SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Šibensko-kninska županija

Povjerenik: Boris Dragutin

Tel: 022/201-141

Fax: 022/201-118

Mobitel: 098/1839-033

E-mail: boris.dragutin@hzz.hr


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 02.12.2014.

SLOBODNA DALMACIJA o slučaju ukidanja radnog mjesta Cecilije Tolo   

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 26.11.2014.

SLOBODNA DALMACIJA o otkazima visokoobrazovanim službenicima u Gradu Kninu

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 25.11.2014.

KAD POSTANEŠ NEPOĆUDAN
Grad Knin više ne treba iskusnu visokoobrazovanu službenicu s položenim pravosudnim ispitom

Ceh će platiti građani Knina koji žele i zaslužuju da njihovi izabrani i profesionalni „službenici" svoje ljudske, moralne i stručne kapacitete posvete njihovoj dobrobiti

(SDLSN, 25. studenoga 2014.) Cecilija Tolo, diplomirana pravnica s položenim pravosudnim ispitom, nakon gotovo 30 godina radnog staža, od čega 17 godina u Gradu Kninu na poslovima tajnice Grada, pročelnice i službenice zaposlene na najsloženijim stručnim i pravnim poslovima, 29. je rujna 2014. godine stavljena na raspolaganje zbog nepostojanja slobodnog radnog mjesta za koje ispunjava uvjete nakon izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina.
Po isteku roka raspolaganja od 2 mjeseca i 2 tjedna ostat će bez posla.
Sve to i ne bi bilo čudno u zemlji s preko 300 tisuća nezaposlenih i vladajućom dogmom o prekomjernoj administraciji na svim razinama, kad se ne bi radilo o iskusnoj službenici, koja od 1997. godine gotovo predstavlja zaštitni znak Grada Knina kad su u pitanju službenici i kontinuitet gradske vlasti koju, pored izabranih lokalnih dužnosnika, utjelovljuje i njezin profesionalni službenički aparat.
Cecilija Tolo svoju je službeničku karijeru uspješno gradila i za vrijeme prva dva mandata sadašnje HDZ-ove kninske gradonačelnice Josipe Rimac, kao pročelnica Ureda gradonačelnika, ali je u njezinom trećem mandatu sve krenulo krivim putem nakon što je Tolo, odgovarajući na upit neovisnog kninskog portala Feral, 23. siječnja 2014. godine izjavila kako „mnoge informacije, dokumenti, predmeti i dr., koji su bili u isključivoj mojoj nadležnosti, tj. UO-a (upravnog odjela, op.a.) kojim sam upravljala od 1997. g. su skrivani od mene u proteklih nekoliko godina po nalogu glavnih i odgovornih", nakon čega je ubrzo smijenjena s mjesta pročelnice, a „dijalog" između dvije donedavne suradnice nastavljen je u medijima.

 

Kad najbliži suradnici "razgovaraju" putem medija

Gradonačelnica ju je 4. ožujka 2014. godine u intervjuu za nezavisni novinarski portal TRIS, u trenutku kad je gradsku upravu posjetio i USKOK, optužila da je bila loš suradnik te da je u kampanji otvoreno radila protiv nje, zbog čega je smijenjena i raspoređena na radno mjesto u skladu sa svojom stručnom spremom, dodavši kako vjeruje da je upravo Tolo Grad prijavila USKOK-u.

Međutim, Rimac prešućuje činjenicu da je Tolo raspoređena na radno mjesto višeg stručnog suradnika za pravne poslove i lokalnu samoupravu, s najnižim koeficijentom predviđenim za VSS, premda su poslovi radnog mjesta, kako se navodi u dopisu Upravne inspekcije od 18. travnja, „,..., po stupnju složenosti, samostalnosti, odgovornosti kao i stupnju učestalosti stručnih komunikacija,..., sukladno odredbama članka 15. i članka 16. Uredbe o klasifikaciji radnih jesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jesu poslovi višeg savjetnika - specijaliste odnosno najmanje poslovi višeg savjetnika" i zaključuje da s obzirom na opseg poslova i raznovrsnost upravno-pravnih područja koja ovo radno mjesto obuhvaća, jedan izvršitelj takve poslove ne može uredno obavljati.
Tolo zatim za TRIS 8. ožujka iznosi svoju istinu o razlazu s Josipom Rimac, poriče angažman u političkoj kampanji i navodi da je bila član gradskog izbornog povjerenstva kao nestranačka osoba te navode kako je upravo ona prijavila Grad USKOK-u naziva klevetom.

 

Sumrak i svitanje

No, Tolo status nestranačke osobe gubi 29. ožujka, kada je u Kninu osnovana Gradska organizacija Hrvatske zore, u nazočnosti njezinoga predsjednika Milana Kujundžića, a članicom Izvršnog odbora GO Knin postala je i Cecilija Tolo koja, kako prenosi portal Hrvatske zore, u svom obraćanju članovima Hrvatske zore najavljuje: „Osniva se Hrvatska zora u starom hrvatskom gradu Kninu i od danas više ništa neće biti kao prije", a predsjednik Kujundžić, prema pisanju Drniš Newsa, i to kako će uskoro „pasti" i gradonačelnica Knina Josipa Rimac .

Nakon ovih medijskih i javnih duela stvari eskaliraju. Grad Knin 14. travnja protiv Tolo pokreće postupak radi teške povrede službene dužnosti, a u kolovozu ju, pet mjeseci nakon povrede za koju se optužuje, udaljuje iz službe do okončanja postupka, za vrijeme kojeg udaljenja joj se isplaćuje umanjena plaća.

 

Pravni inženjering bez sankcija

Iako je postupak protiv povrede službene dužnosti hitan, do danas pred Službeničkim sudom u Šibensko-kninskoj županiji nije održana rasprava o ovom slučaju, ali je zato u Gradu Kninu izmijenjen Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina kojim je ukinuto službeničko mjesto na kojem je Tolo radila, a još jedno radno mjesto na koje bi se mogla rasporediti propisano na način da se osoba pravne struke, koju Tolo ima, na njega ne može rasporediti, na što reagira i Sindikat, ukazujući na zlouporabu pravilnika o unutarnjem redu u svrhu diskvalifikacije nepoćudnih službenika.
Nakon toga uslijedilo je i na početku spomenuto rješenje o raspolaganju zbog nemogućnosti rasporeda na odgovarajuće službeničko mjesto...

 

Stradat će građani

Tolo će tako uskoro ostati bez posla, nadležni službenički sud o njenoj povredi službene dužnosti vjerojatno neće ni raspravljati jer je u međuvremenu izgubila službu, a u Gradu Kninu će raditi službenici koji nisu izgubili „povjerenje" poslodavca pa makar i manje stručni od Cecilije Tolo.
Kninska gradonačelnica se uz pomoć pravnog inženjeringa riješila nepoćudne, premda visokostručne, službenice, a (lokalna) politika je dobila dvije nepomirljive suparnice ili, kako to ponekad biva kad su u pitanju izbori, buduću koalicijsku partnericu.
Nažalost, ceh plaćaju i platit će građani Grada Knina koji žele i zaslužuju da njihovi izabrani i profesionalni „službenici" svoje ljudske, moralne i stručne kapacitete posvete njihovoj dobrobiti. S.Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.04.2013.

Izjašnjavanje sindikalnih povjerenika u Splitu

Ako bude potrebno, u rujnu i referendum o prijevremenim izborima

 

(SDLSN, 12. travnja 2013) Zaposleni u osnovnim školama lani su pretrpjeli smanjenje plaća od tri do devet posto, iako su njihove plaće ispod prosjeka u državi i više od 80 posto zaposlenih ima visoku ili višu stručnu spremu. Nastavi li se takva politika, za desetak godina neće imati tko odgajati djecu, jer će ljudi morati tražiti posao u drugim sektorima, poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja jučer u Splitu, na skupu na kojem su se okupili sindikalni povjerenici 14 sindikata iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije.


Povod okupljanju je izjašnjavanje povjerenika o spremnosti na organizaciju niza sindikalnih prosvjeda i štrajkova, među ostalim i uoči lokalnih izbora, ali i spremnosti da se i oni i članstvo uključe i u radikalnije akcije - od izjašnjavanja o povjerenju ministrima u pojedinim resorima, do organizacije referenduma o prijevremenim izborima. Ne uspiju li druge akcije, odnosno ako se barem ne uspore neki procesi, referendum za prijevremene izbore mogao bi se održati u rujnu ili listopadu, predlažu sindikalni čelnici.


„Izdvajanja za školstvo u narednim godinama mogla bi i dalje padati i ispod tri posto BDP-a, dok je prosjek EU iznad 6 posto. Naše obaveze su istodobno sve veće i za ono što dobivamo trebali bismo ostvarivati vrhunske rezultate", kaže Milošević. Dodaje kako ljudi mogu i dalje kritizirati Vladu iz naslonjača ispred TV-a, ili sindikate zato što na to ne znaju odgovoriti, ili se mogu pokrenuti. „U sindikatima državnih i javnih službi ima oko 250.000 zaposlenih, dodajte tome članove obitelji, nezaposlene i umirovljenike i imamo oko 1,5 do dva milijuna ljudi koji mogu biti snaga. Kada bi se svaki deseti pojavio na prosvjedu, to bi bila sila, poručio je.


Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako zavidi kolegama koji pregovaraju s jednim ministarstvom i jednim ministrom. Kultura osim na nacionalnoj razini pregovara i na razini gradova, a već sada se sa strahom pita što ju očekuje nakon lokalnih izbora. „Na primjer, u Šibeniku, uoči lokalnih izbora, kada se inače motiviraju birači, svejedno ne žele potpisati kolektivni ugovor. To znači da zaposleni u ustanovama u kulturi nemaju nikakva prava, a gradonačelnik nam je sada hrabro ponudio da potpišemo kolektivni ugovor iz - 2006. Godine. I to je - službena ponuda!", kazala je. Ministarstvo kulture, pak, priprema novi granski kolektivni ugovor u kojem predlaže ukidanje svih dodataka i vodi se teška bitka da se oni pokušaju zadržati, kazala je. „Veliki pjesnik Tin Ujević napisao je stihove: Plači bez suza, živi bez psovke i budi mirno nesretan. Zar to ne čitate kao ono što vlast upravo želi", zapitala je Pilić.


Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske podsjetio je da za dva mjeseca ulazimo u Europsku uniju, a carinici „još uvijek ne znaju što će raditi i koliko radnih mjesta za njih uopće ima u toj službi nakon toga datuma".
"Zatvaraju se granice sa zapadnim zemljama, Mađarskom i Slovenijom, što znači da bi moglo doći u pitanje 550 radnih mjesta, a kada tražimo programe zbrinjavanja, kažu da ne moramo brinuti, ili da se - snađemo sami. Jasno nam je poručeno da ne računamo na prava iz kolektivnog ugovora kada budu premještali ljude. I nitko ne kaže što će biti s ljudima na tim granicama", kaže Štorić. Uglavnom je, dodaje, riječ o obiteljskim ljudima, u 50-im godinama, koji bi, valjda, samo trebali spakirati kofere i otići na istok zemlje, ali bez prava iz kolektivnih ugovora. „No, nitko ne kaže što će biti za 6 mjeseci,kad shvate da nismo zaradili tri plaće: za sebe, za državu i za Europu. Hoće li se i tada pojaviti viškovi? Istodobno, na povratku iz Zagreba u Rijeku naletio sam na kolonu u skupocjenim vozilima koja obilazi Hrvatsku uoči lokalnih izbora i ni po čemu se ne vidi da štede", kazao je Štorić, pozivajući kolege da se 1. svibnja odazovu pozivu i pokažu da su spremni zaštititi svoje dostojanstvo.


„Proteklih godinu dana državne i javne službe bile su izložene medijskom linču. Napadali su nas kao one koji žive u privilegiranim uvjetima, a te privilegije su prava u kolektivnim ugovorima koja proizlaze iz Zakona o radu. Ukratko, civilizacijski doseg je proglašavan privilegijama", kazao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

Sindikalni povjerenici SDLSN na skupu 

Pokušali su zabiti klin između javnog i privatnog sektora, no oduprijeli smo se tome, nastojeći dokazati da će se sve ono što se događa u javnom sektoru kao domino efekt preliti i u privatne sustave i uspjeli ostati zajedno na zajedničkom putu. Prvi svibnja bit će prilika da pokažemo da među nama nema razlike. Svi smo radnici, i javni i privatni sektor jednako, a u ovoj krizi koja potresa svijet i Europu najviše su pogođeni upravo radnici. Zato promislite kada budete donosili odluku i odlučite da stanemo kao jedan i podržite ono za što ste se založili kada budete ispunjavali anketu", kazao je Boris Pleša sindikalcima uoči izjašnjavanja na anketnom listiću, putem kojega sindikalni čelnici pokušavaju procijeniti spremnost povjerenika i članstva na akcije.


„Ovdje smo svi isti. Objedinjuje nas to što smo svi krivci za to što za svoj rad plaću dobivamo iz državnog proračuna. Objedinjuje nas to što smo svi paraziti,bitange i neradnici, da smo radili manje za tri posto, za koliko će nam smanjiti plaće, što nam poručuju mediji. No, zapitajmo se onda tko je iznio na leđima posao vezan oko pregovora sa Europskom unijom, čiji su to državni službenici predano radili da bi se izborili za ulazak u EU. Ne valjaju znanstvenici, učitelji, carinici... ljude jednostavno treba ogaditi da bi im se lakše oduzelo", poručio je Vilim Ribić.
„Do sada smo bili podijeljeni na sindikate Matice, prosvjete i znanosti, sada širimo krila i do 1. svibnja ćemo zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poletjeti", poručuje Ribić. „Zamislite", dodao je „da carinici ili policija stanu. U Montrealu se to dogodilo, policija je stala i gradske vlasti morale su popustiti u roku od 24 sata. Ako stane školstvo i ne bude zaključivanja ocjena, ako nema upisa na fakultete, uspjet ćemo", kazao je Ribić.
Tri posto smanjenja plaća nije dovoljan razlog za blokadu sustava, no Vlada ima spremne prijedloge zakona po kojima će ići u nova smanjenja od četiri, osam i do 10 posto, s kojima sada ne izlazi jer čeka da prođu lokalni izbori.
„Pitajte ljude žele li se pokrenuti. Možda ne žele zbog tri posto, ali će željeti kada to bude 30 posto. S ovakvom ekonomskom politikom, doći ćemo i do toga jer se i proračun slabije puni", kazao je Ribić. „Iako se 250.000 ljudi odreklo božićnica i regresa, da bi se uštedjele oko dvije milijarde kuna, broj nezaposlenih i dalje raste i oni više nemaju što trošiti. Zbog toga pada proizvodnja, pa imamo novu grupu nezaposlenih, koji više ne troše. Koja je onda bila svrha naših odricanja, ako to nije pomoglo da naši supružnici u privatnom sektoru žive bolje i da se otvaraju nova radna mjesta", zapitao se te dodao kako sindikati moraju natjerati vlast da preispita politiku. Anketa treba pokazati jesu li članovi spremni na štrajk najavljen za 1. svibnja, ali i na to da se uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, političarima kojima nije problem dirnuti u kolektivne ugovore „pokaže da ni mi ne poštujemo njihove svetinje", kao i da se krajem svibnja i početkom lipnja blokiraju neki sustavi, poručio je Ribić.

...klikni na sliku za uvećanje 

Nakon ankete među povjerenicima, koja je u utorak provedena u Zagrebu (sa dijelom povjerenika, ostali će se okupiti u četvrtak, 18. travnja), te skupa u Splitu, slijede sindikalni skupovi u Osijeku (za povjerenike iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičke, Požeško-slavonske i Brodskoposavske županije, u ponedjeljak, 15. travnja) te u Rijeci, u srijedu, 17. travnja (za Primorsko-goransku i Istarsku županiju), u planu je i provedba ankete o spremnosti na akcije među sindikalnim članstvom.

Marijana Matković 

 

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika

Vlada nas je izigrala, nema jamstava da neće opet rezati ionako niske plaće u državnim i javnim službama

(SDLSN, 12. travnja 2013.) Nakon drugog susreta sa sindikalnim povjerenicima 13 sindikalnih udruga koje su zajednički krenule u pripremu prosvjeda i štrajkova i pripremu štrajka povodom 1. svibnja, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika bio je zadovoljan rezultatima inicijative. Naime, još nisu poznati rezultati ankete s prvog skupa s povjerenicima u Zagrebu, no opći je dojam bio da postoji velika spremnost na sindikalnu akciju.

Možete li pretpostaviti kakvo bi moglo biti raspoloženje povjerenika i članova Sindikata državnih službenika i namještenika? Je li ljudima dojadila kampanja po kojoj oni ništa ne rade i samo su teret društva?

Mislim da se skupilo dovoljno negativnih događanja, od kampanje da su državne i javne službe teret društva do smanjenja plaća kao završnog čina te kampanje. Sastanci koje organiziramo sa povjerenicima imaju za cilj da dodatno ukažu na te probleme i da ljudi pokušaju shvatiti da se moraju aktivno uključiti u zaštitu svojih prava. Sindikati su dužni učiniti i čine napore na mobilizaciji članstva i uvjeren sam da će ljudi,unatoč strahovima i prijetnjama, prepoznati trenutak u kojem se nalazimo i podržati one akcije za koje se odlučimo kroz provedenu anketu.

Jesu li ih sindikalni čelnici spremni povesti u akcije? Iznenadila sam se time što 13 sindikata nastupa zajedno, nemate problema s taštinama?

U trenutku kada se napadaju zajedničke vrijednosti, taštine se moraju zaboraviti, iako ih je nemoguće u potpunosti eliminirati. Na taj način šalje se jasna poruka svim našim članovima o potrebi zajedničke akcije, sada u ovom trenutku kako bi zaštitili svoje dostojanstvo. Obveza je sindikalnih čelnika da konzultiraju svoje članove oko mogućih aktivnosti i kada su ciljevi jasni, mislim da provedba nije upitna.

Koji su konkretni sindikalni zahtjevi?

Sindikalni ciljevi su vraćanje otetih prava, povlačenje zakona kojim se derogira kolektivni ugovor, usklađivanje plaća državnih i javnih službi s rastom drugih plaća i inflacije. To su oni ciljevi koji su istakli sindikati državnih i javnih službi i oni trebaju biti motiv našim članovima za dolazak na svesindikalni prosvjed za Prvi svibanj. Tu treba pokazati da sav teret krize ne smiju snositi samo radnici, da ne postoji jaz između zaposlenih u privatnom i javnom sektoru kako se pokušava nametnuti.

Vidjela sam da se povjerenici izjašnjavaju o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, štrajk na 1. svibnja i štrajkove nakon toga, ali i na izjašnjavanje o povjerenju Vladi. Što mislite na kojem će "koraku" Vlada popustiti i dokle ste spremni ići?

Neke od akcija naveli ste u vašem pitanju - anketa će pokazati što ljudi zaista žele. S obzirom da su nas izigrali prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora obećavši da neće dirati plaće i radna mjesta ukoliko se odreknemo nekih materijalnih prava, više u ništa ne vjerujemo, a pogotovo u situaciji slabijeg punjenja proračuna. Teško je stoga bilo što prognozirati i ne bih želio spekulirati o našim budućim koracima, ali sam siguran da će trebati dosta vremena da se uspostavi kakvo-takvo povjerenje između sindikata i Vlade. Dok se to ne dogodi,imamo pravo sumnjati da neće tražiti drugi način izlaska iz krize nego rezati već ionako niske plaće u državnim i javnim službama. (M.M.)

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.04.2012.

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 30.03.2012.

REVOLT ZBOG NAJAVE UKIDANJA CARINSKE ISPOSTAVE

PETAK, 30 OŽUJAK 2012 15:20 POSJETA: 289
(www.zupanjac.hr) Najavu zatvaranja Carinske ispostave na Robnom terminalu Županjci smatraju izravnim udarom na ionako osiromašeno gospodarstvo.

Ako se ostvare crne prognoze, bez posla će ostati djelatnici međunarodnih otpremništava, koji rade poslove carinjenja za gospodarske subjekte i ostale komitente, kao i djelatnici Robnog terminala, čiji je posao vezan uz carinu, odnosno više od 20 osoba, ne računajući carinske službenike, koji će biti raspoređeni na druga radna mjesta. 

Ogorčeni djelatnici podsjećaju da je Županja smještena na tromeđi, na strateškom pravcu, i da je opseg posla, broj ulaza vozila i carinskih deklaracija, znatno veći nego, primjerice, u ispostavi u Vinkovcima. Ali ona ostaje, što ih posebno bode u oči, jer se za Vinkovce očito imao tko zauzeti, a Županja se ukida i nanosi joj se velika nepravda.

- Država, odnosno javna uprava mora biti u službi gospodarstva, a ne obrnuto. Gašenjem carinske ispostave na Robnom terminalu u Županji bitno će se narušiti konkurentnost kroz povećanje troškova poslovanja, posebno u dijelu transportnih troškova. Do ukidanja bi, kažu, trebalo doći zbog racionalizacije poslovanja i smanjivanja troškova, a ubuduće bi se carina umjesto u Županji odvijala u Vinkovcima.

Zanima nas gdje je tu računica, kome bi se u tom slučaju smanjili troškovi jer gospodarstvo bi dobilo samo još jedan namet više - ogorčeni su Županjci. Ističu da su otpremništva, zajedno s carinom i djelatnicima terminala, servis gospodarstvu. Sve robe koje se uvoze ili izvoze moraju se robno ocariniti, a to se radi na robnim terminalima, a ne na graničnim prijelazima.

- Kako smo mi otpremnici produžena ruka gospodarstva, pitamo se je li netko pitao gospodarstvo hoće li i što dobiti ovom racionalizacijom. Apsurd je ukidanje robnih ispostava koje su ipak "operativci" i rade konkretan posao u službi gospodarstva. Njihovim ukidanjem taj servis postaje nedostupniji i dalji, a time i skuplji. Robna ispostava u Županji poznata je po masovnim robama, osobito po izvozu žitarica. Tijekom godine preko Županje prođe od tisuću do dvije kamiona sa pšenicom, kukuruzom, sojom i suncokretom, a gdje će sada? Baš im i nije usput nailaziti u Vinkovce, Osijek ili Slavonski Brod - upozoravaju naši sugovornici. 

 

"Analiza u tijeku"

U pristiglom, uopćenom odgovoru iz Carinske uprave RH potvrđeno nam je da se priprema nova organizacijska struktura carinske službe na načelima efikasnosti, fleksibilnosti, ekonomičnosti te maksimalne dostupnosti gospodarskim subjektima, uz uvažavanje potrebe osiguranja nesmetanog i učinkovitog funkcioniranja carinske službe s prvim danom članstva u EU, i izravne primjene europskih carinskih propisa. "Kako je u tijeku provedba stručne te temeljite, sveobuhvatne i sustavne analize postojećeg ustroja i potreba u vezi s obvezama koje proizlaze iz članstva u EU te s obzirom na to da odluku o navedenom donosi Vlada RH, o pojedinostima i rezultatima aktivnosti koje su u tijeku, u ovome trenutku nije moguće dati precizna očitovanja", stoji u odgovoru koji potpisuje glasnogovornik Mario Demirović

Glas Slavonije/Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ 

 

Djelatnici šibenske Carinarnice najavili su danas da će 2. travnja ispred zgrade Carinarnice prosvjedovati protiv odluke o gašenju šibenskog sjedišta Carine i njegova pripajanja splitskoj Carinarnici.

U pismu koje su poslali medijima, gradonačelniku Šibenika Anti Županoviću i šibensko-kninskom županu Goranu Pauku, šibenski carinici pozivaju na žurno sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća kako bi se spriječilo gašenje gotovo stoljetne tradicije šibenske Carinarnice.

Šibenski carinici navode kako ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju šibenska Carinarnica ne gubi ništa od svojega teritorijalnoga i funkcionalnog značenja jer kopnena granica prema Bosni i Hercegovini te morska granica ostaju nepromjenjive.
Sve argumente političarima su na tematskoj sjednici voljni objasniti povjernik Carinskog sindikata Hrvatske Perica Ninić i povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Vinko Šupe.

Oni su obavijestili i grad Šibenik da će po prijedlogu radne skupine Carinske uprave 5. travnja 2012. biti donesena konačna verzija prijedloga o gašenju sjedišta šibenske Carinarnice, koja će od 1. srpnja biti sastavni dio splitske Carinarnice.

Danas su hitan sastanak s ravnateljem Carinske uprave Ministarstva financija Zlatkom Grabarom zatražili zastupnici u Hrvatskome saboru i zamjenici gradonačelnika Šibenika Franko Vidović i Petar Baranović kako bi razgovarali o carinskoj službi u Šibeniku i njezinu daljnjem statusu s obzirom na najave o gašenju njezina sjedišta u Šibeniku i pripajanju Splitu. 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 20.10.2010.

SPLIT Održan treći seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 20. listopada 2010.) Jučer je u Hotelu Zagreb u Splitu održan treći od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 40-tak sindikalnih povjerenika s područja Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije imalo priliku čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj, ali u sudjelovati u raspravi koja je uslijedila nakon svakog od izlaganja.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 03.10.2007.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA: Jadranka Padovan Mikulandra ponovno županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 3. listopada) ŠIBENIK - Sindikalni povjerenici Šibensko-kninske županije izabrali su danas novo sindikalno vodstvo na razini županije za iduće četiri godine.

Za prvu među jednakima u Županiji ponovno je izabrana je Jadranka Padovan Mikulandra, dok je za njenog zamjenika izabran Boris Dragutin.

U Statutarnu komisiju Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Boris Dragutin, a delegati na Saboru ispred Šibensko-kninske županije bit će Jadranka Padovan Mikulandra, Boris Dragutin, Zorislav Suša, Boris Komforta, Drago Marin i Đejn Matulja.

Za predsjednika Sindikata kandidiran je zamjenik predsjednika Sindikata Boris Pleša, koji se nazočnim sindikalnim povjerenicima zahvalio na ukazanom povjerenju i kandidaturi.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

NHS – 24. travnja 2017. godine u Nezavisnim hrvatskim sindikatima održana je 5. sjednica Odbora NHS-a za zaštitu na radu, na kojoj su u uvodnom dijelu članovi Odbora prigodnim izlaganjem obilježili desetu obljetnicu nacionalnog Dana zaštite na radu.

Opširnije

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

Piše: Narod.hr Članovi Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) razmatrali su u ponedjeljak informaciju o novom sadržaju Europskog stupu socijalnih prava, budući da je nakon završetka gospodarske krize svakoj zemlji EU-a omogućeno da odlučuje o razini socijalnih prava u skladu sa svojim mogućnostima.

Opširnije

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Autor: HINA Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, ove će godine tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) obilježiti prosvjednim skupom u Slavonskom Brodu na koji će prosvjednici stići “vlakom solidarnosti” iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, sa zahtjevom za većim plaćama i kvalitetnijim radnim mjestima.

Opširnije

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Povodom Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu, u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatske udruge poslodavaca, 21. travnja 2017. godine održano je savjetovanje Primjeri dobre prakse u zaštiti na radu. Uz brojne zanimljive prezentacije dobrih primjera prakse, ovom prilikom uručene su nagrade za najbolje novinarske radove u području zaštite na radu, te priznanja tiskovinama za promicanje zaštite na radu.

Opširnije

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Povod za nagradu je tekst »Ograničenje strojnih ulja i tekućine za kemijsko čišćenje spasit će tisuće života«, koji govori o prijedlogu Europske komisije da zabranom izloženosti radnika na dodatnih sedam kancerogenih sredstava smanji mogućnost oboljenja

Opširnije

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

NHS – U posjetu hrvatskim sindikalnim središnjicama članicama Europske konfederacije sindikata – NHS-u i SSSH, u petak, 21. travnja 2017. godine, došao je Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC). Tijekom njegove posjete održan je sastanak s predsjednikom Vlade RH, ministrom rada i mirovinskog sustava i njihovim suradnicima na kojemu su sudjelovali predstavnici NHS-a i SSSH.

Opširnije

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Piše: Narod.hr Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.894 kune, što je nominalno za 0,02 posto manje nego mjesec prije, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

ZA JAČU SOCIJALNU SIGURNOST Autor: Branko Podgornik Sredinom 1970-ih na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, upozoravaju iz MMF-a

Opširnije

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

JAVNI SEKTOR Autor: Gabrijela Galić Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona (Novilist.hr) ZAGREB -Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima.

Opširnije

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

ETUC/NHS - Svako proljeće časopis Forbes objavljuje popis svjetskih milijardera – popis koji raste svake godine u ovom desetljeću. Lista iz 2017. godine prikazuje 445 milijardera iz zemalja članica EU. Prema ovom časopisu njihovo zajedničko neto bogatstvo iznosi preko 1.3 trilijuna eura.

Opširnije

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

Poslovni.hr/Hina U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,9 posto, što je bio njegov najveći skok od 2007. godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je objavio proljetne ekonomske procjene prema kojima bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,9 posto, čime je revidirao na više svoju jesensku procjenu o rastu od 2,1 posto.

Opširnije

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

MOGUĆA KAZNA DO 3 GODINE ZATVORA Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti AUTOR: Ivica Beti (VEČERNJI LIST) Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.

Opširnije

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Svim članovima sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate i njihovim obiteljima, kao i svim posjetiteljima naše stranice želimo sretan i blagoslovljen Uskrs! Nezavisni hrvatski sindikati

Opširnije

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

(mrms.hr) ZAGREB – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., organiziralo je konferenciju „Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga“. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Katarina Ivanković Knežević predstavila je rezultate uspješno provedenih projekata sufinanciranih kroz prve dvije faze natječaja „Jačanje socijalnog dijaloga“ te istakla ulogu Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog partnerstva, naglasivši kako su znatna sredstva osigurana za provedbu aktivnosti namijenjenih socijalnom dijalogu.

Opširnije

Udri po sindikalistima

Udri po sindikalistima

Sindikalno organizirano radništvo na udaru i u privatnom i u državnom sektoru: Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao je točno 488 članova, a danas ih je svega 75 PIŠE Dragan Grozdanić (NOVOSTI) Strepe za posao, plaću i uopće za budućnost, koju članstvo u sindikatu čini još neizvjesnijom. Sve se to odvija na dokovima Brodosplita: otkako je 2013. preuzeo splitski škver, njegov vlasnik Tomislav Debeljak neprestano je u sukobu s trima sindikatima i njihovim članovima koji ondje djeluju i upozoravaju na poslovne anomalije u ovoj tvrtki.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Prije ljeta bi trebali započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Očekujem da će...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Šibensko-Kninska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja