SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Požeško-slavonska županija

Povjerenik: Ljuban Čolić

Tel: 034/290-210

Fax: 034/290-200

Mobitel: 091/8849-208

E-mail: ljuban.colic@pszupanija.hr


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 24.02.2015.

 

U pucnjavi kod Požege ozlijeđeni su muškarac i žena

(VEČERNJI LIST, 25. veljače 2015.) Policija javlja kako je treća osoba koja je sudjelovala u pucnjavi, zatvorena obiteljsku kuću i prijeti da će se ozlijediti

AUTOR: Vecernji.hr
Muškarac i žena ozlijeđeni su u pucnjavi koja se jutros oko 8 sati dogodila u Pavlovcima kod Brestovca.

 

Kako javlja policija, treća osoba koja je sudjelovala u pucnjavi, zatvorena je u obiteljsku kuću i prijeti da će se ozlijediti pa je pozvana Specijalna jedinica policije iz Osijeka.

Napadač je, prema pisanju portala 034portal.hr navodno bivši zatvorenik koji je upucao dvoje supružnika. Oboje ranjenih su u šok-sobi. Žena ima prostrelnu ranu ramena, a muškarcu je propucan trbuh. Oboje su trenutačno na operaciji te nisu u životnoj opasnosti iako su pretrpjeli teške ozljede. Napadač je također iz Pavlovaca i poznat je policiji.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske tvrdi kako je nastrijeljeni muškarac pravosudni policajac kojem je napadač, bivši istražni zatvorenik, već prije prijetio. Činio je to i tijekom boravka u zatvoru, o čemu je obaviještena policija i sud, koji ga je pustio na slobodu krajem siječnja ove godine, poručuju.

Od 7.52 sati, državna cesta D-38 u mjestu Brestovac je zatvorena stoga policija moli građane za razumijevanje te da koriste alternativne pravce Požega - Velika-Pasikovci - Pakrac i Brestovac - Nova Gradiška - Okučani - Pakrac. 

 

NAPADAČ SE ZABARIKADIRAO
DRAMA KOD POŽEGE Izašao iz zatvora prije mjesec dana, ranio supružnike i sada prijeti da će se ubiti!

 

Autor: Portal Jutarnji.hr, Nikola Patković

(JUTARNJI LIST, 25. veljače 2015.) Policija je blokirala sve ulaze u selo kod Požege, traži napadača koji je iz vatrenog oružja upucao dvoje supružnika.

- Budući da je treća osoba, koja je sudjelovala u pucnjavi, zatvorena u obiteljsku kuću i prijeti da će se ozlijediti, pozvana je Specijalna jedinica policije iz Osijeka, stoji u najnovijem priopćenju policije, a potpisuje ga glasnogovornica Ivana Radić.

Ozlijeđeni su prevezeni vozilom Hitne pomoći u bolnicu.

Žena ima prostrijelnu ranu ramena, a muškarcu je propucan trbuh. Oboje su trenutačno na operaciji u požeškoj bolnici, no nisu u životnoj opasnosti iako su pretrpjeli teške ozljede. Oboje su iz Pavlovca, kao i napadač koji je i poznat je policiji. Kako doznajemo, napadač je pucao u susjede, s kojima je bio u sukobu zbog sudskog spora, no pojedinosti zasad nisu poznate.

Napadač je prije mjesec dana izašao iz zatvora. 

 

Sindikat: Bivši zatvorenik i ranije prijetio pravosudnom policajcu

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) od ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i ravnatelja uprave za zatvorski sustav traži istragu zbog jutrošnjeg ranjavanja pravosudnog policajca i njegove supruge od strane bivšeg zatvorenika kod Požege.

U priopćenju ističu kako se radi se o bivšem istražnom zatvoreniku koji je već ranije prijetio nastrijeljenom pravosudnom policajcu, a činio je to i tijekom boravka u zatvoru, o čemu je obaviještena policija i sud, koji ga je pustio na slobodu krajem siječnja ove godine.

Međutim, usprkos ovim saznanjima nadležnih državnih i pravosudnih tijela, bivši je zatvorenik svoju prijetnju i ostvario nastrijelivši pravosudnog policajca kojem je već ranije prijetio puškom sačmaricom u trbuh, a njegovu suprugu u rame na kućnom pragu njihova doma.

Također, SDLSN od Ministarstva pravosuđa i Uprave za zatvorski sustav traži preispitivanje odluke o spajanju zatvora i kaznionice u Požegi, budući da se radi o različitim tipovima penalnih ustanova u kojima se primjenjuju drugačiji sigurnosni standardi. 

 

NASTRIJELJEN NA KUĆNOM PRAGU
SDLSN traži istragu ranjavanja pravosudnog policajca


(SDLSN, 24. veljače 2015.) POŽEGA - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i ravnatelja uprave za zatvorski sustav traži istragu zbog jutrošnjeg ranjavanja pravosudnog policajca i njegove supruge od strane bivšeg zatvorenika kod Požege.
Kako saznajemo, radi se o bivšem istražnom zatvoreniku koji je već ranije prijetio nastrijeljenom pravosudnom policajcu, a činio je to i tijekom boravka u zatvoru, o čemu je obaviještena policija i sud, koji ga je pustio na slobodu krajem siječnja ove godine.
Međutim, usprkos ovim saznanjima nadležnih državnih i pravosudnih tijela, bivši je zatvorenik svoju prijetnju i ostvario nastrijelivši pravosudnog policajca kojem je već ranije prijetio puškom sačmaricom u trbuh, a njegovu suprugu u rame na kućnom pragu njihova doma.
Također, SDLSN od Ministarstva pravosuđa i Uprave za zatvorski sustav traži preispitivanje odluke o spajanju zatvora i kaznionice u Požegi, budući da se radi o različitim tipovima penalnih ustanova u kojima se primjenjuju drugačiji sigurnosni standardi. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 18.12.2013.

POŽEGA: Potpisan kolektivni ugovor

 

(www.pozega.hr) Kolektivni ugovori za zaposlene u gradskoj upravi i ustanovama čiji osnivač je Grad Požega potpisani su danas na razdoblje od dvije godine.

- Drago mi je da smo u ovo predbožićno blagdansko vrijeme potpisali kolektivni ugovor. Zahvaljujem se jednoj i drugoj strani na razumijevanju i dogovoru. Drago mi je da smo uspjeli prevladati sve razlike i postići zadovoljavajuće rješenje - naglasio je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, koji je kolektivni ugovor potpisao za sindikat zaposlenih u gradskoj upravi.

- Mislimo da je ovo jedan korak dobre volje i sa strane sindikata i sa strane nas u Gradu kako bismo ovu godinu premostili i pronašli jedan način da to bude podnošljivo, a onda ćemo uz bolje prilike u Požegi i uz više potencijala moći razgovarati o nekakvim drugim stvarima koje se tiču statusa zaposlenih - rekao je gradonačelnik Neferović.

U ime Sindikata odgojnog obrazovanja RH kolektivni ugovor potpisala je Blanka Lončarević, povjerenica za SOOH u Dječjim vrtićima Požega, rekavši je kako je ugovor u skladu s trenutačnom situacijom.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 16.04.2013.

ZA SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U OSIJEKU TRAŽILA SE "KARTA VIŠE"  

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori, državne i javne službe stanu"


(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSIJEK - „Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju", poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.


Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja", zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi", zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed".
„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš", poručio je.


„Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja" , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga", zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku". Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.


„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju", kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate", kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.


„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja", rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

SINDIKALNA SLAVONIJA Za razliku od Zagreba i Splita gdje se skupovima sindikalnih povjerenika odazvalo 20, odnosno 19 sindikalnih povjerenika SDLSN, osječkom skupu je nazočilo njih 46 

„Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva", kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.


„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje", poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje - mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji - što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava", poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.


„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola", poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti", poručio je.
Marijana Matković

 

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
Nakon lokalnih izbora u nekim gradovima borit ćemo se za golo preživljavanje

„Glavni motiv zbog kojega smo ušli u zajedničku priču s ostalim sindikatima je nepovjerenje. Odnosno poljuljano povjerenje koje je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi novoj Vladi pokazao, potpisujući Temeljni kolektivni ugovor u nastojanju da se uspostavi jedan korektan socijalni dijalog. Na žalost, morali smo otrpiti to da smo prevareni i sve što se događalo dalje pokazuje da razloga za povjerenje više nema i da moramo raditi na drugi način", odgovara Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, na pitanje zašto su se kulturnjaci odlučili pridružiti sindikalnim kolegama koji ovih dana preispituju spremnost članstva na prosvjede i radikalne akcije, među kojima i blokadu nekih sustava u zemlji te mogućnost da pozovu građane na referendum za prijevremene izbore.

Rekli ste da se posebno bojite toga što će biti nakon lokalnih izbora, s obzirom da veliki broj djelatnika u kulturi ovisi upravo o lokalnim vlastima. Čula sam kako razgovarate s predstavnicima gradske vlasti Virovitice, koji čak ne dozvoljavaju mogućnost da plaće djelatnika u kulturi, koje su bitno manje od ostalih, ne padaju toliko koliko će možda padati u drugim sustavima.

Lokalna razina je priča koja će, po mojoj procjeni, nakon lokalnih izbora biti bolnija nego što je priča na državnoj razini. Na to upućuje sadašnje stanje pregovora. Sva je prilika da će kultura ostati bez šest kolektivnih ugovora koji su do sada važili, što je posljedica primjene Zakona o reprezentativnosti sindikata i produžene primjene, koje više nema, osim tijekom tri mjeseca. A onda i situacije na lokalnoj razini, po kojoj gradonačelnik Varaždina, ili gradonačelnik Šibenika, ili gradonačelnik Virovitice ne žele, zapravo, potpisati kolektivne ugovore i žele imati kulturu na brisanom prostoru i nema nikakve dileme da ćemo mi u tim gradovima sasvim sigurno gubiti i boriti se za golo preživljavanje.

Što zaposleni mogu učiniti za sebe, prije svega preko sindikata?

Kao i uvijek, tamo gdje postoji svijest o tome da se nešto može učiniti, tamo u pravilu i postignemo rezultate, tamo gdje te svijesti nema, vrlo je skučeni prostor, jer nekakav rad sindikata autoritetom profesionalaca u takvim situacijama apsolutno nije dovoljan. Pogotovo nije dovoljan nasuprot sile vlasti koja se u nekim gradovima otvoreno demonstrira. Bez svjesnog članstva sindikat zaista ne može puno napraviti.

Koliko članovima može biti koristan zajednički izlazak s ostalih 12 sindikata državnih i javnih službi na Trg Bana Jelačića, ili podrška ostalim zajedničkim akcijama?

Za svaku djelatnost često volimo isticati da je na neki način posebna, no kultura to zaista jest. Kultura je ipak povezana s umjetnošću i djelomično ne stoji na zemlji čvrsto kao neke druge djelatnosti, pa ponekad imamo dodatni problem objašnjavanja realiteta ljudima, odnosno onoga u čemu jesmo i što se događa u situaciji kada nemamo kolektivnih ugovora i kako se te situacije mogu prevladati. U tome smislu, ovi skupovi služe tome da povjerenici shvate da se na isti način radi i u drugim sindikatima i u drugim djelatnostima te da naš zajednički rad nema alternativu. M.M.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 28.12.2010.

POŽEGA Potpisani kolektivni ugovori za zaposlenike korisnika gradskog proračuna


(www.pozega.hr/SDLSN, 28. prosinca 2010.) Gradonačelnik Zdravko Ronko potpisao je danas u ime Grada Požege kao poslodavca kolektivne ugovore s Borisom Plešom, predsjednikom Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i Anitom Car, predsjednicom Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske.

Radi se o kolektivnim ugovorima kojima se utvrđuju prava zaposlenika u upravnim tijelima Grada Požege i ustanovama kojima je osnivač Grad Požega (Gradska knjižnica i čitaonica, Gradski muzej, Gradsko kazalište i Dječji vrtići Požega).

Nastavak je to uspješnih pregovora, koji su već u lipnju ove godine rezultirali kolektivnim ugovorima, za koje su svi partneri pokazali razumijevanje za stanje, povjerenje i odgovornost, što je bila svijetla točka i primjer dobrog rješavanja međusobnih odnosa zaposlenika i poslodavca.

- Sve što smo obećali izvršili smo, sva prava zaposlenika smo zadržali, uz izjednačavanje osnovice za obračun plaća u Dječjim vrtićima i gradskoj upravi. Mogu reći da sam zadovoljan, jer smo potpisali ugovore opet na godinu dana. Unatoč tome što nam je Vlada smanjila sredstava u gradskom proračunu za 20-25 posto, nije bilo otpuštanja, niti smanjenja plaće, bez obzira na svu krizu koja se reflektirala na gradski proračun.- rekao je gradonačelnik Zdravko Ronko.

S takvom ocjenom složio je i Boris Pleša, naglasivši izuzetno dobru suradnju s Gradom Požegom, te izrazivši zadovoljstvo što se ne smanjuju prava zaposlenika.

- Ja moram reći da sam danas silno ponosna na ovo što smo potpisali u ime sindikata, vjerujem u ime svih radnika Dječjih vrtića Požega. Ja moram reći da su moja iskustva vrlo, vrlo ružna diljem Hrvatske, no zaista izdvajam Grad Požegu kao svijetli primjer. Ovdje smo sačuvali elementarna prava i dogovorili da se ništa u tom kontekstu ne mijenja - izjavila je Anita Car.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 09.12.2010.

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.


Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

 

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 06.10.2010.

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 08.06.2010.

Boris Pleša: Potpisivanje kolektivnog ugovora ne smije se zlorabiti u političke svrhe

Predsjednik SDLSN reagirao je na istup gradonačelnika Požege Zdravka Ronka tijekom potpisivanja kolektivnog ugovora

(SDLSN, 8. lipnja 2010.) Dana 7. lipnja 2010. godine u Požegi je potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike u upravnim tijelima grada Požege te dodatak kolektivnom ugovoru za zaposlene u institucijama koje osniva grad Požega.
Kao socijalni partner Sindikat izražava zadovoljstvo tom činjenicom jer su socijalni partneri kroz dijalog došli do zajedničkog dogovora,a posebno je to važno naglasiti u ova krizna vremena.
Predsjednik Sindikata je u svom govoru i naglasio daljnje jačanje socijalnog dijaloga

 između socijalnih partnera u cilju boljitka naših članova odnosno svih zaposlenika.
Međutim, gradonačelnik grada Požege Zdravko Ronko u svom govoru nije govorio samo kao poslodavac već kao čelnik jedne političke opcije.
Budući da je za Sindikat gradonačelnik grada Požege poslodavac, a ne politička opcija,Sindikat ne želi da se svečanost potpisivanja kolektivnog ugovora pretvara u tiskovne konferencije političkih stranaka.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH ne želi biti instrument niti jedne političke opcije i pozdravljamo potpisivanje kolektivnog ugovora, a izjave gospodina Zdravka Ronka kao političkog čelnika treba staviti izvan konteksta socijalnog dijaloga jer nemaju nikakve veze sa Sindikatom.

 

Sindikat državnih i loklanih službenika i namještenika RH
predsjednik

Boris Pleša, dipl. politolog

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 07.06.2010.

POŽEGA: Potpisani kolektivni ugovori za zaposlene u gradskoj upravi i ustanovama


Ponedjeljak, 7 lipnja 2010. - Grad Požega i sindikati zaposlenih u upravnim tijelima Grada Požege i ustanovama čiji osnivač je Grad potpisali su kolektivne ugovore. Kolektivni ugovor za zaposlene u gradskoj upravi je istekao, a kako se kroz kolektivne ugovore izjednačavaju prava i za zaposlene u svim gradskim ustanovama izvršeno je usklađivanje, uz uvažavanje Zakona o radu koji je u primjeni od 1.siječnja 2010. i Zakona o plaćama službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj samoupravi od 11. ožujka 2010. godine.

 

U ime Grada Požege kolektivne ugovore potpisao je gradonačelnik Zdravko Ronko, a u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika predsjednik Boris Pleša, te predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske Anita Car.

- Posebno želim istaći kako smo u nove kolektivne ugovore ugradili i odredbe oko kojih se sad u javnosti lome koplja, a to su rok trajanja ugovora (tekuća godina), otkazni rok (30 

dana) i način pregovaranja (otpočinjanje pregovora 30 dana prije isteka ugovora i produžena primjena pravnih pravila 180 dana nakon isteka kolektivnih ugovora). Ovakav konsenzus imamo zahvaljujući obostranom uvažavanju, dugogodišnjem povjerenju ali i svjesnosti o stanju u koje smo dovedeni. - rekao je gradonačelnik Ronko nakon potpisivanja ugovora. Posebno se osvrnuo na aktualno pitanje zašto takvog konsenzusa nema na državnoj razini: - Sindikate se ne uvažava, ponajmanje kao partnere, a kako su puno puta i iskorišteni i obmanjivani, izgubili su i povjerenje u takvog poslodavca. Naravno da sad pušu i na hladno, kako ne bi opet bili izigrani, jer Vladi nije cilj trajanje ugovora ili produžena primjena pravnih pravila, već nešto sasvim drugo. I upravo zbog tog "nešto sasvim drugo" i osobno ću, ako ne dođe do dogovora, staviti svoj potpis za referendum protiv izmjena Zakona o radu, ali i pozvati sve vas da podržite taj referendum. -

Anita Car je naglasila kako dugi niz godina Sindikat odgoja i obrazovanja ima kvalitetnu suradnju s Gradom Požegom. - Do danas smo radili u tom duhu, vjerujem da ćemo tako pregovarati i dalje. - Izrazila je bojazan hoće li izmjene Zakona o radu biti zaustavljene u Hrvatskom saboru, jer ako se Zakon ne povuče iz procedure, to bi bila katastrofa za hrvatsko radništvo. Ujedno je izrazila optimizam da će hrvatski građani dati punu podršku referendumu, ukoliko se zakon ne povuče iz saborske procedure.

 

Boris Pleša je zahvalio objema pregovaračkim stranama, ocijenivši da su time svi na dobitku, posebno u vremenima koja nisu lagana, u kojima se ne ugovaraju nova prava, nego se borimo za zadržavanje postojećih. - Zato ovakvi dogovori imaju posebnu težinu, jer pokazuju odgovornost jedne i druge strane da razumiju vrijeme u kakvom se nalazimo. - rekao je Pleša.

Potpisivanju kolektivnih ugovora bili su nazočni sindikalnih povjerenici i ravnatelji ustanova: Gradskog kazališta, Gradskog muzeja, Gradske knjižnice i čitaonice i Dječjih vrtića Požega, te sindikalna povjerenica i pročelnice gradske uprave.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (RBA) Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (blagi godišnji rast od 0,05%) dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća (–9,6% godišnje). Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna.

Opširnije

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 26. lipnja 2017. Danas se u cijeloj Europskoj uniji počinju primjenjivati nova pravila o prekograničnim postupcima u slučaju nesolventnosti, koja je Komisija predložila 2012. te su ih 2015. donijeli zakonodavci EU-a.

Opširnije

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

SINDIKAT UPOZORAVA Iz ovog sindikata upozoravaju da radnicima još nisu isplaćene plaće za svibanj, te da je bilo kašnjenja isplate plaća i za travanj, a da su doprinosi na plaće uplaćeni tek 8. lipnja kada su radnicima dostavljene i liste obračuna plaća za travanj.

Opširnije

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

URAVNILOVKA ILI PRAVEDNOST? (GLAS SLAVONIJE) Univerzalni osnovni dohodak - UBI (Universal Basic income) koncept je opće socijalne mjere koja u zadnje vrijeme izaziva mnogo polemike. Riječ je o minimalnom iznosu koji bi primao svaki član zajednice - bezuvjetno. Pitanje je kako si uopće možemo priuštiti ovakvu univerzalnu socijalnu beneficiju?

Opširnije

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

(N1) Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 5.914 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno manje za 1,8 posto, a na godišnjoj porast za gotovo pet posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Autor: Lider/Hina Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u svibnju pala na 11,7 posto, s 13,2 posto mjesec dana prije, spustivši se četvrti mjesec zaredom, i to na najnižu razinu od 2000. godine, odnosno od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

Opširnije

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

BEZ POSLA I NAKNADE (GLAS SLAVONIJE) Četrdesetogodišnja ekonomska tehničarka Ivana Zorić iz Đakova nezaposlena je više od tri godine. Kaže, ne prima nikakav oblik potpore za nezaposlene niti, osim za naknadu s biroa, koju je primala nakon prestanka radnog odnosa, zna što bi to (još) bilo.

Opširnije

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

ECOFIN DANAS POTVRĐUJE Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita bila od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015.

Opširnije

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Česi i Litavci pomaknuli se najviše, Britanci pali AUTOR: LJUBICA GATARIĆ (VEČERNJI LIST) Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. Tako je i službenoiza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.

Opširnije

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

NHS - Međunarodna stručno-znanstvena konferencija Managment and Safety – M&S 2017 održana je je 9. i 10. lipnja 2017. godine u Neumu i Mostaru (Bosna i Hercegovina). Cvetan Kovač, koordinator Odbora za zaštitu na radu Nezavisnih hrvatskih sindikata i Natalija Pejnović, predstavnica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, aktivno su sudjelovali na ovom skupu pisanim radom i usmenom prezentacijom pod nazivom “Suradnja Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Nezavisnih hrvatskih sindikata u edukaciji sindikalnih povjerenika”.

Opširnije

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

IPAK... Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je sudjelovao na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, te tom prigodom izjavio kako je cilj i Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu koji iznose oko osam milijardi kuna, a nije isključio ni mogućnost poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu.

Opširnije

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

BUDI ISKREN Piše: Saša Jadrijević-Tomas (SLOBODNA DALMACIJA) Ne znam koja je vama najdraža čokolada iz djetinjstva, ali za mene nema nikakve dvojbe - to je Mikado s rižom. I to ne samo u djetinjstvu, nego i danas. Hm, a sve one njemačke i švicarske, pita me kolegica s kojom sam se upustio u čokoladni rat. Iz tog rata izišao sam kao pobjednik: na stol smo stavili i strane čokolade i one domaće, proizvođača Zvečevo. I ove potonje su u našem mini-istraživanju odnijele premoćnu pobjedu.

Opširnije

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Generalni tajnik OECD-a Angel Gurria poručio je da trebamo inkluzivniju globalizaciju koja radi za sve, usmjerenu na dobrobit ljudi AUTOR: VALENTINA WIESNER MIJIĆ (VEČERNJI LIST) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) popravila je svoje prognoze globalnog gospodarskog rasta iz ožujka: smatraju da će svjetska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 posto, a u sljedećoj po 3,6 posto, što je najbolji rezultat od 2011.

Opširnije

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

H-ALTER Iako Vlada nije naručila detaljnu studiju utjecaja CETA-e na RH, s obzirom na trenutnu slabost hrvatskog gospodarstva i na činjenicu da nam je Kanada relativno nebitan trgovinski partner, za očekivati je kako se Hrvatska neće nalaziti među dobitnicima u slučaju ratifikacije sporazuma", poručile su udruge i sindikati.

Opširnije

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Poslovni.hr Uprava Zvečeva javnosti je velike probleme u tvrtki priznala još u svibnju kada je objavljeno da je račun tvrtke u blokadi 40 dana 'zbog trenutačnih problema u poslovanju'.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Požeško-Slavonska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja