- Gore zasad nijeprobila vlaga, iako se osjeća njen miris, pa se cijela obitelj ipak vratila i nekako nam je lakše sad kad smo tu na svome, dodaje. Dok priča kako je nestalo puno toga u što su suprug i ona uložili cijeli svoj život, najviše se tuge može osjetiti kad dođemo do blaga: 7 gica, jedno tele, 12 pura, kokoši...
- Od svega, preživjelo je tek 6 ili 7 kokoši, pa smo im davali vitamine i nadali se. Počele su nesti jaja, ali su ipak uginule, kaže.


Pomozite nam da obnovimo farmu, mi ćemo ostalo

I dok su Tomići držali životinje uglavnom za vlastite potrebe, Marija i Ivo Petek, izgubili su gotovo cijelu farmu od koje je obitelj živjela. I oni su sami nabavili isušivač, krbanje zidova odavno je završeno i zaočeli su sa isušivanjem u kući prije gotovo mjesec dana. No, jasno je da će trebati još dosta vremena. Pomalo se uređuje i dvorište, sadi se novo cvijeće, a Marija već planira posaditi nešto povrća u bašti u kojoj je prije poplave bilo posađeno 50 kila krumpira, rotkvice, rajčica...


Njezina susjeda, Marija Vukadinović, koja nas je, zajedno s Jasnom Prančević, kolegicom iz Prekršajnog suda u Županji, pratila u obilasku mjesta, hvali se kako je već ubrala tri, četiri novoposađene rajčice, što pokazuje da se hrabri ljudi ni ovog puta neće predati. No, samo nekoliko koraka dalje, u štali gdje je nekad bilo 65 grla stoke - uglavnom muznih krava i krava u rasplodnoj fazi - u glasu vlasnice farme osjeća se velika tuga i žal za životinjama koje su izgubili. Sjećanje na noć kad se sve dogodilo zaustavlja rečenice u grlu.
- Onu noć kad je poplavilo nismo mogli spasiti ništa. Samo smo odvezali životinje. No, kad smo djeca i ja otišli, suprug se vratio. Uspio je izvuči 27 krava do željezničke pruge, gdje je bilo suho, no samo 14 ih je uspio ukrcati u kamion i poslije se jedva sam izvukao traktorom.
- Neću nikad zaboraviti kako su me gledale kad sam došao. Zvao sam ih po imenu, pa su neke i krenule prema meni. No, one koje sam izvukao jedva su stajale na nogama i neke se nisu uspjele izvući. Taman kad bih pomislio da sam uspio, samo bi se srušile i nije im bilo pomoći, kaže Ivo. Od 14 krava koje je spasio, neke su odmah morale na klanje, a za ono što je ostalo trenutno nema hrane. Tako su u štali samo tri purice i telić od ujaka, koji je donedavno sisao, pa su ga Petekovi prigrlili i hranili kao svoga. Marija ga grli, mazi i tepa mu kao što mnogi Zagrepčani tepaju psićima i macama koje drže kao kućne ljubimce. S tugom u glasu kaže kako su svaku svoju životinju poznavali u dušu i zvali imenom (imali su čak i kravice blizanke, Saru i Maru) i danas im je bez njih jako teško. Koliko im životinje znače pokazuje i to što su udomili dva psića koji su jedva preživjeli poplavu na tavanu škole, koji sad veselo trčkaraju oko njih.
- Ne očekujem ništa od države. Zdravi smo, sve smo do sad stvorili sami i vjerujem da možemo opet. Ali, bez životinja nemam od čega početi. Ako nam država želi pomoći, neka nam što prije da 10 krava muzilica da se povratimo. I hranu za njih za prvo vrijeme, jer ove godine nema sadnje, a ako tek druge godine i posadimo nešto, tek će treću godinu biti berba. Već nam se javljaju ljudi koji bi opet od nas kupovali mlijeko i žele opet. Ako dobijemo životinje, sami ćemo se izboriti za ostalo, kaže Ivo. Dodaje kako je prije poplave samo od mlijeka zaražđivao oko 25.000 kuna mjesečno, a sada toga nema. Na velikom imanju, srećom, sva je mehanizacija ostala u voznom stanju, osim traktora kojim se Ivo izvukao iz Gunje, i puno je nade.

 

Svoji na svome i svi zdravi, sve ćemo drugo nekako

Toplina i srdačnost kojom marljivi i dobrodušni Slavonci dočekuju svoje goste najbolje dođe do izražaja na tanjuru punom domaćeg kulena, šunke i kobasica te uz čašicu rakije od šljiva, kojima su izvađene koštice. Marija Vukadinović od srca stavlja sve na stol, ispred kuće koja je, kaže, odlično prošla. Njezina je kuća na malo višem dijelu Gunje, pa voda nije dosegla ni prozore. Ušla je u sve prostorije, no ipak su uspjeli spasiti većinu stvari jer su ih iznijeli na kat.

 
- Stvari koje su se smočile i više ih ne možemo koristiti smo bacili, no uspjeli smo osposobiti jednu prostoriju koju sada koristimo kao kuhinju i dnevni boravak, tu je i štednjak i hladnjak koji su se osušili i život ide dalje. Dobro smo, kako je drugima, kaže. Nisu se lako dali ni u noći u kojoj je voda poplavila Gunju. Kako su djeca na internetu pratila informacije o tome kako se voda kreće, na vrijeme su podigli dio stvari na kat i negdje oko pola dva otišli leći, uvjereni da neće biti zla.
- Nismo htjeli otići jer s nama živi moja svkerva, koja je u godinama. No, oko tri su nas probudili komšije. Čekali smo otprilike do 5 i tek smo onda odlučili otići na sigurno i sjeli u auto, kaže Marija. I njezina obitelj sama je nabavila isušivač, a od susjeda posude i mjerač vlage u zidovima i podu, kakav se inače koristi u građevinarstvu.
- Kad bude oko 2,2 možemo postavljati laminate, kaže naša domaćica puna nade, iako na zidu jedne od soba u kojoj su krbani zidovi i srušen je pod, piše kako je ovih dana izmjereno 14,5, a na podu 8,5 posto vlage.
I na Marijinom imanju uginulo je nešto životinja, no osjećaj da mogu biti na svome te da su svi zdravi, sve to čini lakšim. Baš kao i kod Jasne Prančević, u čijem boravku se gotovo može i zaboraviti na nevolju koja je ljude tog kraja snašla. Naime, kod njih je bio poplavljen uglavnom samo podrum. No, kako je voda stajala gotovo mjesec dana, nakon što su započeli sa sušenjem, zidove je počela zahvaćati vlaga. Tako su i oni imali što krbati i ne mogu reći da toga neće biti još, jer se i u boravku pomalo vide tragovi vlage.Unatoč tome, kaže, imali su sreću.


- Te smo noći morali posuditi 100 kuna da bismo imali za gorivo do familije u Županji. Nismo imali jer suprug ne radi, a ja nemam veliku plaću. Bili smo kod njih neko vrijeme, a onda me je Sindikat s djecom poslao na more, pa smo ipak malo odahnuli, kaže. 


Pomoć je stigla u prave ruke

- Kad smo prvi puta došli do kuće, u podrumu je još bilo vode i sve je bilo prepuno crva i glista. Taj šok se ne da opisati. Kuće u ulici su prošle i gore. A smeća je u ulici bilo za 20 ili 30 kamiona, priča njezin suprug Ivan. No, cijela je ta nevolja ipak bila mrvicu lakša zbog dobrih ljudi koji su odmah započeli s prikupljanjem pomoći, kažu nam Marija i Jasna. Iznenadile su se, kažu, kad su vidjele koliko je ljudi u Hrvatskoj skupljalo pomoć i kako su se brzo organizirali i ističu kako ne mogu ni opisati koliko je ljudima to značilo.
- Ne možemo opisati koliko nam je to značilo. Namirnice, higijenske potrepštine, voda i sve ono što su ljudi kupovali ili donosili na sabirna mjesta po trgovinama doista je došlo do ljudi. Na samom početku sve je to bilo u skladištima u koja smo mogli ući i uzeti sve što nam treba, nisu nas čak ni zapisivali, niti brojali tko što uzima. I koliko mi je poznato, još puno toga ima po skladištima, koja će biti otvorena i stvari dostupne kada se ljudi napokon vrate, dodaje Ivan.
Iako je njihov podrum polovicom srpnja još uvijek bio pod vodom, Željko Pejić, službenik Ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Županji, njegova supruga Svjetlana i kći Helga spremno su prihvatili ideju da nas iduće godine u isto vrijeme na njihovom dvorištu dočeka muzika i puno domaćih kolača. Tada će, kažu prepuni nade, sigurno sve biti obnovljeno i drugačije.Prvi puta kad su ušli u kuću nakon poplave jedva su došli k sebi, danas već oni nas hrabre dok obilazimo uništeno. 

 

- Ne mogu si ni predočiti s kakvom je snagom voda ušla u kuću unatoč PVC prozorima i vratima. Kako je moguće da je taj prodor bio tako snažan da je sve bilo prevrnuto, čak i hladnjak. Voda je iznad garaže prešla 2,25 metra, a na zidovima je ostao trag muljave, masne vode. Ne znam je li mi bilo teže kad sam to prvi puta vidjela, ili nakon što su vatrogasci sve to oprali, pa došli ljudi koji su sjekirom razbijali ormare i stvari koje smo morali iznijeti iz kuće, kaže Svjetlana. Cijeli njihov život iznijeli su iz kuće, oni ga pomalo vraćaju: krbanje zidova je gotovo, podovi su srušeni, kuća se suši i čeka obnova. I „sve će se to pomalo popraviti", kaže Željko.


Kao i nasip u Rajevom selu, koji je trebao obraniti Gunju i čitavo to područje. Neopisiv je dojam nad rupom koju je u nasipu stvorila razorna vodena bujica, kao i osjećaj da bismo u njegovoj obnovi ipak trebali pokazati više odgovornosti nego u vrijeme gradnje. Naime, istraga Ministarstva poljoprivrede o tome je li bilo pogreške pri gradnji pokazala je da je nasip izgrađen po svim pravilima struke, ali je problem, navodno, bio u tome što je građen na pjeskovitom terenu. Bageri sada odvodnjavaju zemljište na kojemu je nekada bio nasip i još se ne zna što je dalje u planu, no za nadati se da greška s procjenom tla neće biti ponovljena.  

Tekst: Marijana Matković

Fotografije: Marijana Matković, Siniša Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


KOLUMNA Škrtost prema radnicima

KOLUMNA Škrtost prema radnicima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik U većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

Opširnije

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Novi Kolektivni ugovor vrijedit će tri godine (HSP) Pregovarački odbor Hrvatske pošte i pregovarački odbor reprezentativnih sindikata postigli su u utorak, 5. prosinca 2017. dogovor za sklapanje novog Kolektivnog ugovora za radnike HP – Hrvatske pošte d.d.

Opširnije

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ocijenio je kako je put do novog TKU-a bio dug i težak... (VEČERNJI LIST) Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama potpisan je u Banskim dvorima između Vlade i predstavnika 11 sindikata na rok od četiri godine, njime je ugovorena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga i naknada za prijevoz, koja je povećana s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru za djelatnike koji nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoza.

Opširnije

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

ZAMJENA ZA ONE U IRSKOJ (SLOBODNA DALMACIJA) Vlada je u četvrtak na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.

Opširnije

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

NAKARADNO I TRAGIKOMIČNO AUTOR Božena Matijević Postavlja se pitanje smisla posmrtnine jer proizlazi da se u trenucima nečije smrti podjednako pomaže obitelji umrloga i državi (VEČERNJI LIST) Ako ste obitelj članice ili člana neke neprofitne udruge koja vam nakon smrti te članice ili člana, u tim teškim trenucima za obitelj želi pomoći određenim novčanim iznosom (posmrtninom), država će oporezovati, odnosno uzeti čak 40 postotog iznosa jer ga smatra drugim dohotkom.

Opširnije

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

PODUZETNIČKA KLIMA Autor: Gabrijela Galić Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

(NHS) Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona. Očitovanje možete pročitati u nastavku...

Opširnije

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

(HRT) Tko će sve dobiti 130 kuna veću minimalnu plaću? Može li to ugroziti tekstilnu i drvoprerađivačku industriju? Kako spriječiti isplatu minimalca putem računa, a ostatka plaće na ruke? Tko će sve dobiti božićnicu? Analizirali su gosti: Marko Pavić –ministar rada i mirovinskog sustava (HDZ), Gordan Maras –predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), Krešo Sever –predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Josipa Maslać Petričević -poduzetnica, Davor Majetić- glavni direktor HUP-a

Opširnije

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

KOMPENZACIJSKE MJERE Autor: Gabrijela Galić Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni, ali zbog tih potpora najviše prihoda izgubit će upravo zdravstveni fond (Novilist.hr) ZAGREB Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Opširnije

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

(TOKG) U organizaciji Sindikata TOKG u Stubičkim Toplicama održan je seminar na temu: ''Analiza financijskih izvješća trgovačkih društava“, te način obračuna plaća. Seminar je kvalitetno i vrlo profesionalno odradila gospodarstvena savjetnica u NHS-u, Katarina Litva.

Opširnije

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

RASTE MINIMALAC? Piše: Ivan Forjan Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti iznos minimalca za iduću godinu, što je i dužna napraviti svake godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Ispod tog iznosa poslodavac plaću ne smije isplaćivati.

Opširnije

Rad i sindikati u središtu razvoja

Rad i sindikati u središtu razvoja

NHS - NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

Opširnije

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

SLABA UTJEHA GRAĐANIMA KOJI JEDVA KRPAJU KRAJ S KRAJEM Ivana Ivanda Rožić Premijer Andrej Plenković za ponedjeljak je najavio detalje velikog dara građanima Hrvatske uoči Božića. Dao je naslutiti našoj novinarki već jučer da će popustiti sindikatima i povisiti minimalnu plaću radnika

Opširnije

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Emigrantima koji se ne bi vratili u domovini smeta korumpiranost, nepostojanje pravne države, nezaposlenost, socijalna nepravda AUTOR Darko Pavičić (VEČERNJI LIST) Velika većina onih koji su nedavno emigrirali iz Hrvatske nema u planu povratak u zemlju, među njima je više od 55 posto žena, a čak 71 posto ih je u braku ili stalnoj vezi. Rezultati su to prvog istraživanja emigrantskog vala iz Hrvatske, koje će danas biti predstavljeno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

NHS - U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata na Prijedlog Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2018. godinu: U vezi dostavljenog Prijedloga Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. godinu, mišljenja smo kako je godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj od ukupno 29.000 dozvola neprihvatljiva.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Vukovarsko-srijemska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja