SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Osječko-baranjska županija

Povjerenik: Darko Lesar

Tel: 031/228-489

Fax: 031/228-489

Mobitel: 091/4628-221

E-mail: darko.lesar@os.t-com.hr


Akcije

Srijeda, 01.03.2017.

Predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN Drago Pranjić o stanju u vatrogastvu u Studiu 4 HRT-a

... za gledanje priloga klikni na sliku  

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 28.02.2017.

NAJAVLJUJU PROSVJED
Vatrogasci idu u štrajk za 14 dana

 

(GLAS SLAVONIJE, 28. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) najavio je prosvjede profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama da bi se napokon riješilo pitanje njihova financiranja.
Sindikat je od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva financija i Državne uprave za zaštitu i spašavanje zatražio 3. siječnja i 6. veljače sastanak u svezi s usklađivanjem odluke o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2017. godini s odredbama o plaći (osnovici) i materijalnim pravima ugovorenima važećim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Sastanak je zatražen i u vezi s osiguravanjem isplate regresa i božićnice za 2016. godinu u onim JVP-ovima u kojima nije isplaćen kako bi se izbjegli nepotrebni sudski sporovi.
Umjesto traženog sastanka, prema informacijama Sindikata, održan je međuresorni sastanak bez sudjelovanja predstavnika Sindikata. Na tom sastanku sastavljen je dokument iz kojeg je vidljivo kako Vlada ima stajalište da se obveze Vlade primjenjuju iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u vezi s plaćama i materijalnim pravima i na profesionalne vatrogasce, ali se novac za njih ne osigurava u državnom proračunu.
- Želimo potpisati granski kolektivni ugovor samo za nas vatrogasce, da napokon imamo svoju sistematizaciju radnih mjesta s navedenim koeficijentima te da se točno zna što je pravo i obveza države, a što grada. Mi bismo sada trebali podići tužbe protiv gradova za božićnice, povećanje plaća i regres, koje je država zagarantirala. Sada bi to gradovi trebali platiti, a oni takvo što nisu ni potpisali - kazao je Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca SDLSN. Ako se traženi sastanak ne održi u roku od sljedeća dva tjedna, Sindikat najavljuje prosvjede profesionalnih vatrogasaca. Sandra LACIĆ


PROSVJEDOVAT ĆEMO, ALI nećemo dopustiti da životi budu ugroženi

Pero Čeman, zapovjednik Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Osijek, kaže da je osječka postrojba dobila 42.000 kuna manje nego lani, a 2016. godine ta su sredstva već bila niža u odnosu prema godini prije. Ako do prosvjeda dođe i osječki profesionalni vatrogasci će im se priključiti, ali građani to neće osjetiti.
- Podržavam inicijativu Sindikata i ako do toga dođe, priključit ćemo se prosvjedima, svakako, ali to građani neće osjetiti. Nikada nećemo dopustiti da nečiji život bude ugrožen i svoj ćemo posao obavljati redovito. Građani mogu biti sigurni da ćemo reagirati u svakom trenutku - kazao je zapovjednik JPVP-a Osijek.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 07.12.2016.

GLAS SLAVONIJE o pronađenim sredstvima za plaće osječkih vatrogasaca

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 01.12.2016.

GLAS SLAVONIJE o nevoljama osječkih vatrogasaca

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 13.10.2015.

 

(GLAS SLAVONIJE, 13. listopada 2015.) Siniša Kuhar, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, ističe kako su mnogi hrvatski policajci u neposrednom kontaktu s izbjeglicama već pokazali svoje ljudsko lice, ne mogavši ostati ravnodušni pred rijekom iznemoglih, napaćenih i nesretnih ljudi koje je iz njihovih domova otjerao rat i neimaština.

Sindikalac Kuhar kao jednog od njih ističe i policajca iz PP Donji Miholjac Darka Kneževića, koji zajedno sa svojim kolegama iz Donjeg Miholjca do svog privremenog radnog mjesta u Opatovcu svaki dan prevali 110 kilometara i "pri tome izgubi četiri sata, koja mu se ne uračunavaju u stvarno odrađene sate, jer za vrijeme putovanja od mjesta stalnog rada do mjesta rada na terenu ne obavlja poslove radnog mjesta, pa po toj osnovi ne može ostvariti prekovremene sate".

"No Knežević prije odlaska na posao još skokne u trgovinu slatkiša kako bi lakše komunicirao s najmanjima među izbjeglicama. Osim što na taj način lakše premošćuje jezičnu barijeru, u djece s kojom dolazi u kontakt suzbija strah od policijske odore i na najbolji način pokazuje da iskustvo putovanja do obećane zemlje ne mora biti praćeno prjetećim ponašanjem i demonstracijom sile", navodi Siniša Kuhar. (D.Pav.) 

 

POLICAJAC I DŽENTLMEN
Bombonima premostio jezičnu barijeru

 

Osim što bombonima lakše premošćuje jezičnu barijeru, ovaj policijski službenik kod djece s kojom dolazi u kontakt suzbija strah od policijske odore i na najbolji način pokazuje da iskustvo putovanja do „obećane zemlje“ nužno ne mora biti praćeno prijetećim ponašanjem i demonstracijom policijske sile

(SDLSN, 13. listopada 2015.) Iako postupanje policije određuju kruta zakonska pravila, posebne situacije poput „poplave“ izbjeglica i ekonomskih migranata u Slavoniji pred policijske službenike postavljaju specifične zahtjeve.
Mnogi su policajci u neposrednom kontaktu s izbjeglicama već pokazali svoje ljudsko lice, ne mogavši ostati ravnodušni pred rijekom iznemoglih, napaćenih i nesretnih ljudi, koje je iz njihovih domova otjerao rat i neimaština.
Jedan od njih je i policijski službenik PP Donji Miholjac,  Darko Knežević, koji zajedno sa svojim kolegama iz Donjeg Miholjca do svog privremenog radnog mjesta u Opatovcu svaki dan prevali 110 kilometara i pri tome izgubi četiri sata koja mu se ne uračunavaju u stvarno odrađene sate, jer za vrijeme putovanja od mjesta stalnog rada do mjesta rada na terenu ne obavlja poslove radnog mjesta pa po toj osnovi ne može ostvariti prekovremene sate.
No, Knežević prije odlaska na posao još skokne u trgovinu slatkiša kako bi lakše „komunicirao“ s najmanjima među izbjeglicama.  Osim što na taj način lakše premošćuje jezičnu barijeru, kod djece s kojom dolazi u kontakt suzbija strah od policijske odore i na najbolji način pokazuje da iskustvo putovanja do „obećane zemlje“ nužno ne mora biti praćeno prijetećim ponašanjem i demonstracijom sile, posebice kada se spusti na njihovu razinu kao što je slučaj s djevojčicom s fotografije.
Ovaj je policajac primjer kako se u obavljanju službe osobnim doprinosom može ublažiti tuđa nevolja i izraziti vlastita ljudskost. Čestitamo! S. Kuhar  

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 10.03.2014.

(OBRIS, 7. ožujka 2014.) Unatoč sve većoj potrebi za sindikalnim organiziranjem djelatnih vojnih osoba, zahtjev za osnivanje vojnog sindikata prilikom izrade novog Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH nije prihvaćen. Tako da su i nadalje pod sindikalnom zaštitom tek materijalna i socijalna prava civilnih osoba u Ministarstvu obrane, odnosno Oružanim snagama.

Njihov je matični sindikat - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, s čijim smo dopredsjednikom odbora MORH-a Vjekoslavom Majnarićem porazgovarali o brojnim problemima s kojima se trenutno hrvaju. Suradnja Sindikata i MORH-a, odnosno OS RH relativno je dobra, kaže Majnarić, što je bilo posebno važno prilikom višegodišnjeg smanjivanja broja civilnog osoblja u obrambenom sektoru.
Unazad deset godina u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama brojno stanje civilnog osoblja bilo je negdje oko 11 tisuća. Mi smo sada, 2014. godine, došli praktično na brojku od nekakvih 400 u Ministarstvu obrane i 1700 u Oružanim snagama. Proces izdvajanja trajao je postupno, s tim da konačne brojke još nisu dostignute i one će biti prema sadašnjoj projekciji, odnosno prema Dugoročnom planu razvoja - koji nije usvojen - oko 700 državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama, i negdje oko 300 u upravnom dijelu, znači u Ministarstvu obrane. Na taj upravni dio bi otpadali područni odjeli financija, i upravni dio samog Ministarstva... znači, većinom, 90% administrativno osoblje.Mi smo 2006. i 2007. god. imali ustanovljeno povjerenstvo koje su predstavljali sindikati i personalne uprave pojedinih ustrojbenih cjelina Oružanih snaga, gdje smo zajedno sa predstavnicima OS sudjelovali u odabiru namještenika, odnosno službenika koji će biti izdvojeni, odnosno koji će ostati u sustavu. S tim da je poslodavac izradio i program zbrinjavanja. Isto tako i poticajne otpremnine koje su, prema stanju u proračunu 2008., bile relativno dobre i povoljne - bilo je čak ljudi koji su pojedinačno dobivali i do 200.000 kuna otpremnine, što je za to vrijeme bilo, naravno, dosta dobro. Imali smo ovaj dio koji se tiče doedukacije, preškolovavanja... Uvijek je sindikat imao prigovor da je jedan dio civilnog osoblja bio na neki način stigmatiziran u odnosu na djelatne vojne osobe jer, naravno, nama je pristup na doedukaciju, i što se tiče školovanja za pristup novoj tehnici, novim uređajima, novim tehnologijama - bio na neki način dosta i uskraćen. Tako da smo sad pred kraj ovog konačnog preustroja došli u jedan „zeitnot", jer sad naprosto više nismo spremni za prihvat novih tehnologija... jer smo, naprosto, održavajući postojeće tehnike i procedure, kako se kaže - zaostali u sustavu... Drugi problem je taj što je, recimo, bilo dosta propusta i u samom principu odabira, gdje mi nismo mogli biti relevantni faktor...

Opširnije  Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.05.2013.

PRIČA U SLICI
Referendum o štrajku u Sindikalnoj podružnici Općinskog suda u Osijeku

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 16.04.2013.

ZA SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U OSIJEKU TRAŽILA SE "KARTA VIŠE"  

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori, državne i javne službe stanu"


(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSIJEK - „Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju", poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.


Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja", zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi", zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed".
„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš", poručio je.


„Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja" , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga", zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku". Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.


„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju", kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate", kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.


„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja", rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

SINDIKALNA SLAVONIJA Za razliku od Zagreba i Splita gdje se skupovima sindikalnih povjerenika odazvalo 20, odnosno 19 sindikalnih povjerenika SDLSN, osječkom skupu je nazočilo njih 46 

„Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva", kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.


„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje", poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje - mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji - što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava", poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.


„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola", poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti", poručio je.
Marijana Matković

 

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
Nakon lokalnih izbora u nekim gradovima borit ćemo se za golo preživljavanje

„Glavni motiv zbog kojega smo ušli u zajedničku priču s ostalim sindikatima je nepovjerenje. Odnosno poljuljano povjerenje koje je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi novoj Vladi pokazao, potpisujući Temeljni kolektivni ugovor u nastojanju da se uspostavi jedan korektan socijalni dijalog. Na žalost, morali smo otrpiti to da smo prevareni i sve što se događalo dalje pokazuje da razloga za povjerenje više nema i da moramo raditi na drugi način", odgovara Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, na pitanje zašto su se kulturnjaci odlučili pridružiti sindikalnim kolegama koji ovih dana preispituju spremnost članstva na prosvjede i radikalne akcije, među kojima i blokadu nekih sustava u zemlji te mogućnost da pozovu građane na referendum za prijevremene izbore.

Rekli ste da se posebno bojite toga što će biti nakon lokalnih izbora, s obzirom da veliki broj djelatnika u kulturi ovisi upravo o lokalnim vlastima. Čula sam kako razgovarate s predstavnicima gradske vlasti Virovitice, koji čak ne dozvoljavaju mogućnost da plaće djelatnika u kulturi, koje su bitno manje od ostalih, ne padaju toliko koliko će možda padati u drugim sustavima.

Lokalna razina je priča koja će, po mojoj procjeni, nakon lokalnih izbora biti bolnija nego što je priča na državnoj razini. Na to upućuje sadašnje stanje pregovora. Sva je prilika da će kultura ostati bez šest kolektivnih ugovora koji su do sada važili, što je posljedica primjene Zakona o reprezentativnosti sindikata i produžene primjene, koje više nema, osim tijekom tri mjeseca. A onda i situacije na lokalnoj razini, po kojoj gradonačelnik Varaždina, ili gradonačelnik Šibenika, ili gradonačelnik Virovitice ne žele, zapravo, potpisati kolektivne ugovore i žele imati kulturu na brisanom prostoru i nema nikakve dileme da ćemo mi u tim gradovima sasvim sigurno gubiti i boriti se za golo preživljavanje.

Što zaposleni mogu učiniti za sebe, prije svega preko sindikata?

Kao i uvijek, tamo gdje postoji svijest o tome da se nešto može učiniti, tamo u pravilu i postignemo rezultate, tamo gdje te svijesti nema, vrlo je skučeni prostor, jer nekakav rad sindikata autoritetom profesionalaca u takvim situacijama apsolutno nije dovoljan. Pogotovo nije dovoljan nasuprot sile vlasti koja se u nekim gradovima otvoreno demonstrira. Bez svjesnog članstva sindikat zaista ne može puno napraviti.

Koliko članovima može biti koristan zajednički izlazak s ostalih 12 sindikata državnih i javnih službi na Trg Bana Jelačića, ili podrška ostalim zajedničkim akcijama?

Za svaku djelatnost često volimo isticati da je na neki način posebna, no kultura to zaista jest. Kultura je ipak povezana s umjetnošću i djelomično ne stoji na zemlji čvrsto kao neke druge djelatnosti, pa ponekad imamo dodatni problem objašnjavanja realiteta ljudima, odnosno onoga u čemu jesmo i što se događa u situaciji kada nemamo kolektivnih ugovora i kako se te situacije mogu prevladati. U tome smislu, ovi skupovi služe tome da povjerenici shvate da se na isti način radi i u drugim sindikatima i u drugim djelatnostima te da naš zajednički rad nema alternativu. M.M.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 27.11.2012.

Mijo Adamćević, carinski inspektor u službi za nadzor u Osijeku

Na kiši i vjetru za dva mjeseca manji staž

 

(SDLSN, 27. studenoga 2012.) "Početna plaća carinskog službenika sa srednjom stručnom spremom na graničnom prijelazu kreće se oko 3800 kuna, dok onaj s višom stručnom spremom može računati na 4200 do 6500 kuna. Istina, plaća se može malo popraviti s eventualnim viškom sati, kao i noćnim smjenama, no čovjek s vremenom osjeti i posljedice rada u turnusu u kojem je svaka četvrta noć radna na zdravlje. Poremeti se bioritam. Ljeti, na granici nam je često užasno vruće, a najesen i tijekom zime smo na vjetru i propuhu, pa i sve to s godinama loše utječe na zdravlje. Pa, ipak, nedavno nam je smanjen beneficirani radni staž, s nekadašnjih 16 na 14 mjeseci za godinu rada", kaže Mijo Adamčević, carinski inspektor II vrste u službi za nadzor u Odjelu za upravljanje rizicima u Carinskoj upravi Osijek. Odnedavno radi u uredu, među papirima, nakon što je pune 24 godine proveo na ispostavama i graničnim prijelazima, pa i sam na početku razgovora kaže kako mu je teško govoriti o novom radnom mjestu te da bi o danima provedenim na postupcima carinjenja govorio radije. 

 

Carinici prošli gore od policajaca

Dodaje kako su carinski službenici koji rade na terenu pri utvrđivanju beneficiranog staža prošli nešto gore nego neki njihovi kolege na sličnom radnom mjestu. Na primjer, pogranični policajci zadržali su istu razinu beneficiranog staža (za 12 mjeseci rada i dalje se računa 16 mjeseci staža), dok je njima smanjen, iako rade na nekoliko koraka. U smjeni je obično više policajaca, i za razliku od carinika, najčešće niti ne izlaze iz kućica, pa nisu toliko na udaru kiše i vjetra...
"Carinski službenici, s druge strane, uvijek su vani. Policajci izlaze samo iznimno, onda kada trebaju intervenirati zbog nečega. Zato ih, možda, manje muči i odora. Ona za carinske službenike nije prilagođena službeniku koji se često mora sagnuti u prtljažnik, zavući ruku iza motora, ili kopati po prtljazi, pa često završi i s masnim i prljavim rukavima. I još se nekako snalazimo s ljetnom uniformom, koju možete oprati i ispeglati kod kuće, pa se supruga bori s njom. No, zimska odora mora na kemijsko čišćenje, koje, naravno plaćamo sami", kaže Mijo. Zato ga raduje najava da bi carinici uskoro trebali dobiti nove radne odore, dok će postojeće ostati svečana odora službe.

 

Status carinske službe podcijenjen

"Carinik je na granici vrlo često sam, pa ako izdvoji jedno vozilo sa strane radi detaljnog pregleda, odmah se stvara gužva i ljudi u koloni postaju nezadovoljni. Na većini carinarnica problem je i to što nemamo dovoljno prostora za pregled, odnosno odvajanje vozila koje se pregledava na stranu, pa se sve često obavlja u gužvi", pojašnjava naš sugovornik zašto ga toliko čude spomenute razlike u beneficiranom stažu između njih i kolega iz policije. U bivšoj državi, dodaje, carinski službenici i nisu imali beneficirani staž, nego 30-ak posto višu plaću, no od osamostaljenja Hrvatske, služba, čini se, nije dobila mjesto i status koji zaslužuje.
"Osim što su nam carinici uvijek krivi ako na granici dugo čekamo", šalimo se. Imaju li zbog toga problema, gnjave li ih ljudi često zbog čekanja? Imaju li problema kada izvuku vozilo na stranu radi detaljnog pregleda?
"Većina ljudi je normalna. Najčešća je pritužba doista da se predugo čeka, pogotovo kad se stvori kolona kamiona, što razumijem. Ni ja ne volim čekati, čak i kod frizera se radije naručim. No, sami carinski službenici za čekanje najčešće nisu krivi. Naime, ako imate carinski prijelaz predviđen za pet kamiona na sat, a u jednom satu ponekad pristigne i do 10 - 20 kamiona, jasno je da posao jednostavno ne možemo obaviti brže", kaže naš sugovornik. Podsjeća kako smo ranije na granicama često imali kolone po dva, tri puta tjedno, odnosno obavezno petkom pred večer kad bi se ljudi koji rade u inozemstvu vraćali na vikend, dok su već u subotu prije podne na granici čekale kolone onih koji su odlazili u Mađarsku na shopping. Postoje situacije kada se gužve jednostavno ne mogu izbjeći.

 

Posao važniji od teglice ajvara 

A imaju li carinici problema s ljudima koji očekuju da im se progleda kroz prste kada imaju robu u vrijednosti za koju bi morali platiti carinu? Kako rješavaju takve situacije?
"Znaju se dogoditi konfliktne situacije, no iskustvo me naučilo da nikada ne treba ulaziti u sukob sa strankom. Čovjek mora obaviti svoj posao sa što manje rasprave", kaže. I ovako, dogodi se da ljudi prijete i cariniku i članovima njegove obitelji, bilo je prijava zbog postupanja službenika, pa je najbolje držati se strogo posla, pojašnjava.
"No, dobro, što biste učinili da se na Vašem prijelazu, recimo, pojavimo s robom u vrijednosti od 1200 kuna, iako zakoni kažu da bez plaćanja carine smijemo uvesti robu u vrijednosti do 1000 kuna? Biste li prihvatili mito, recimo da vam ponudimo teglicu ajvara da ne naplatite carinu na preostalih 200 kuna?", pitamo u šali, uz pretpostavku kako bi bočica ajvara od jednog putnika, neke kobasice od drugog, ili sok od trećeg možda i dobro došli s obzirom na to kako su carinici plaćeni. Riječ je o službi od koje očekujemo da štiti granice i osigura provedbu propisa, a s druge je strane pomalo podcijenjena.
"Ne, carinik to ne bi smio uzeti. Svi su, naravno, krvavi ispod kože, no čovjek nikada nije sam, oko nas su putnici, policajci, duge kolone vozila, netko može vidjeti da nešto uzimamo i eto problema. Ne vjerujem da bi se itko tko želi zadržati svoj posao igrao s tim", kaže Mijo Adamčevićić. Naplata carine za tako mali iznos, dodaje, zasigurno nije glavni cilj i carinik će kod tako male razlike zasigurno provjeriti je li riječ o robi koju uvozi samo jedna osoba, ili ih je vozilu više, pa se može primijeniti ukupan iznos, pojašnjava naš sugovornik.

 

I uredski posao jednako izazovan 

Je li mu danas, sada kad radi u uredu, uglavnom za računalom, dosadno u odnosu na vrijeme dok je bio u direktnom kontaktu s ljudima?
"Nije dosadno - moj je posao da pratim dokumente o robi koja se uvozi kroz informacijski sustav i ukoliko postoji određena sumnja u zakonitost kod uvoza naš je posao da proslijedimo tu informaciju službi nadzora, koja će procijeniti je li potrebno otići na teren i obaviti sveobuhvatni nadzor", pojašnjava. Ukoliko posumnjaju da se papiri ne slažu sa stanjem na terenu, carinici mogu otići i direktno u skladište uvoznika, pa na licu mjesta provjeriti postoje li razlike, odnosno slažu li se računi o kupljenoj robi s robom koja je kod njih, dodaje.
Hrvatski se carinici, dodaje, već neko vrijeme redovno na seminarima pripremaju za ulazak u EU, odnosno za primjenu schengena i na našim granicama, no pitanje je imaju li Carinska uprava i Ministarstvo financija spremne odgovore na pitanja koja bi se tada mogla otvoriti. Naime, na dijeu hrvatskog teritorija prestat će potreba za graničnim prijelazima, pa bismo mogli imati višak zaposlenih, dok će se u nekim krajevima otvoriti potreba novog zapošljavanja. "Pitanje je može li se to riješiti običnom preraspodjelom bez ozbiljnije pripreme. Naime, udaljenost je prevelika za redovna putovanja, a preseljenje u mnogo slučajeva neće biti moguće. Ako čovjeka na novom radnom mjestu ne čeka stan i ako nema posla za supružnika, teško je očekivati da će ljudi moći donijeti odluku o preseljenju. A trenutno nemamo niti povoljnih stambenih kredita, niti stanova koji bi se ljudima mogli dati na korištenje", upozorava naš sugovornik.

 

Majstor od alata

Inžinjer strojarstva po struci, Mijo Adamčević, prije dolaska u carinsku službu radio je neko vrijeme i posao za koji se školovao. "Radio sam na konstrukciji alata i naprava u Đuri Đakoviću. I mogu reći da sam, pored ljubavi prema tome poslu, nisam imao i odgovarajuću satisfakciju kad je riječ o plaći. S druge strane, u carinskoj službi i toga ima. Naravno, ako pogledate nekoga tko je pet godina na burzi, onda nam je dobro, no mislim da služba nema ono mjesto koje bi u sustavu državne uprave trebala imati", kaže naš sugovornik.
Posebno je nezadovoljstvo službenika materijalnim razlika unutar Ministarstva. Ipak, rad u smjenama na granici nosi i nešto dobro. Kako se radi 12 sati, uz 24 sata slobodno, pa onda 12 sati noćne i 48 slobodnih sati, Mijo ima vremena za sitnice koje mu neizmjerno znače. "U šali često kažem da je nedjelja Božiji dan, a ponedjeljak moj. Već 19 godina svaki ponedjeljak sastajem se grupom ljudi iz Bosanske Posavine s kojima sam odrastao, pa zaigramo nogomet i uživamo u druženju", kaže. S posebnim uživanjem radi na proučavanju Excela i kreiranju raznih programskih tabela u istom. Struka ga još uvijek drži, pa sve sitnice koje treba popraviti po kući još uvijek obavlja s veseljem, ponekad se primi i kuhanja, iako to baš i ne voli, a jedini posao koji nimalo ne voli je - krečenje.

Tekst: Marijana Matković

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

NHS – 24. travnja 2017. godine u Nezavisnim hrvatskim sindikatima održana je 5. sjednica Odbora NHS-a za zaštitu na radu, na kojoj su u uvodnom dijelu članovi Odbora prigodnim izlaganjem obilježili desetu obljetnicu nacionalnog Dana zaštite na radu.

Opširnije

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

Piše: Narod.hr Članovi Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) razmatrali su u ponedjeljak informaciju o novom sadržaju Europskog stupu socijalnih prava, budući da je nakon završetka gospodarske krize svakoj zemlji EU-a omogućeno da odlučuje o razini socijalnih prava u skladu sa svojim mogućnostima.

Opširnije

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Autor: HINA Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, ove će godine tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) obilježiti prosvjednim skupom u Slavonskom Brodu na koji će prosvjednici stići “vlakom solidarnosti” iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, sa zahtjevom za većim plaćama i kvalitetnijim radnim mjestima.

Opširnije

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Povodom Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu, u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatske udruge poslodavaca, 21. travnja 2017. godine održano je savjetovanje Primjeri dobre prakse u zaštiti na radu. Uz brojne zanimljive prezentacije dobrih primjera prakse, ovom prilikom uručene su nagrade za najbolje novinarske radove u području zaštite na radu, te priznanja tiskovinama za promicanje zaštite na radu.

Opširnije

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Povod za nagradu je tekst »Ograničenje strojnih ulja i tekućine za kemijsko čišćenje spasit će tisuće života«, koji govori o prijedlogu Europske komisije da zabranom izloženosti radnika na dodatnih sedam kancerogenih sredstava smanji mogućnost oboljenja

Opširnije

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

NHS – U posjetu hrvatskim sindikalnim središnjicama članicama Europske konfederacije sindikata – NHS-u i SSSH, u petak, 21. travnja 2017. godine, došao je Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC). Tijekom njegove posjete održan je sastanak s predsjednikom Vlade RH, ministrom rada i mirovinskog sustava i njihovim suradnicima na kojemu su sudjelovali predstavnici NHS-a i SSSH.

Opširnije

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Piše: Narod.hr Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.894 kune, što je nominalno za 0,02 posto manje nego mjesec prije, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

ZA JAČU SOCIJALNU SIGURNOST Autor: Branko Podgornik Sredinom 1970-ih na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, upozoravaju iz MMF-a

Opširnije

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

JAVNI SEKTOR Autor: Gabrijela Galić Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona (Novilist.hr) ZAGREB -Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima.

Opširnije

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

ETUC/NHS - Svako proljeće časopis Forbes objavljuje popis svjetskih milijardera – popis koji raste svake godine u ovom desetljeću. Lista iz 2017. godine prikazuje 445 milijardera iz zemalja članica EU. Prema ovom časopisu njihovo zajedničko neto bogatstvo iznosi preko 1.3 trilijuna eura.

Opširnije

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

Poslovni.hr/Hina U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,9 posto, što je bio njegov najveći skok od 2007. godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je objavio proljetne ekonomske procjene prema kojima bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,9 posto, čime je revidirao na više svoju jesensku procjenu o rastu od 2,1 posto.

Opširnije

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

MOGUĆA KAZNA DO 3 GODINE ZATVORA Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti AUTOR: Ivica Beti (VEČERNJI LIST) Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.

Opširnije

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Svim članovima sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate i njihovim obiteljima, kao i svim posjetiteljima naše stranice želimo sretan i blagoslovljen Uskrs! Nezavisni hrvatski sindikati

Opširnije

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

(mrms.hr) ZAGREB – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., organiziralo je konferenciju „Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga“. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Katarina Ivanković Knežević predstavila je rezultate uspješno provedenih projekata sufinanciranih kroz prve dvije faze natječaja „Jačanje socijalnog dijaloga“ te istakla ulogu Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog partnerstva, naglasivši kako su znatna sredstva osigurana za provedbu aktivnosti namijenjenih socijalnom dijalogu.

Opširnije

Udri po sindikalistima

Udri po sindikalistima

Sindikalno organizirano radništvo na udaru i u privatnom i u državnom sektoru: Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao je točno 488 članova, a danas ih je svega 75 PIŠE Dragan Grozdanić (NOVOSTI) Strepe za posao, plaću i uopće za budućnost, koju članstvo u sindikatu čini još neizvjesnijom. Sve se to odvija na dokovima Brodosplita: otkako je 2013. preuzeo splitski škver, njegov vlasnik Tomislav Debeljak neprestano je u sukobu s trima sindikatima i njihovim članovima koji ondje djeluju i upozoravaju na poslovne anomalije u ovoj tvrtki.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Prije ljeta bi trebali započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Očekujem da će...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Osječko-Baranjska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja