SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Virovitičko-podravska županija

Povjerenik: Iralda Fidušek

Tel: 033/743-175

Fax: 033/725-305

Mobitel: 098/1795-670

E-mail:


Akcije

Subota, 18.02.2017.

Potpisan Kolektivni ugovor za zaposlenike Grada Slatine


(www.slatina.hr) Gradonačelnik Grada Slatine Ivan Roštaš danas je, u maloj vijećnici Grada Slatine, potpisao četverogodišnji Kolektivni ugovor za djelatnike upravnih tijela Grada Slatine.

Potpisivanju su prisustvovali Krunoslav Šarabok, sindikalni povjerenik Gradske uprave Grada Slatine, Iralda Fidušek, županijska povjerenica sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH te Marija Dill Bračić, predstavnica pravne službe sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 16.09.2015.

Potpisan Kolektivni ugovor za zaposlenike Grada Virovitice - zaposlenici Grada odrekli se više od 5 milijuna kuna

 

(Virovitica.hr, 15. rujna 2015.) U prostorijama Grada Virovitice, u Palači Pejačević, gradonačelnik Ivica Kirin, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Boris Pleša i povjerenik sindikalne podružnice Gradske uprave Grada Virovitice Marijo Klement potpisali su Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Virovitice.

Prilikom potpisivanja Ugovora gradonačelnik Ivica Kirin zahvalio se posebno djelatnicima i svim djelatnicima na proračunu Grada Virovitice jer su se u proteklih pet godina, od kada traje gospodarska kriza, odrekli više od 5 milijuna kuna, iako su na te novce imali pravo temeljem Kolektivnog ugovora. S druge strane nije propustio prigodu i da upozori na maćehinski odnos Vlade Republike Hrvatske prema gradovima i općinama podsjetivši da će uz već navedenu krizu svojim odlukama Gradu Virovitici, na ime nove porezne politike, samo ove godine uzeti oko 2.3 milijuna kuna.
Kako bi sve to donekle amortiziralo, a da se ne ide u prava socijalno ugroženih i onih kojima je to potrebnije, zaposlenici Gradske uprave odrekli su se svojih materijalnih prava iz Kolektivnog ugovora te su smanjene plaće u iznosu od 5%. Uvedena objedinjena javna nabava gdje su također ušteđena znatna sredstva. Uvedena je i gradska riznica kao i objedinjena javna nabava gdje su se također postigle znatne uštede, a svi zaposlenici kako u Gradskoj upravi tako i u gradskim institucijama (osnovne škole, Dječji vrtić, Gradska knjižnica, Gradski muzej, Kazalište, JVP Virovitica) dijelili istu sudbinu oko isplaćivanja plaće, koja sada svima stiže u isto vrijeme, bez obzira da li su financirani iz gradskog ili državnog proračuna.
Gradonačelnik Ivica Kirin na kraju je pozvao Vladu RH da konačno provede decentralizaciju i kroz pravednu poreznu politiku dođe do povećanja plaća kako u privatnom tako i u javnom sektoru na opće zadovoljstvo svih građana.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 16.04.2013.

ZA SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U OSIJEKU TRAŽILA SE "KARTA VIŠE"  

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori, državne i javne službe stanu"


(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSIJEK - „Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju", poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.


Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja", zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi", zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed".
„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš", poručio je.


„Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja" , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga", zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku". Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.


„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju", kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate", kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.


„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja", rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

SINDIKALNA SLAVONIJA Za razliku od Zagreba i Splita gdje se skupovima sindikalnih povjerenika odazvalo 20, odnosno 19 sindikalnih povjerenika SDLSN, osječkom skupu je nazočilo njih 46 

„Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva", kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.


„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje", poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje - mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji - što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava", poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.


„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola", poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti", poručio je.
Marijana Matković

 

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
Nakon lokalnih izbora u nekim gradovima borit ćemo se za golo preživljavanje

„Glavni motiv zbog kojega smo ušli u zajedničku priču s ostalim sindikatima je nepovjerenje. Odnosno poljuljano povjerenje koje je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi novoj Vladi pokazao, potpisujući Temeljni kolektivni ugovor u nastojanju da se uspostavi jedan korektan socijalni dijalog. Na žalost, morali smo otrpiti to da smo prevareni i sve što se događalo dalje pokazuje da razloga za povjerenje više nema i da moramo raditi na drugi način", odgovara Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, na pitanje zašto su se kulturnjaci odlučili pridružiti sindikalnim kolegama koji ovih dana preispituju spremnost članstva na prosvjede i radikalne akcije, među kojima i blokadu nekih sustava u zemlji te mogućnost da pozovu građane na referendum za prijevremene izbore.

Rekli ste da se posebno bojite toga što će biti nakon lokalnih izbora, s obzirom da veliki broj djelatnika u kulturi ovisi upravo o lokalnim vlastima. Čula sam kako razgovarate s predstavnicima gradske vlasti Virovitice, koji čak ne dozvoljavaju mogućnost da plaće djelatnika u kulturi, koje su bitno manje od ostalih, ne padaju toliko koliko će možda padati u drugim sustavima.

Lokalna razina je priča koja će, po mojoj procjeni, nakon lokalnih izbora biti bolnija nego što je priča na državnoj razini. Na to upućuje sadašnje stanje pregovora. Sva je prilika da će kultura ostati bez šest kolektivnih ugovora koji su do sada važili, što je posljedica primjene Zakona o reprezentativnosti sindikata i produžene primjene, koje više nema, osim tijekom tri mjeseca. A onda i situacije na lokalnoj razini, po kojoj gradonačelnik Varaždina, ili gradonačelnik Šibenika, ili gradonačelnik Virovitice ne žele, zapravo, potpisati kolektivne ugovore i žele imati kulturu na brisanom prostoru i nema nikakve dileme da ćemo mi u tim gradovima sasvim sigurno gubiti i boriti se za golo preživljavanje.

Što zaposleni mogu učiniti za sebe, prije svega preko sindikata?

Kao i uvijek, tamo gdje postoji svijest o tome da se nešto može učiniti, tamo u pravilu i postignemo rezultate, tamo gdje te svijesti nema, vrlo je skučeni prostor, jer nekakav rad sindikata autoritetom profesionalaca u takvim situacijama apsolutno nije dovoljan. Pogotovo nije dovoljan nasuprot sile vlasti koja se u nekim gradovima otvoreno demonstrira. Bez svjesnog članstva sindikat zaista ne može puno napraviti.

Koliko članovima može biti koristan zajednički izlazak s ostalih 12 sindikata državnih i javnih službi na Trg Bana Jelačića, ili podrška ostalim zajedničkim akcijama?

Za svaku djelatnost često volimo isticati da je na neki način posebna, no kultura to zaista jest. Kultura je ipak povezana s umjetnošću i djelomično ne stoji na zemlji čvrsto kao neke druge djelatnosti, pa ponekad imamo dodatni problem objašnjavanja realiteta ljudima, odnosno onoga u čemu jesmo i što se događa u situaciji kada nemamo kolektivnih ugovora i kako se te situacije mogu prevladati. U tome smislu, ovi skupovi služe tome da povjerenici shvate da se na isti način radi i u drugim sindikatima i u drugim djelatnostima te da naš zajednički rad nema alternativu. M.M.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 06.10.2010.

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 02.02.2010.

Potpisan kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije

 
(web stranice VPZ) Župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj, Boris Pleša te sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u RH - Podružnica zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji Melita Sirovica, potpisali su Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije.  Kolektivnim ugovorom utvrđena su međusobna prava i obveze iz rada i po osnovi rada djelatnika zaposlenih u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije. 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 28.01.2009.

Potpisan Aneks Kolektivnog ugovora za zaposlenike Virovitičko-podravske županije

Župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj, Boris Pleša, potpisali su Aneks Kolektivnog ugovora za zaposlenike Virovitičko-podravske županije. Potpisivanje će održano uz nazočnost Povjereništva podružnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Virovitičko-podravske županije. Aneks Kolektivnog ugovora odnosi se na sredstva koja zaposlenicima pripadaju po osnovi rođenja djeteta. Tom prigodom, župan Tomislav Tolušić, izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom, jer je Virovitičko-podravska županija, prva županija koja je potpisala navedeni aneks, te naglasio da je u zaštiti prava radnika, najvažnije poštovati prava koja radnicima pripadaju. 

Izvor: Web portal Virovitičko-podravske županije / Objavljeno 27.01.2009. | 14:39 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 10.01.2008.

VIROVITICA: Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije

(SDLSN, 10. siječnja 2008.) Danas su u Virovitici svoje potpise na Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije stavili župan Stjepan Feketić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša i županijska povjerenica SDLSN Iralda Fidušek.

Predstavnici socijalnih partnera ovom prigodom nisu krili zadovoljstvo razinom socijalnog dijaloga i zaposleničkih prava u Virovitičko-podravskoj županiji i to ne zato jer prava ne bi mogla biti bolja i veća, već stoga što su ona rezultat aktualnog gospodarskog trenutka.

Župan Stjepan Feketić naglasio je kako je za Županiju važno da se dogovorena prava zaposlenika u potpunosti poštuju, dok je Boris Pleša dodao kako je potpisivanje kolektivnog ugovora uvijek važan događaj u životu sindikata, posebice kad je on rezultat osjećaja društvene odgovornosti poslodavca i sindikata da položaj i prava zaposlenika reguliraju kroz dvostrani i zakonski kudikamo "teži" akt od jednostrano donijetih pravilnika.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 14.09.2007.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: Iralda Fidušek ponovno županijska povjerenica, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 14. rujna) VIROVITICA - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Virovitičko-podravske županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijski povjerenik u idućem četverogodišnjem mandatu ponovno će biti Iralda Fidušek, a njen zamjenik Tomislav Tolušić.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Branimir Kalanj i Anka Kelečić.

Zastupnici na Saboru bit će Iralda Fidušek, Branimir Kalanj, Tomislav Tolušić, Anka Kelečić i Ivanka Weiss.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Ribić i Sever za Direktno: Razmišlja se o zabrani rada studentima

Ribić i Sever za Direktno: Razmišlja se o zabrani rada studentima

EKSKLUZIVNO 'Treba omogućiti i poslodavcima da u stipendiranju prepoznaju svoje interese pa da im država to prepozna kao poreznu olakšicu', kaže Sever Autor: Marijan Opačak (Direktno.hr) Predstavnici dva najveća sindikata komentirali su za Direktno moguću zabranu ili ograničavanje rada studenata te kakve promjene treba unijeti u pitanja studentskog rada i njihovih prava.

Opširnije

Znamo sve, ali nas nije briga: kako smo, uz puste milijarde od turizma, postali najveća sirotinja u Europskoj uniji?

Znamo sve, ali nas nije briga: kako smo, uz puste milijarde od turizma, postali najveća sirotinja u Europskoj uniji?

GORI I OD RUMUNJA Piše: Sanja Stapić (SLOBODNA DALMACIJA) Dali smo se turizmu svim srcem, tako da nam danas čini gotovo petinu onog što u Hrvatskoj stvorimo u godinu dana. Ili, turizam nam je porastao na 18 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mi mu se dajemo, a on ne uzvraća. Napretka i razvoja nema sve da ih tražite svijećom u pola bijela dana.

Opširnije

Njemački doprinosi i za strane radnike

Njemački doprinosi i za strane radnike

GOSPODARSTVO Kada poduzeća iz drugih zemalja EU-a šalju svoje radnike u Njemačku na duže od dvije godine, onda im moraju u pravilu plaćati i "njemačke" socijalne doprinose, a ne iznose koji su predviđeni u zemlji porijekla. (Deutsche Welle) To je još jednom jasno utvrdio Savezni socijalni sud (BSG) u Kasselu ovog tjedna nakon tužbe jedne poljske građevinske tvrtke protiv odjela za međunarodne poslove krovne organizacije njemačkih zdravstvenih osiguravatelja DVKA.

Opširnije

Povratak na staro: Vraća se državni inspektorat

Povratak na staro: Vraća se državni inspektorat

ČETIRI GODINE NAKON UKIDANJA Autor: Gabrijela Galić U obavljanju inspekcijskih poslova, sukladno postojećem zakonskom okviru, uočeni su nedostaci u djelovanju inspekcijskih službi, pa će se to mijenjati (Novilist.hr) ZAGREBVlada priprema novi zakon o inspekcijama u gospodarstvu kojim će se sve inspekcijske službe, četiri godine od ukidanja Državnog inspektorata, ponovo vratiti pod isti krov. Ponovno objedinjavanje inspekcijskih službi koje od 2014. djeluju pod resornim ministarstvima jedna je od reformskih mjera aktualne Vlade.

Opširnije

Pošta bez poštara: Nitko neće u poštare. Plaće su male, a posla je previše

Pošta bez poštara: Nitko neće u poštare. Plaće su male, a posla je previše

NEDOSTAJE RADNE SNAGE Autor: Marinko Glavan Novom reorganizacijom smanjen je broj ljudi na terenu te im je povećan broj ulica koje pokrivaju, kao i pošiljaka koje moraju dostaviti. Rezultat toga je nemogućnost iznošenja svih pošiljaka u zakonom određenom radnom vremenu od osam sati dnevno. Nadređeni zahtijevaju da radimo i izvan radnog vremena, ali iako ostajemo i po sat ili dva dulje, događa se da ne uspijemo podijeliti sve pošiljke. Zbog toga zastrašivanjem i prijetnjama otkazom zahtijevaju da radimo još duže, ističu poštari koji su željeli ostati anonimni

Opširnije

Prosječna plaća u Sloveniji dosta viša nego u Hrvatskoj: Liječnici među najplaćenijima u državi

Prosječna plaća u Sloveniji dosta viša nego u Hrvatskoj: Liječnici među najplaćenijima u državi

Poslovni.hr/Hina Po podacima slovenske statistike, najviša je prosječna neto plaća bila isplaćena u opskrbi električnom energijom u plinom, u visini od 1.498 eura. Prosječna neto plaća u Sloveniji za ovogodišnji lipanj je iznosila 1.045 eura, što je u odnosu na svibanj realni pad za 0,5 posto, objavio je slovenski statistički ured.

Opširnije

'Zaposlit će se umjesto mladih koji su otišli u zemlje EU-a': ništa od uvoza stranih radnika, Hrvatska će na tržište rada vraćati umirovljenike?

'Zaposlit će se umjesto mladih koji su otišli u zemlje EU-a': ništa od uvoza stranih radnika, Hrvatska će na tržište rada vraćati umirovljenike?

IDEJA IFO INSTITUTA Piše: Sanja Stapić (SLOBODNA DALMACIJA) Zašto mlađim umirovljenicima ne omogućiti da rade bez gubitka prava na mirovinu, ako imaju želje za poslom, ovih je dana poručeno iz Hrvatske gospodarske komore. Povod takvoj ideji koja se ne čuje prvi put, a nije to nešto što je domaća izmišljotina, jesu problemi nekih domaćih poduzetnika u nalaženju rade snage.

Opširnije

Bit će to vruća jesen: Sindikatima je voda došla do grla

Bit će to vruća jesen: Sindikatima je voda došla do grla

ZAMRZNUTE PLAĆE Autor: Gabrijela Galić Zaposleni u socijalnoj skrbi već imaju pripremljen akcijski plan, iz obrazovanja poručuju da će mobilizirati ljude, a ni ostali neće stajati sa strane. Uzme li se 2020. kao zaključna godina, Vladin je plan plaće držati punih 12 godina na istoj razini

Opširnije

UBRZAVA SE ISELJAVANJE IZ LIJEPE NAŠE U dvije godine iz Hrvatske odselilo 138 tisuća ljudi

UBRZAVA SE ISELJAVANJE IZ LIJEPE NAŠE U dvije godine iz Hrvatske odselilo 138 tisuća ljudi

PODACI OECD-A Autor: Branko Podgornik I iz Hrvatske je najviše ljudi otišlo u Njemačku, no hrvatski izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH

Opširnije

U srpnju porasla stopa nezaposlenosti

U srpnju porasla stopa nezaposlenosti

Autor: Lider/Hina Krajem srpnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 170.127 nezaposlenih osoba, što je 0,6 posto ili 939 osoba više u odnosu na kraj lipnja, a 21,6 posto ili 46.962 osobe manje u odnosu na kraj srpnja prošle godine, objavio je u četvrtak HZZ.

Opširnije

Damping: Austrijska tvrtka kažnjena s 22 milijuna eura zbog ‘jeftine radne snage’ iz Hrvatske

Damping: Austrijska tvrtka kažnjena s 22 milijuna eura zbog ‘jeftine radne snage’ iz Hrvatske

Autor: Lider/Hina Austrijski zakon o suzbijanju dampinga plaća i prava iz radnog odnosa mogao bi odvratiti kompanije od dodjele poslova jeftinijim podizvođačima iz istočne Europe i predstavlja povredu propisa Europske unije, ustvrdilo je u podnesku Europskoj komisiji austrijsko udruženje inženjerskih tvrtki.

Opširnije

MOGUĆE TUŽBE: Sindikati će tražiti veće putne troškove, ali i jubilarne nagrade iz 2013. godine

MOGUĆE TUŽBE: Sindikati će tražiti veće putne troškove, ali i jubilarne nagrade iz 2013. godine

ZA STOLOM U RUJNU Autor: Gabrijela Galić Rezanja putnih troškova dogovorena su 2012. zbog štednje, a jubilarne nagrade nisu isplaćene državnim službenicima i namještenicima s 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe (Novilist.hr, 8. kolovoza 2017.) ZAGREB Sindikati državnih i javnih službi polako se pripremaju za pregovore o kolektivnim ugovorima koji bi trebali započeti već u rujnu. Za državne službe situacija je jasna, odnosno utvrđena je njihova reprezentativnost, a Vlada je formirala svoj pregovarački tim.

Opširnije

USKORO STAJU TRAJEKTI ZA OTOKE? Jadrolinijini zaposlenici najavili štrajk: Radimo po 19 sati, plaće su iste 10 godina, konobari rade za 2350 kuna...

USKORO STAJU TRAJEKTI ZA OTOKE? Jadrolinijini zaposlenici najavili štrajk: Radimo po 19 sati, plaće su iste 10 godina, konobari rade za 2350 kuna...

OGORČENI NA UPRAVU AUTOR: Silvija Melić (VEČERNJI LIST) Izrazito loš položaj Jadrolinijinih pomoraca i radnika na kopnu, te kršenje temeljnih odredbi Zakona o radu i Konvencije o radu pomoraca, kako tvrde sami radnici, rezultirali su mirnim prosvjedom, kojem su se, u organizaciji Nezavisnog sindikata pomoraca hrvatskih putničkih brodova, u subotu na Gatu sv. Duje u velikom broju odazvali zaposlenici ove državne brodarske tvrtke, piše Slobodna Dalmacija.

Opširnije

Rad u uvjetima visokih temeperatura

Rad u uvjetima visokih temeperatura

NHS - Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika. Budući da da u hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, objavljujemo Smjernice dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Opširnije

KOLUMNA Uživajmo u miholjskom ljetu

KOLUMNA Uživajmo u miholjskom ljetu

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik (Novilist.hr) Gospodarski je oporavak zahvatio ne samo Hrvatsku, koja ovih dana zahvaljujući turizmu ima milijun stanovnika više nego zimi, nego i cijelu Europsku uniju. Čak i najsporiji dio Unije, a to je skupina od 19 zemalja koje su prihvatile euro, uspio je u drugom tromjesečju dosegnuti rast od 2,1 posto, što nije zabilježeno još od početka krize.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Virovitičko-Podravska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja