SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Sisačko-moslavačka županija

Povjerenik: Marjan Kolar

Tel/fax: 044/500-026

Mobitel: 098/1796-319, 091/4628-258

E-mail: marjan.kolar@udu-smz.hr

Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 18.07.2013.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 27.04.2011.

I NAJSIROMAŠNIJI POTPISUJU


(SDLSN, 27. travnja 2011.) U srijedu, 20. travnja 2011. godine, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša potpisali su Kolektivni ugovor za zaposlene u gradskoj upravi Grada Hrvatske Kostajnice, u prisutnosti županijskog povjerenika Sindikata Marjana Kolara, povjerenika Podružnice gradske uprave Hrvatske Kostajnice Tvrdka Soklera, blagajnika podružnice Hrvoja Žličarića i pročelnika Ureda grada Petra Samardžije.
Gradonačelnik Paunović tom je prilikom naglasio kako bez obzira na lošu financijsku situaciju, neredovite isplate osobnih dohodaka i problema vezanih uz isplate materijalnih potraživanjima djelatnika smatra da je radno-pravna sigurnost djelatnika gradske uprave ovim činom svakako čvršća i dogovorena sukladno svim pozivnim propisima.
Zahvaljujući se na dobroj suradnji, predsjednik SDLSN Boris Pleša pohvalno se izrazio o svim akterima i njihovom doprinosu u ovoj suradnji i kvalitetnom završetku procesa pripreme i završnog potpisivanja ovo važnog dokumenta u vrlo kratkom periodu. M. Kolar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.10.2010.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 25.04.2009.

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave


(Grad Novska – on line vijesti, 24. travnja 2009.) Nakon uspješnih dvomjesečnih pregovora između Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikalne podružnice Grada Novske i gradonačelnika Antuna Vidakovića, kao poslodavca te zamjenika gradonačelnika Marina Piletića i Željka Solde, koji su bili u pregovaračkom timu te Natalije Pipić-Skoko, povjerenice Sindikalne podružnice Grada Novske, Karoline Šimičić, zamjenice i Ivanke Zečević-Šolta tajnice Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva,  danas je u Gradskoj vijećnici potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Novske.
Ugovor su potpisali predsjednik Sindikata državnih i loklanih službenika i namještenika Republike Hrvatske, gospodin Boris Pleša i gradonačelnik grada Novske Antun Vidaković, uz nazočnost sindikalnog povjerenika Sisačko-moslavačke županije gospodina Marijana Kolara, sindikalne povjerenice Gradske uprave i zamjenice, tajnice Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva te zamjenicima gradonačelnika.


Predsjednik Sindikata, gosp. Boris Pleša izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem ovog ugovora rekavši kako su potpisivanjem Kolektivnog ugovora osigurana materijalna prava zaposlenih,  tj. regulirana su prava i obveze djelatnika i poslodavaca. Premda se kolektivni ugovor potpisuje za četverogodišnje razdoblje, podložan je promjenama. Kao što je rekao gradonačelnik, Antun Vidaković, potpisivanjem Kolektivnog ugovora službenicima i namještenicima su osigurana prava, ali i obveze, sukladno Zakonu i općem stanju, kako u gospodarstvu tako i u ostalim privrednim  granama u našem gradu. Obzirom da su donošenjem Proračuna za 2009. godinu već unaprijed osigurana sredstva, uvršena je razina prava koja je već utvrđena Poslovnikom o materijalnim pravima, a koji je bio na snazi do potpisivanja ovog ugovora. Svakako, prije donošenja slijedećeg Proračuna postoji mogućnost pregovaranja o aneksu ovog Kolektivnog ugovora, a opet sukladno mogućnostima Proračuna i zakonskim okvirima.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 19.09.2007.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA: Marjan Kolar ponovno županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 19. rujna) SISAK - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Sisačko-moslavačke županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijski povjerenik u idućem četverogodišnjem mandatu ponovno će biti Marjan Kolar, a njegov zamjenik Gordana Šegović.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Viktorija Majcen i Ivka Hrgović.

Zastupnici na Saboru bit će Marjan Kolar, Gordana Šegović, Boris Lovrenčić, Tamara Rajković, Dragoslav Krnjaić i Dubravko Pruša.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 06.02.2007.

KUTINA: SDLSN potpisnik četiri nova kolektivna ugovora

(www.kutina.hr, SDLSN, 6. veljače) 189 radnika Gradske uprave i Gradskih ustanova od danas je izjednačeno u materijalnim i socijalnim pravima potpisivanjem 7 kolektivnih ugovora.

Tako će zaposlenici Gradske uprave, Sportskog centra, Dječjeg vrtića, Muzeja, Knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta i Profesionalne vatrogasne postrojbe imati istu osnovicu plaće od 2180 kn, isti regres od 2000 kn, te 1000 kn božićnice i dar vrijednosti 400 kn za Uskrs.
"Kutina je socijalni grad i potpisivanje ovih Kolektivnih ugovora dobro je za razvoj grada", istaknuo je gradonačelnik Kutine Davor Žmegač, dodajući da je ovo ulaganje u ljude, čime su svi zaposlenici gradske uprave izjednačeni u pravima, ali i u obvezama.
Zadovoljstvo potpisivanjem 7 kolektivnih ugovora odjednom, izrazio je i Ivica Has, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika: "Kutina je prvi grad koji je potpisao Kolektivne ugovore sa zaposlenicima gradske uprave i ustanova. Velik je to napredak i primjer drugim gradovima u Hrvatskoj", koji je u ime SDLSN potpisao kolektivne ugovore za Gradsku upravu, Muzej, Knjižnicu i Pučko otvoreno učilište.  S ocjenom se složila i Božena Strugar, predsjednica Sidikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 23.11.2006.

Bojim se da će zbog otkaza suprug dići ruku na sebe

Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

SISAK- Zlatko Harbaš (46) iz Siska, u subotu 25. studenoga dobit će otkaz. Proglašen je viškom nakon procedure racionalizacije i štednje u  Državnoj upravi za zaštitu i spašavanja u Gradskom centru 112 u Hrvatskoj Kostajnici. Naime, 11. rujna ove godine Gradski centar je zatvoren, a Zlatko stavljen na raspolaganje do 25. studenoga, kada će dobiti radnu knjižicu.

Zlatko Harbaš hrvatski je branitelj, dragovoljac Domovinskog rata sa 1003 dana provedena u obrani, a njegova sudbina po mnogočemu je tipična hrvatska priča. Uobičajen i siguran život njegove četveročlane obitelji zamijenit će strah od budućnosti i borba za preživljavanje. Otac obitelji ostat će bez posla, a gubitak radnog mjesta prijeti i majci. Naime, Zlatkova supruga Izeta radila je kao kranovođa u Valjaonici traka i gredica sisačke Željezare, a sada kada nema proizvodnje preraspoređena je na sređivanje dokumentacije u nekadašnji ERC Željezare Sisak. Boji se da je sljedeći korak koji je čeka - Zavod za zapošljavanje.
"Ne znam što ćemo sutra, a najviše se bojim da moj Zlatko iz očaja ne digne ruku na sebe i tako se pridruži mnogim bivšim braniteljima koji su teške životne probleme pokušavali riješiti samoubojstvom", ističe Izeta.
Zlatko i Izeta imaju dvoje djece, 18-godišnju kćer i 13-godišnjeg sina.

"Moja kći Edita je invalid od rođenja. Od prvog dana pacijentica je bolnica Šalata i Dubrava. Podvrgnuta je bezbrojnim operacijama zbog rascijepljene gornje usnice i nepca i poremećenog disanja kroz nos, a čekaju je još mnogi novi zahvati. Kada dobijem otkaz ne znam kako ću nastaviti s liječenjem svojega djeteta, kako ću brinuti o njoj. Otkad znam da sam neraspoređen i da me čeka otkaz, pokušavam na sve strane pronaći odgovarajuće radno mjesto, ali uzalud. Pitao sam u građevinskim tvrtkama, tražio zaposlenje kao vozač, ali nikome ne treba 46-godišnjak sa srednjom stručnom spremom. Nemam pravo zbog svoje djece reći svemu zbogom, ali priznajem da sam i o tome razmišljao", pripovijeda Zlatko.
Boli ga što je za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti tek redni broj koji se ne uklapa u zakonske paragrafe.

"Piše mi u rješenju koje je potpisala ministrica Kosor kako Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata propisuje da se prilikom zapošljavanja službenika i namještenika daje prednost nezaposlenim dragovoljcima i braniteljima iz Domovinskog rata, ukoliko ispunjavaju tražene uvjete natječaja. No zakon ne propisuje i zaštitu kod raspolaganja službenika i namještenika. Gospođa ministrica kaže kako uvažava tešku socijalnu situaciju moje obitelji te da će mi pružiti pomoć. Kakvu pomoć? Milostinju? Meni to ne treba, ja sam zdrav, jak, znam i mogu raditi i ja hoću radno mjesto. Ne želim nakon 26 godina staža i 1003 dana u ratu ići po socijalnu pomoć. Od te pomoći i naknade sa Zavoda za zapošljavanje neću moći kupovati lijekove za moju Editu, neću je moći voditi u Zagreb na liječenje i kontrole", nastavlja svoju priču hrvatski branitelj.

Vapaji Zlatka Harbaša prema tijelima državne uprave ostali su bez odjeka.  Bez odjeka je ostala i zamolba Ivice Ihasa, predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH prema Vladi, Ministarstvu branitelja i Središnjem državnom uredu za upravu. Sindikat je tražio da sustav državne uprave pokaže veću fleksibilnost i osjetljivost kada su u pitanju državni zaposlenici, pogotovo u tako teškoj i osjetljivoj socijalnoj situaciji u kojoj je Zlatko Harbaš. "Skrećemo pozornost da u ovom slučaju postoji opravdana bojazan da gospodin Harbaš postane jedan od preko 1600 hrvatskih branitelja koji je dignuo ruku na sebe razočaran vlastitom sudbinom u državi za čiju je uspostavu dao doprinos na najizravniji mogući način, sudjelovanjem u Domovinskom ratu", posebno su naglasili čelnici sindikata u dopisu upućenom državnoj upravi.
U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje također nisu uzeli u obzir teško stanje obitelji Harbaš, činjenicu da je Zlatko odmah nakon rata zaposlen u službi obavješćivanja, da je položio sve potrebne ispite i prošao osposobljavanja. "Razgovarali su sa mnom u Zagrebu, ali ništa nisu rekli, tek obične fraze kako razumiju da je stanje teško, ali da moram i ja njih razumjeti, jer se ne uklapam. Imao sam stalno dojam da su me primili na razgovor kako bi očistili savjest i u strahu od mogućeg incidenta koji bih mogao napraviti, ističe Zlatko. Ipak se nada da do najgorega neće doći i da će u zadnji tren, ovu subotu 25. studenoga, umjesto radne knjižice dobiti raspored na neko drugo radno mjesto u sustavu Državne uprave i svoje Službe za zaštitu i spašavanje.

Pročitajte još...

 

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI PONIJELO SE NEPROFESIONALNO I NESOLIDARNO

(SDLSN, 23. studenoga) Iz hladnog i birokratski distanciranog odgovora Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti razvidno je kako se autor dopisa nije čak ni potrudio proučiti dokumentaciju koja je dostavljena od strane Sindikata. 

Naime, u dopisu se poziva na program zbrinjavanja viška namještenika i konstatira: "Ukoliko je sindikat odobrio program ne vidimo razlog obraćanja sindikata našem Ministarstvu".

Da je "savjetnik" koji je dopis pisao prolistao dokumentaciju, mogao bi uočiti kako je gospodin Harbaš državni službenik, a ne namještenik, a na službenike se ne primjenjuje odredba Kolektivnog ugovora o obvezi izrade programa zbrinjavanja viška namještenika, već se oni stavljaju na raspolaganje Vladi RH. 

 

U Sindikatu ne vjeruju da bi osoba poput gđe Kosor potpisala dopis u kojem se Ministarstvo kojem je na čelu proglašava nenadležnim pomoći hrvatskom branitelju i ocu invalidnog djeteta 

Pored toga, odgovorni u ministarstvu nadležnom za obitelj i branitelje, umjesto da zajedno sa Sindikatom i ostalim državnim tijelima pokušaju pronaći način rješavanja problema branitelja Harbaša i njegove obitelji, lamentiraju nad činjenicom je li on podnio prigovor i što je Sindikat u cijeloj priči radio, te zaključuju kako su glede rasporeda na drugo radno mjesto nemoćni jer o tome evidenciju vodi Središnji državni ured za upravu.

Ne vjerujući da je spomenuti dopis vlastoručno potpisala potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Sindikat od gđe Kosor traži da za obitelj Harbaš učini bar toliko da državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu upita ima li u nekome državnom tijelu mogućnosti za zapošljavanje hrvatskog branitelja i oca invalidnog djeteta, umjesto da ovlašćuje beščutne birokrate da njezin faksimil udaraju na dopise uvredljivog i beščutnog sadržaja.

 

OTKAZI U preustroju državne uprave za zaštitu i spašavanje zatvaraju se gradski centri 112

Bez posla, a kći mu bolesna

Autor Martin Horvat

SISAK - Zlatko Harbaš, 46-godišnji branitelj, sutra će službeno ostati bez posla. Do 10. rujna bio je u gradskom centru 112 u Hrvatskoj Kostajnici operater. Od tada je do 25. studenoga  "na raspolaganju" jer je centar zatvoren. Zatvoreni su centri i u Glini i Dvoru.
Edita mora na operciju
Kći Zlatka Harbaša, Edita, rodila se s rascjepom nepca i usnice. Već je pet puta operirana, ali potrebne  su joj  još  dvije operacije. Svaka stoji 6000 kuna. Edita bez tih operacija  ne može normalno disati.
Učinili su sve što su mogli
- Učinili smo sve što smo mogli da zbrinemo te ljude - kaže  načelnik Županijskog centra 112 Nikola Krizmanić. Zlatko Harbaš jedan je od onih kojima jednostavno nisu mogli naći posao. Tehnologija se u međuvremenu razvila i pooštrili su se kriteriji  za zapošljavanje.  - Mi moramo dostići europske i svjetske standarde, a to ne ide svima na ruku - objašnjava Krizmanić.
U Domovinskom ratu Zlatko je proveo više od 1000 dana. - Branio sam svoju zemlju, pomagao joj kada je bilo najteže. Gdje je sada ona kada je meni pomoć potrebna? Da nije moje žene i djece, mislim da bih već digao ruku na sebe - priznaje Zlatko.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 09.05.2005.

ZAVRŠENI 11. ŠPORTSKI SUSRETI SDLSN: Sisačko-moslavačka županija ukupni pobjednik

(SDLSN, 9. svibnja) Svečanim proglašenjem pobjednika i izvlačenjem tombole u diskoteci Saturnus završeni su 11. športski susreti SDLSN, na kojima se oko 1.000 državnih službenika i namještenika natjecalo u brojnim športskim disciplinama, ali i uživalo u druženju, zabavi, plesu i sklapanju novih i ugodnih poznanstava.

U četiri dana trajanja susreta u apartmanskom naselju Zaton feštalo se od sumraka do zore, uz pjesmu iz svih krajeva Lijepe naše.

No kako sve lijepo ima svoj završetak, tako su se i sudionici susreta morali rastati do ponovnog okupljanja iduće godine.

Na prigodnoj svečanosti proglašeni su pobjednici po športskim disciplinama, a na kraju i ukupni pobjednik 11. športskih susreta, Sisačko-moslavačka županija.

Potom je uslijedio ples i izvlačenje bogate tombole.

Najsretniji su iz Zatona otišli s vrijednim nagradama, a ostali s lijepim uspomenama.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

TVRDE DA SE TRŽIŠTE RADA OPORAVLJA Po njezinim riječima, u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla je 30,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, potražnja za radnom snagom u privatnom sektoru trenutno je na razinama iz 2008. godine.

Opširnije

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

Porezna uprava Autor: HINA Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, pokazuje da plaće ne isplaćuju 803 pravne osobe s 3.617 zaposlenih te 134 fizičke osobe s 313 radnika Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 937 poslodavca, koji zapošljavaju 3.930 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do ožujka ove godine, a koji tri mjeseca uzastopno nisu isplatili plaće.

Opširnije

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

(N1) Prosječna bruto plaća u 2016., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 7.753 kune te je bila nominalno 1,9 posto i realno 3 posto viša nego godinu ranije, no analitičari RBA ističu da dinamički prikaz kretanja bruto plaća od 2009. ukazuje na prilično stagnantnu nominalnu razinu.

Opširnije

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

(N1) Sporazum o europskom porezu na financijske transakcije na dohvat je ruke, izjavio je koordinator zakonodavne inicijative Hans Joerg Schelling, ističući da prijedlog ima kvalificiranu podršku skupine zemalja Europske unije. Njemačka i Francuska predložile su 2012. godine da se na razini Europske unije uvede porez na kupoprodaju dionica i financijskih izvedenica među financijskim kompanijama kako bi se zakočile prenapuhane transakcije u financijskom sektoru koje su mnogi smatrali glavnim uzrokom globalne financijske krize.

Opširnije

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Autor: Lider/Hina Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministarstvu i saborskom Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu u kojem pita zašto HŽ nije transformiran u koncern, te iznosi argumente zašto to treba što prije učiniti.

Opširnije

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

(N1) Europska komisija je u ponedjeljak preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga.

Opširnije

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

Kako doznajemo, pripreme su daleko odmakle pa je već izabrana i banka koja bi trebala biti agent izdavanja dionica na Zagrebačkoj burzi. Ante Pavić (Forum.TM) Hrvatska vlada u tišini je pripremila privatizaciju Hrvatske pošte, koja bi trebala krenuti vrlo skoro, a iz Ministarstva državne imovine ne žele potvrditi ni demantirati ovu informaciju pa odgovornost prebacuju na upravu Hrvatske pošte, koja je vraća natrag Ministarstvu. Sindikati se protive privatizaciji jer smatraju da će time biti ugroženi radnici i korisnici usluga.

Opširnije

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

O važnijim trgovinskim sporazumima moraju odlučivati države članice, a ne institucije EU-a, smatra Europski sud. To je težak udarac za bilo kakve međunarodne trgovinske sporazume EU-a, odnosno njegove Komisije. (Deutsche Welle) Osobito kad se zadire u nadležnost država, konačna odluka o trgovinskim sporazumima leži u nacionalnim parlamentima, stručno je mišljenje sudaca Europskog suda u Luksemburgu. Sud time zapravo daje nacionalnim parlamentima članica Europske unije pravo veta na svaki trgovinski sporazum kojise želi sklopiti na razini Europske unije.

Opširnije

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU: (GLAS ISTRE) U Hrvatskoj su u travnju potrošačke cijene porasle za 1,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, pri čemu su najviše porasle cijene prijevoza te cijene u restoranima i hotelima.

Opširnije

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Priopćenje Europske komisije Bruxelles, 18. svibnja 2017. - Danas je Europska komisija objavila svoje godišnje Izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2016. godinu. U izvješću se opisuju inicijative poduzete 2016. u EU-u za jačanje temeljnih prava. Daje se i pregled primjene tih prava u brojnim politikama EU-a i u državama članicama u 2016.

Opširnije

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

HRT - Dobre vijesti stižu budućim roditeljima, kojima Vlada diže rodiljne naknade. Vlada je, naime, u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se rodiljne naknade za nezaposlene povećavaju na 2.328 kn, a za zaposlene na 3.991 kn.

Opširnije

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA Autor: Gabrijela Galić »Kada 85 posto stanovništva kaže da je vrijeme za prepravljanje pravila globalne ekonomije kako bi se promicao rast i dijelio napredak, onda lideri G20 trebaju imati povjerenje za akcije znajući da imaju potporu birača«, ustvrdila je Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a

Opširnije

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

U Zagrebu održano savjetovanje „Zaštita na radu – opasnosti, štetnosti, rizici i mjere prevencije“ (zuznr.hr) Podizati svijest, širiti znanje i dobru praksu, razvijati kulturu zaštite na radu, stvarati zdravu i motivirajuću radnu sredinu, preventivnim mjerama očuvati radnu sposobnost radnika, spriječiti nesreće, ozljede, profesionalne bolesti i bolesti povezane s radom ciljevi su koje želimo ostvariti.

Opširnije

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

SKRAĆENI TJEDAN Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) ZAGREB– Potporu za očuvanje radnih mjesta od početka godine zatražilo je osam tvrtki, a trenutno je tom mjerom obuhvaćeno 28 radnika. Naime, poslodavac koji se suoči s privremenim padom poslovnih aktivnosti ili je ostvario gubitak u poslovanju te zbog toga ne može održati postojeću zaposlenost, umjesto da otpusti radnike može zatražiti pomoć države na najdulje šest mjeseci.

Opširnije

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

(HRT) Svim radnicima tvrtke Zvečevo isplaćene su plaće za ožujak, štrajk prestaje i oni sutra u 6 sati nastavljaju s radom, izvijestio je sindikat. Radnici Zvečeva rad su obustavili jučer ujutro jer 69 od ukupno 282 radnika nije dobilo plaće za ožujak. Tvrtka Zvečevo nalazi se u financijskim problemima, a račun tvrtke blokiran je već 40 dana.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Sisačko-moslavačka županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja