SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Primorsko-goranska županija

Povjerenik: Slavica Juranić

Tel: 051/354-455

Fax: 051/354-131

Mobitel: 099/4628-222

E-mail: sindikat@udu-pgz.hr


Akcije

Ponedjeljak, 23.10.2017.

Osnovana sindikalna podružnica JVP Delnice

 

(23. listopada 2017.) U Delnicama je osnovana nova sindikalna podružnica JVP Delnice. Osnivačkoj skupštini je nazočilo 7 vatrogasaca i županijska povjerenica Slavica Juranić. Podružnica ima 12 članova.
Za sindikalnog povjerenika izabran je Dalibor Mareković, a za zamjenika Slaven Rački.
Na Skupštini su navedeni problemi u svezi obračuna i isplate plaća, nabavke opreme i smjenskog rada. Članovi su odlučni da uz pomoć SDLSN RH, riješe barem dio nagomilanih problema. S. Juranić

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 23.03.2017.

SINDIKAT TVRDI

Loši uvjeti rada, ali i čekanja: U riječkom MUP-u dokumenti se izdaju u šalter "sauni"


Autor: Gabrijela Galić

SDLSN ističe i da je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, a zaposleno ih je 10. No, radi ih 8 jer je jedna službenica na porodiljnom, a druga na bolovanju

(Novilist.hr, 23. ožujka 2017.) ZAGREB Otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana na nove tri lokacije u Zagrebu, Ministarstvo unutarnjih poslova fizički je približilo upravni servis korisnicima - građanima - te istodobno osiguralo dodatne kadrove za obavljanje poslova koji građanima oduzimaju dragocjeno vrijeme. Sindikat državnih i lokalnih službenika (SDLSN) to pribiližavanje MUP-a građanima, odnosno jačanje upravnih kapaciteta hvali, ali i upozorava kako stanovnici drugih upravnih središta nisu takve sreće.

 

Novca nema

Posebno se to odnosi na Rijeku, drugi po veličini grad u Hrvatskoj u kojem službenici Službe za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama rade u lošim uvjetima koji kulminiraju tijekom ljetnih mjeseci. »Šalter sala« tada se pretvara u saunu, a građani koji čekaju na izdavanje dokumenata frustracije iskaljuju na službenicima. Još od 2014. godine nadležne upozoravaju na nemoguće uvjete rada i nedovoljan broj službenika koji rade s građanima. No, problem se ne rješava jer novca nema, a sindikat je ponovo početkom ožujka MUP-ovoj upravi za pravne i inspekcijske poslove poslao požurnicu ne bi li se njihova dugogodišnja predstavka vezana uz uvjete rada riješila, tim više jer su se oni dodatno pogoršali smanjenjem broja zaposlenih i povećanjem obujma posla.

SDLSN ističe kako je zbog situacije u Rijeci u nekoliko navrata reagirao te da su odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom. No, ništa se nije promijenilo pa se »stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga«. No, tu podjednaku kvalitetu usluga bez obzira žive li u Rijeci, Zagrebu, Splitu ili nekom drugom gradu, građani još ne mogu dobiti. Tako je u Rijeci građanima koji za izdavanje osobnih dokumenata, odjavu i prijavu boravka te sve ostale administrativne poslove koji se obavljaju u MUP-u na raspolaganju jedna lokacija s nedovoljnim brojem zaposlenih.

 

Rad u dvije smjene

»Zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već se godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava«, navodi SDLSN. Ističe pritom da je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 13 službenika, a zaposleno ih je 10. No, stvarno ih radi osam jer je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju.

»Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu«, navodi sindikat, dodajući kako njihove kolege u Rijeci, osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese. 

 

 ...za uvećanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 22.03.2017.

SINDIKAT UPOZORAVA
U Zagrebu novi šalteri, a u Rijeci na jedinom nema dovoljno službenika


U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika

(Direktno.hr, 22. ožujka 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u srijedu da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat. 

 

Sindikalci se žale što Zagreb ima tri nova MUP šaltera, a Rijeka samo jedan

 

(Index.hr, 23. ožujka 2017.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

 

Nedovoljan broj službenika

U Rijeci se zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

 

Muči ih i povećanje opsega posla

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat. 

 

Sindikat negoduje zbog neravnomjernog otvaranja šaltera u RH

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u srijedu da dok MUP u Zagrebu otvara tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji nema dovoljno službenika.

(N1, 22. ožujka 2017.) MUP je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, Zagrepčanima fizički približio upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji im oduzimaju dragocjeno vrijeme, no građani u drugim upravnim središtima nisu takve sreće, ističe sindikat u priopćenju.

U Rijeci zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama se žale na nedovoljan broj službenika i uvjete rada na lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, što redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima, napominje sindikat.

Iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanog broja izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja novih osobnih iskaznica kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ništa se nije promijenilo. Stoga se postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, poručuje sindikat. 

 

U Zagrebu novi šalteri, a MUP je Rijeku zanemario?

(Fiuman.hr, 22. ožujka 2017.) Ministarstvo unutarnjih poslova je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u gradu Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, stanovnicima hrvatske metropole fizički približilo upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji građanima oduzimaju dragocjeno vrijeme, a koji su dosad bili upućeni na lokacije u Petrinjskoj i Heinzelovoj ulici.

I dok je ovakvo jačanje upravnih kapaciteta MUP-a u Zagrebu za svaku pohvalu, u drugim upravnim središtima nisu takve sreće.

Tako se npr. u Rijeci, trećem po veličini gradu u Hrvatskoj, zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima.

Naime, iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.

Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanom broju izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese.

Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ono se nije promijenilo te se stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga, stoji u reagiranju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske

 

MUP u Zagrebu otvorio tri nove šalterske lokacije, u Rijeci na jednoj nema dovoljno zaposlenih


Postavlja se pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga

(SDLSN, 22. ožujka 2017.) Ministarstvo unutarnjih poslova je otvaranjem novih šalterskih mjesta za izdavanje dokumenata i rješavanje statusnih pitanja građana u gradu Zagrebu, na lokacijama u Črnomercu, Dubravi i Novom Zagrebu, stanovnicima hrvatske metropole fizički približilo upravni servis i osigurao dodatne kadrove za obavljanje poslova koji građanima oduzimaju dragocjeno vrijeme, a koji su dosad bili upućeni na lokacije u Petrinjskoj i Heinzelovoj ulici.
I dok je ovakvo jačanje upravnih kapaciteta MUP-a u gradu Zagrebu za svaku pohvalu, u drugim upravnim središtima nisu takve sreće.
Tako se npr. u gradu Rijeci, drugom po veličini gradu u Hrvatskoj, zaposleni u Službi za upravne poslove Policijske uprave primorsko-goranske već godinama žale na problem nedovoljnog broja zaposlenih i uvjete rada na jedinoj građanima dostupnoj lokaciji u Ulici žrtava fašizma 3, koji redovito kulminira u ljetnim mjesecima zbog neadekvatnog klimatizacijskog sustava, uslijed čega frustrirani građani svoje nezadovoljstvo često iskaljuju na zaposlenima.
Naime, iako je sistematizacijom predviđeno 13 službenika, zaposleno ih je 10, od kojih je jedna službenica na porodiljnom dopustu, a druga na bolovanju. Zaposleni rade u dvije smjene, njih četvero ujutro i tri poslijepodne, dok je jedna osoba angažirana na mobilnom šalteru i obilasku građana koji sami ne mogu pristupiti šalterskom mjestu.
Osim nedovoljnog broja zaposlenih, muči ih i povećanje opsega posla do kojeg je došlo zbog izdavanja osobnih iskaznica osobama koje imaju manje od 16 godina, povećanom broju izdanih putovnica osobama koje odlaze na rad u inozemstvo i izdavanja nove osobne iskaznice kod promjene adrese.
Sindikat je zbog toga u nekoliko navrata reagirao, a odgovorni u MUP-u potvrđivali stanje i opravdavali ga nezavidnom financijskom situacijom, ali ono se nije promijenilo te se stoga postavlja pitanje standarda upravnog servisa koji MUP osigurava u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, odnosno potrebe policentričnog razvoja uprave koja će građanima pružati podjednaku kvalitetu usluga. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 13.12.2016.

OPATIJA: Potpisani ugovori oko osnovica plaća za djelatnike gradske uprave i gradskih ustanova

(Opatija.hr, 13. prosinca 2016.) U uredu gradonačelnika danas je potpisan Sporazum o visini osnovice za 2017. godinu u gradskoj upravi Grada Opatije, Dječjem vrtiću Opatija i Festivalu Opatija, kao i aneksi Kolektivnih ugovora kojima se reguliraju pojedina materijalna prava.

Potpisivanju su prisustvovali predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar, kao predstavnica jednog od Sindikata koji djeluje u Dječjem vrtiću Opatija, u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske za Grad Opatiju i Festival Opatiju prisustvovao je sindikalni povjerenik Željko Harbaš. U ime Osnivača Dječjeg vrtića i Festivala Opatija, odnosno Poslodavca za gradsku upravu, akte je potpisao gradonačelnik Ivo Dujmić.

Predstavnici ugovornih strana usuglasili su se da visina osnovice, kao i materijalna prava, ostaju na razini 2016. godine. Podsjećamo da je u 2016. godini osnovica za obračun plaće u Dječjem vrtiću Opatija i Gradskoj knjižnici i čitaonici V.C. Emin Opatija uvećana za 5% dok je zaposlenicima Grada, Festivala i Javne vatrogasne postrojbe, kojima je umanjena osnovica za 3% u 2013., 2014., 2015. godini, vraćena na iznos prije umanjenja.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 26.08.2016.

OPASNO PO ZDRAVLJE! Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni!?


Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu PGŽ u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze zbog izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo

(Riječanin, 26. kolovoza 2016.) „Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava za poboljšanje njihova stanja, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe", pitaju se u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji nam je predstavnik dostavio očitovanje Sindikata o ovom dugogodišnjem problemu s kojim se u ljetnim mjesecima suočavaju Riječani.

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu - čučnuti

Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo, tvrde u tom sindikatu pa u nastavku prenosimo njihovo reagiranje u cijelosti:

 

„Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema ni stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe. Interesantno, zar ne?", stoji u priopćenju koje potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske 

 

LOŠE ISKUSTVO
Građani Rijeke dokumente MUP-a satima čekaju u sauni

Temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju

 

(Direktno.hr, 26. kolovoza 2016.) ) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.

Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije dovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana
službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koje potpisuje Siniša Kuhar

 

UVJETI RADA
Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni

Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu čučnuti 

(SDLSN, 26. kolovoza 2016.) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.
Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.
Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.


Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.
Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje"svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.


Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.
Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne? S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 15.06.2016.

Dječji vrtić Opatija i Festival Opatija potpisali novi kolektivni ugovor

 

(opatija.hr, 14. člipnja 2016.) Na dan isteka "starog" Kolektivnog ugovora, u uredu gradonačelnika sastali su se predstavnici ugovornih strana radi potpisivanja novog Kolektivnog ugovora.

Obzirom da u svakoj ustanovi postoje specifičnosti radi kojih je s pojedinim Sindikatom ponekad potrebno duže pregovarati, odlučeno je da će se za naredno razdoblje potpisati odvojeni kolektivni ugovori.

Gradonačelnik Grada Opatije je, u ime Osnivača, potpisao oba Kolektivna ugovora. Za Dječji vrtić Opatija potpisala je ravnateljica Sabrina Jelić, za Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske potpisala je sindikalna povjerenica Loreta Žepina te za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH sindikalna povjerenica Biljana Šuša. Na strani Festivala Opatija potpisnica u ime poslodavca je ravnateljica Rajna Miloš te sindikalni povjerenik Željko Harbaš za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Gradonačelnik je istaknuo da je ugovor potpisan na obostrano zadovoljstvo, s čime su se složile ravnateljice ovih ustanova i predstavnici Sindikata. Prilikom potpisivanja gradonačelnik je podsjetio da je za 2016. godinu, u skladu s prije preuzetom obvezom, plaća u Dječjem vrtiću porasla za 5%. U Festivalu Opatija je vraćena na iznos prije umanjenja od 3%, kojeg iznosa su se odricali zaposlenici da bi dali doprinos prilikom nepovoljnije situacije u kojoj se našlo cijelo gospodarstvo.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 04.02.2016.

NOVI LIST o povećanju plaća u Dječjem vrtiću Opatija 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 11.06.2015.

PRIMORSKO GORANSKA  ŽUPANIJA

Slavica Juranić četvrti put izabrana za županijsku povjerenicu

 

(SDLSN, 11. lipnja 2015.) Dana 11. lipnja 2015. godine održana je izborna skupština Županijskog povjereništva za Primorsko goransku županiju. Na sastanku su nazočili predsjednik sindikata Boris Pleša i glavni tajnik Siniša Kuhar i 23 sindikalna povjerenika i povjerenice odnosno zamjenice. 

Na početku sastanka predsjednik Boris Pleša je čestitao prisutnima što su odradili izborne skupštine u svojim podružnicama, prije kraja lipnja, i što su  izabrani za sindikalnog povjerenika odnosno povjerenicu. Nakon kraćeg osvrta o aktualnostima na sindikalnoj sceni vezano za jubilarne nagrade prešlo se na izborne aktivnosti.            

Slavica Juranić je ukratko izvjestila prisutne da je 2011. godine u PGŽ bilo 30 podružnica ( 18 u državnoj upravi i 12 u JLS). Županijsko Povjereništvo je okupljalo 633 člana. U četverogodišnjem razdoblju zatvorile su se tri a otvorile dvije nove podružnice. U 2015. godini ukupno je 29 aktivnih podružnica (17 državna uprava i 12 JLS) koje okupljaju 567 članova. Istaknut je problem opadanja broja članova i kako je veeeelikaa radost sindikalnim povjerenicima kad upišu novog člana.

Sve sindikalne podružnice u Primorsko goranskoj županiji su do 9. lipnja 2015. godine  održale izbornu skupštinu, s tim da  jedna sindikalna podružnica prikuplja potpise okolovanjem.

 

Nakon što je  dogovoreno da se glasuje javno,  predloženi su kandidati za tijela  Županijskog povjereništva  PGŽ.
Za županijsku povjerenicu, kao jedinog kandidata,  jednoglasno, izabrana  je Slavica  Juranić.

Za zamjenike županijske povjerenice su izabrani Željko Harbaš kao predstavnik JLS i Loris Tomažić kao predstavnik državne uprave.
Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su dosadašnji predstavnici: Nevenka Polović Damčević i Igor Babić.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Siniša Kuhar.

 

Za kraj sastanka snimljena je milenijska fotografija sindikalnih povjerenika i
povjerenica iz Primorsko goranske županije.

Tekst i fotografije: Slavica Juranić 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 05.12.2014.

GRAD OPATIJA Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnike gradske uprave

 

(www.opatija.hr, 4. prosinca 2014.) Nakon uspješno vođenih i okončanih pregovora oko novog Kolektivnog ugovora sa predstavnicima Sindikata, novi Kolektivni ugovor za djelatnike gradske uprave Grada Opatije danas su u uredu gradonačelnika potpisali gradonačelnik Ivo Dujmić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša, te predsjednik opatijske sindikalne podružnice Željko Harbaš.

Na potpisivanju su bili nazočni i pročelnik gradskog UO za financije i društvene djelatnosti Danijel Jerman, te pročelnica Ureda Grada Helena Masarić, viša stručna suradnica za radne odnose u Gradu Opatija Tamara Pičuljan, potom glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar, i pravna savjetnica u Sindikatu Marina Haklin, kao predstavnici pregovaračkih timova dviju strana. 

Tijekom pregovaranja Sindikat je pokazao razumijevanje za ukupnu gospodarsku situaciju te je prihvatio ponovno umanjenje osnovice za obračun plaće za iduću godinu, od 3%, kojeg iznosa se gradska uprava odriče već treću godinu. Materijalna prava su zadržana, opet u smanjenom iznosu, a takav dogovor da će materijalna prava biti manja od predviđenih osnovnim ugovorom počeo je s božićnicom 2011. g. Tako se i iduće godine božićnica, regres za godišnji odmor isplaćuju u manjem neoporezivom iznosu, dnevnica za put u zemlji je dalje upola manja, a koeficijenti za izračun jubilarne nagrade su trajno smanjeni. Ova materijalna prava se primjenjuju i na zaposlenike gradskih ustanova. Ponovno je suspendirano pravo na uvećanje plaće kojim se osnovnim tekstom ugovora potiče usavršavanje službenika, te i sljedeće godine nema povećanja plaće zbog završenog magisterija, doktorata ili poslijediplomskog specijalističkog studija. Novina je da je kolektivni ugovor zaključen na razdoblje od tri godine.

 

Boris Pleša je izjavio da je zadovoljan tijekom pregovora, te zahvalio na suradnji drugoj strani, predstavnicima Grada Opatije, naglasivši da tijekom pregovora nije bilo disonantnih tonova, jer su obje strane uvažile aktualnu ekonomsku situaciju, te će kada se ukupna situacija poboljša, dodao je Pleša, stečena prava djelatnicima i vratiti u prvobitne okvire kolektivnog ugovora.

Gradonačelnik Dujmić ovom je prigodom rekao da opatijska gradska uprava nije čekala nikakve naputke s viših instanci o tome da se treba prilagoditi aktualnoj ekonomskoj situaciji, već je proaktivno djelovala, kada je prije nekoliko godina u dogovoru sa predstavnicima sindikata umanjila prava djelatnika u gradskoj upravi koja imaju temeljem Kolektivnog ugovora.

Sindikalni povjerenik u Gradu Opatiji Željko Harbaš spomenuo je kako biti povjerenikom definitivno nije zahvalna pozicija, no ipak je zadovoljan što su ovi pregovori bili konstruktivni, a Kolektivni ugovor potpisan uz uvažavanje argumenata obiju strana.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


KOLUMNA Škrtost prema radnicima

KOLUMNA Škrtost prema radnicima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik U većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

Opširnije

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Novi Kolektivni ugovor vrijedit će tri godine (HSP) Pregovarački odbor Hrvatske pošte i pregovarački odbor reprezentativnih sindikata postigli su u utorak, 5. prosinca 2017. dogovor za sklapanje novog Kolektivnog ugovora za radnike HP – Hrvatske pošte d.d.

Opširnije

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ocijenio je kako je put do novog TKU-a bio dug i težak... (VEČERNJI LIST) Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama potpisan je u Banskim dvorima između Vlade i predstavnika 11 sindikata na rok od četiri godine, njime je ugovorena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga i naknada za prijevoz, koja je povećana s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru za djelatnike koji nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoza.

Opširnije

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

ZAMJENA ZA ONE U IRSKOJ (SLOBODNA DALMACIJA) Vlada je u četvrtak na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.

Opširnije

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

NAKARADNO I TRAGIKOMIČNO AUTOR Božena Matijević Postavlja se pitanje smisla posmrtnine jer proizlazi da se u trenucima nečije smrti podjednako pomaže obitelji umrloga i državi (VEČERNJI LIST) Ako ste obitelj članice ili člana neke neprofitne udruge koja vam nakon smrti te članice ili člana, u tim teškim trenucima za obitelj želi pomoći određenim novčanim iznosom (posmrtninom), država će oporezovati, odnosno uzeti čak 40 postotog iznosa jer ga smatra drugim dohotkom.

Opširnije

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

PODUZETNIČKA KLIMA Autor: Gabrijela Galić Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

(NHS) Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona. Očitovanje možete pročitati u nastavku...

Opširnije

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

(HRT) Tko će sve dobiti 130 kuna veću minimalnu plaću? Može li to ugroziti tekstilnu i drvoprerađivačku industriju? Kako spriječiti isplatu minimalca putem računa, a ostatka plaće na ruke? Tko će sve dobiti božićnicu? Analizirali su gosti: Marko Pavić –ministar rada i mirovinskog sustava (HDZ), Gordan Maras –predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), Krešo Sever –predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Josipa Maslać Petričević -poduzetnica, Davor Majetić- glavni direktor HUP-a

Opširnije

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

KOMPENZACIJSKE MJERE Autor: Gabrijela Galić Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni, ali zbog tih potpora najviše prihoda izgubit će upravo zdravstveni fond (Novilist.hr) ZAGREB Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Opširnije

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

(TOKG) U organizaciji Sindikata TOKG u Stubičkim Toplicama održan je seminar na temu: ''Analiza financijskih izvješća trgovačkih društava“, te način obračuna plaća. Seminar je kvalitetno i vrlo profesionalno odradila gospodarstvena savjetnica u NHS-u, Katarina Litva.

Opširnije

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

RASTE MINIMALAC? Piše: Ivan Forjan Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti iznos minimalca za iduću godinu, što je i dužna napraviti svake godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Ispod tog iznosa poslodavac plaću ne smije isplaćivati.

Opširnije

Rad i sindikati u središtu razvoja

Rad i sindikati u središtu razvoja

NHS - NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

Opširnije

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

SLABA UTJEHA GRAĐANIMA KOJI JEDVA KRPAJU KRAJ S KRAJEM Ivana Ivanda Rožić Premijer Andrej Plenković za ponedjeljak je najavio detalje velikog dara građanima Hrvatske uoči Božića. Dao je naslutiti našoj novinarki već jučer da će popustiti sindikatima i povisiti minimalnu plaću radnika

Opširnije

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Emigrantima koji se ne bi vratili u domovini smeta korumpiranost, nepostojanje pravne države, nezaposlenost, socijalna nepravda AUTOR Darko Pavičić (VEČERNJI LIST) Velika većina onih koji su nedavno emigrirali iz Hrvatske nema u planu povratak u zemlju, među njima je više od 55 posto žena, a čak 71 posto ih je u braku ili stalnoj vezi. Rezultati su to prvog istraživanja emigrantskog vala iz Hrvatske, koje će danas biti predstavljeno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

NHS - U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata na Prijedlog Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2018. godinu: U vezi dostavljenog Prijedloga Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. godinu, mišljenja smo kako je godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj od ukupno 29.000 dozvola neprihvatljiva.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Primorsko-Goranska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja