SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Međimurska županija

Povjerenik: Biserka Tisaj

Tel: 040/374-153

Fax: 040/374-228

Mobitel: 099/8054-144

E-mail:


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 07.04.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 09.12.2010.

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.


Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

 

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.10.2010.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 04.09.2007.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA: Biserka Tisaj županijska povjerenica, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 4. rujna) ČAKOVEC - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Međimurske županije sindikalni povjerenici izabrali su novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijska povjerenica u idućem četverogodišnjem mandatu bit će Biserka Tisaj, a njena zamjenica Andreja Kovač Paić.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN predloženi su kandidati Suzana Kemiec i Nevenka Horvat.

Zastupnici na Saboru bit će Biserka Begić, Biserka Tisaj, Andreja Kovač Paić, Zvonko Mendaš, Robert Novak i Nevenka Horvat.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, koji se tom prigodom zahvalio na kandidaturi i istaknuo kako SDLSN nakon Sabora očekuje ozbiljan rad na mobilizaciji postojećeg i novačenju članova u svim tijelima državne i lokalne odnosno područne samouprave, te daljnje učvršćivanje pozicije Sindikata kao konstruktivnog i respektabilnog partnera poslodavcima na svim razinama.   

 

Biserka Tisaj i Biserka Begić, nova i dosadašnja županijska povjerenica 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 06.10.2003.

Održana sjednica Županijskog povjereništva

(SDLSN, 6. listopada) Na danas održanoj sjednici Županijskog povjereništva Međimurske županije u Čakovcu razmatrane su izborne aktivnosti po sindikalnim podružnicama, izbor županijskog povjerenika i njegovog zamjenika, izbor zastupnika na Saboru Sindikata 20. studenoga, prijedlog kandidata za tijela sindikata na razini države.

Konstatirano je da su izborne aktivnosti u sindikalnim podružnicama provedene.

Za županijsku povjerenicu ponovno je izabrana Biserka Begić, a za njezinog zamjenika Robert Deždek, oboje dugogodišnji istaknuti članovi Sindikata.

Županiju će na Saboru Sindikata zastupati:

  • Robert Deždek
  • Nevenka Horvat
  • Andreja Kovač
  • Dijana Okreša

U Nadzorni odbor predložena je Nevenka Horvat, a u statutarnu komisiju Vesna Hrgović. 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 16.04.2003.

22. sjednica Županijskog povjereništva

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH

SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA RH

ŽUPANIJSKO POVJERENIŠTVO

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

 

Z A P I S N I K

sastavljen dana 04. travnja 2003. godine sa 22. sjednice Županijskog povjereništva Međimurske županije.

Nazočni: Biserka Begić - županijski povjerenik, Saša Marciuš - povjerenik CI Željeznička postaja, Robert Dežđek - CI Goričan,  Alan Resman - Lokalna uprava, Andreja Kovač - Porezna uprava Čakovec, Dijana Okreša - Zavod za zapošljavanje, Tanja Pulko - Uprava grada Čakovca, Julijano Pongrac – Općinski sud i Nevenka Horvat – Državno odvjetništvo,.

Nisu nazočni: Zvonko Mendaš- CI Trnovec-Macinec, Robert Novak – Vatrogasna postrojba, Marinka Setnik - Općinski sud Prelog.

Županijski povjerenik Biserka Begić pozdravila je sve prisutne, te predložila slijedeći

                                  D N E V N I    R E D

 

 

  1. Provođenje Izbora povjerenika po podružnicama,
  2. Dogovor oko organizacije za IX športske susrete 2003. godine u Šibeniku,
  3. Razno

TOČKA 1.

U većini podružnica našeg  županijskog povjereništva izborni se ciklus ne poklapa s izborima na razini Sindikata, odnosno povjerenicima na istjeće mandat u ovoj godini, pa niti neće održati izbore.

Podružnice u kojima povjerenicima istjeće mandat ove godine, održat će izbore tijekom mjeseca svibnja, a o datumima održavanja izbora obavijestit će županijskog povjerenika zbog eventualnog prisustvovanja izbornoj sjednici, a zapisnike će dostaviti Središnjici.

TOČKA 2.

Povjerenici podružnica izijeli su zainteresiranost članstva za sudjelovanje na športskim susretima.

Od ukupnog broja članova sindikata za IX športske susrete zainteresirano je oko 30 sudionika.

Moramo konstatirati da je za ovogodišnje športske susrete prijavljeno 50% manje članova od prošle godine, a razlog tome je visoka cijena. 

TOČKA 3.

a) povjerenici su iskazali nezadovoljstvo članova,  zbog dinamike pregovora s Vladom.

b) povjerenica podružnice Porezne uprave ponovo je naglasila već poznatu konstataciju nezadovoljstva njihovih članova zbog najvećeg smanjenja plača.

c) povjerenici podružnica Općinskog suda i Državnog odvjetništva uputili su kritiku Odboru za pravosuđe, jer nemaju nikakve informacije o radu Odbora. Smatraju da bi o svim eventualnim sjednicama odbora, nadležne podružnice trebale dobiti zapisnik ili barem informacije o održanim sjednicama.

Povjerenici traže da se ubuduće na sjednice odbora pozove i po jedan predstavnik iz svake županije, a iz nadležnih podružnica.

d) Budući je pred nama turistička sezona, molimo da se što prije raspiše natječaj za korištenje vile Mirna na Krku.

Ponovo moramo napomenuti da smo nakon prošlogodišnje sezone, tražili da Komisija izradi i po podružnicama dostavi popis korištenja odmarališta, po županijama, jer niti jedan član iz naše županije nije dobio odmaralište na korištenje. Kako komisija do nije učinila za prošlu sezonu, tražimo da se ove      godine o tome povede računa.      

Nakon opširne rasprave, sjednica je završila u 15 sati.

    

ŽUPANIJSKI POVJERENIK

Biserka Begić

 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 31.01.2003.

Održana 21. sjednica Županijskog povjereništva Međimurske županije

31. siječnja 2003. na 21. sjednici Županijskog povjereništva donijeti su sljedeći zaključci:

  • Sindikat treba nastupiti konstruktivno i agresivno prema Vladi kao našem poslodavcu
  • Sindikat mora, uz upotrebu svih sredstava, u nastavku pregovora tražiti da se utvrde kriteriji za korekciju koeficijenata, tražiti izmjenu Uredbe o koeficijentima, Uvjetima rada i prijedlog Uredbe o nagrađivanju
  • Neophodno je javnosti i poslodavcu - Vladi ukazati na vrijednost i potrebu za radom državnih službenika kao onih koji provode zakone, nasuprot prisutnoj percepciji koja državne službenike smatra teretom i birokracijom

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1]  ›  »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

GOSPODARSTVO Europska komisija je izradila prijedlog nove smjernice o radnicima koje je neka strana tvrtka poslala na rad u tu zemlju. Najkasnije nakon dvije godine oni bi morali dobivati istu plaću kao i domaći. (Deutsche Welle) Ono što je krajem ljeta počelo kao jasna kritika u međuvremenu je preraslo u otvorenu, oštru svađu između istočnih Europljana i Bruxellesa.

Opširnije

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

NHS - Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Odluku da se taj obilježava 17. listopada donijela je 1993. godine Glavna skupština Ujedinjenih naroda sa svrhom promicanja potrebe za smanjenjem siromaštva u svim zemljama i solidariziranja s osobama u potrebi. A takvih osoba u potrebi sve je više. Svijet, koji je danas bogatiji nego ikad, bilježi rekordne brojke siromašnih i socijalno isključenih ljudi. Razlike između najbogatijih i najsiromašnijih ljudi na svijetu veće su nego ikad.

Opširnije

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga". (POSLOVNI DNEVNIK) Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je u ponedjeljak navečer izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad.

Opširnije

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

Autor: Lider/Hina U Hrvatskoj su potrošačke cijene u rujnu na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, čime je ponovno dosegnuta najviša stopa inflacije u Hrvatskoj unazad četiri godine, a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) procjenjuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u 2017. mogao iznositi 1,2 posto.

Opširnije

Siromaštvo zaposlenih u EU

Siromaštvo zaposlenih u EU

Eurofound - Danas je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. U Europi je jedan od deset radnika izložen riziku od siromaštva, a 13% ih je materijalno deprivirano. Siromaštvo ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje radnika. Podaci Istraživanja Eurofounda o kakvoći života u Europi 2016. pokazuju da siromašni radnici imaju veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem nego radno stanovništvo općenito: 22% onih koji su doživjeli materijalnu deprivaciju osjećali su se napeto, a 12% se osjećao usamljeno ili ljutito i depresivno.

Opširnije

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

Poslovni.hr/Hina U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – robovi. Kada je trbuhom za kruhom iz Slavonije krenula u Dalmaciju kako bi sebi i sinu našla kakav sezonski posao, vjerojatno nije slutila da će joj se ionako težak život pretvoriti u pravi pakao. Radila je za 3500 kuna i po 12 sati dnevno u jednom restoranu, no nije se bunila.

Opširnije

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EUROZONA Autor: Aneli Dragojević Mijatović ,Biljana Savić Za Hrvatsku je dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Sve treba promatrati i u političkom kontekstu, kaže Zdeslav Šantić. Guste Santini ističe da je više razloga za nego protiv. Turistički djelatnici ističu da je najvažnije ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti

Opširnije

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

(MRMS) Sastanak Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja, treći od njezinog osnivanja u kolovozu ove godine, održan je u Ministarstvu rada pod predsjedanjem državne tajnice Katarine Ivanković Knežević.

Opširnije

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

GDJE JE TAJ RAST? Autor: Gabrijela Galić Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju njihova primanja taj oporavak još nisu osjetili. I još je jednu stvar ovaj dokument potvrđuje - privremeni poslovi rastući su trend u Hrvatskoj. Udio privremenih ugovora samo je u Hrvatskoj i Mađarskoj lani porastao za četiri postotna boda ili više, pri čemu kod nas takve nesigurnije poslove nudi privatni sektor, a u Mađarskom javni jer se u toj zemlji snažno koriste javni radovi.

Opširnije

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF - Krajem rujna ove godine, Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske osnovao je sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austrija d.d. Za glavnu sindikalnu povjerenicu novoosnovane Podružnice izabrana je Davorka Topol. Predsjednik SBF-a, Petar Perković zahvalio je ponajprije osnivačima te svima koji su posljednjih godina sudjelovali u aktivnostima, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini, a koje su u konačnici dovele do ovoga čina.

Opširnije

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

FISCAL MONITOR Autor: Jasmin Klarić »Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada«, kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada

Opširnije

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 13. listopada 2017. Komisija je danas objavila svoje godišnje izvješće o razvoju tržišta rada i plaća u Europi. U ovogodišnjem se izdanju potvrđuju pozitivni trendovi na tržištu rada zabilježeni u EU-u. Zaposlenost u EU-u premašila je razine zaposlenosti prije krize s obzirom na to da 234 milijuna ljudi radi. Nezaposlenost se sa 7,6% približava razinama prije recesije.

Opširnije

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

POSLOVI U INOZEMSTVU Autor: Gabrijela Galić Uglavnom je riječ o građevinskim i industrijskim radnicima čiji su poslodavci dobili poslove u toj zemlji te su domaće radnike uputili preko granice kako bi posao obavili. Sve njih Komisija već nekoliko godina pokušava dodatno zaštiti moderniziranjem preko dva desetljeća stare Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga

Opširnije

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Samo zajedničkim djelovanjem sindikati mogu izboriti dostojanstvene plaće za hrvatske radnike Povodom desete godišnjice obilježavanja Svjetskog dana dostojanstvenog rada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) organizirali su raspravu pod nazivom „Snažan sindikalni pokret za dostojanstvo rada – Kako do većih plaća i kvalitetnijih radnih mjesta za sve radnike?“, koja je održana 11. listopada u Kući Europe u Zagrebu.

Opširnije

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

VODEĆI SMO U EUROPI U krizi smo izgubili veliki broj tradicionalno muških poslova u graditeljstvu i prerađivačkoj industriji i tu su stradali muškarci AUTOR: Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) Hrvatska je vodeća u EU s najviše žena hranitelja obitelji, odnosno njih 20,9% koje uzdržavaju obitelj dok u prosjeku zemlje EU imaju 11,1% ženskih hranitelja obitelji, prema podacima Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Međimurska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja