SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Ličko-senjska županija

Povjerenik: Jasna Stilinovic

Tel: 053/572-038

Fax: 053/573-306

Mobitel: 091/4628-240

E-mail: jas.stilinovic@gs.t-com.hr


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 10.04.2014.

Potpisan kolektivni ugovor u JU NP Plitvička jezera

 

SSUDH - Nakon dugih pregovora, 9. travnja 2014. godine, na 65. godišnjicu proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, potpisan je Kolektivni ugovor između četiri sindikata - Sindikat turizma i usluga Hrvatske, Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske, Novi sindikat i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i poslodavca.
U ime poslodavca KU je potpisala v.d. ravnateljica Natalija Božičević, te Eduard Andrić iz STUH-a, Jadranka Klekar iz SSUDH, Nikola Magdić iz Novog sindikata te Marko Bićanić iz SDLSN.
Potpisivanju je nazočio i zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, Nenad Strizrep, te predsjednik Uprave NP Josip Benčić.
N. Strizirep čestitao je sindikatima i Upravi na potpisivanju kolektivnog ugovora kao i 65 godišnjicu parka. Predsjednik STUH-a, Eduard Andrić, čestitao je svima na uspješnom završetku pregovora te naglasio da je to veoma značajno u trenutku kada se na državnoj razini vode pregovori oko Zakona o radu. Predsjednica SSUDH, Jadranka Klekar, istaknula je kako pregovori nisu bili ni laki ni jednostavni, ali da je sada najvažnije da su radnici zadržali većinu prava koja su imali. Naglasila je da su pregovarački odbori radili sa međusobnim uvažavanjem te ostvarili konačan pozitivan rezultat, za koji se nada kako neće samo biti slovo na papiru, već da će se primjenjivati bez poteškoća.
Tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš, izrazio je zadovoljstvo potpisanim KU, ali je naglasio da ono što baca sjenku na kolektivne ugovore, jest činjenica da država svojim odlukama i odredbama poništava određene povoljnosti koje su ugovorene kolektivnim ugovorima i to nije dobro.
Sindikalni povjerenik SDLSN-a, Marko Bićanić, izrazio je zadovoljstvo potpisanim KU te čestitao 65 godišnjicu proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom.
Tajnica STUH-a, Duška Lončar, na kraju se zahvalila svim radnicima koji su tijekom pregovora pružali svesrdnu podršku sindikatu.

Foto: Ivan Klekar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.04.2013.

Izjašnjavanje sindikalnih povjerenika u Splitu

Ako bude potrebno, u rujnu i referendum o prijevremenim izborima

 

(SDLSN, 12. travnja 2013) Zaposleni u osnovnim školama lani su pretrpjeli smanjenje plaća od tri do devet posto, iako su njihove plaće ispod prosjeka u državi i više od 80 posto zaposlenih ima visoku ili višu stručnu spremu. Nastavi li se takva politika, za desetak godina neće imati tko odgajati djecu, jer će ljudi morati tražiti posao u drugim sektorima, poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja jučer u Splitu, na skupu na kojem su se okupili sindikalni povjerenici 14 sindikata iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije.


Povod okupljanju je izjašnjavanje povjerenika o spremnosti na organizaciju niza sindikalnih prosvjeda i štrajkova, među ostalim i uoči lokalnih izbora, ali i spremnosti da se i oni i članstvo uključe i u radikalnije akcije - od izjašnjavanja o povjerenju ministrima u pojedinim resorima, do organizacije referenduma o prijevremenim izborima. Ne uspiju li druge akcije, odnosno ako se barem ne uspore neki procesi, referendum za prijevremene izbore mogao bi se održati u rujnu ili listopadu, predlažu sindikalni čelnici.


„Izdvajanja za školstvo u narednim godinama mogla bi i dalje padati i ispod tri posto BDP-a, dok je prosjek EU iznad 6 posto. Naše obaveze su istodobno sve veće i za ono što dobivamo trebali bismo ostvarivati vrhunske rezultate", kaže Milošević. Dodaje kako ljudi mogu i dalje kritizirati Vladu iz naslonjača ispred TV-a, ili sindikate zato što na to ne znaju odgovoriti, ili se mogu pokrenuti. „U sindikatima državnih i javnih službi ima oko 250.000 zaposlenih, dodajte tome članove obitelji, nezaposlene i umirovljenike i imamo oko 1,5 do dva milijuna ljudi koji mogu biti snaga. Kada bi se svaki deseti pojavio na prosvjedu, to bi bila sila, poručio je.


Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako zavidi kolegama koji pregovaraju s jednim ministarstvom i jednim ministrom. Kultura osim na nacionalnoj razini pregovara i na razini gradova, a već sada se sa strahom pita što ju očekuje nakon lokalnih izbora. „Na primjer, u Šibeniku, uoči lokalnih izbora, kada se inače motiviraju birači, svejedno ne žele potpisati kolektivni ugovor. To znači da zaposleni u ustanovama u kulturi nemaju nikakva prava, a gradonačelnik nam je sada hrabro ponudio da potpišemo kolektivni ugovor iz - 2006. Godine. I to je - službena ponuda!", kazala je. Ministarstvo kulture, pak, priprema novi granski kolektivni ugovor u kojem predlaže ukidanje svih dodataka i vodi se teška bitka da se oni pokušaju zadržati, kazala je. „Veliki pjesnik Tin Ujević napisao je stihove: Plači bez suza, živi bez psovke i budi mirno nesretan. Zar to ne čitate kao ono što vlast upravo želi", zapitala je Pilić.


Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske podsjetio je da za dva mjeseca ulazimo u Europsku uniju, a carinici „još uvijek ne znaju što će raditi i koliko radnih mjesta za njih uopće ima u toj službi nakon toga datuma".
"Zatvaraju se granice sa zapadnim zemljama, Mađarskom i Slovenijom, što znači da bi moglo doći u pitanje 550 radnih mjesta, a kada tražimo programe zbrinjavanja, kažu da ne moramo brinuti, ili da se - snađemo sami. Jasno nam je poručeno da ne računamo na prava iz kolektivnog ugovora kada budu premještali ljude. I nitko ne kaže što će biti s ljudima na tim granicama", kaže Štorić. Uglavnom je, dodaje, riječ o obiteljskim ljudima, u 50-im godinama, koji bi, valjda, samo trebali spakirati kofere i otići na istok zemlje, ali bez prava iz kolektivnih ugovora. „No, nitko ne kaže što će biti za 6 mjeseci,kad shvate da nismo zaradili tri plaće: za sebe, za državu i za Europu. Hoće li se i tada pojaviti viškovi? Istodobno, na povratku iz Zagreba u Rijeku naletio sam na kolonu u skupocjenim vozilima koja obilazi Hrvatsku uoči lokalnih izbora i ni po čemu se ne vidi da štede", kazao je Štorić, pozivajući kolege da se 1. svibnja odazovu pozivu i pokažu da su spremni zaštititi svoje dostojanstvo.


„Proteklih godinu dana državne i javne službe bile su izložene medijskom linču. Napadali su nas kao one koji žive u privilegiranim uvjetima, a te privilegije su prava u kolektivnim ugovorima koja proizlaze iz Zakona o radu. Ukratko, civilizacijski doseg je proglašavan privilegijama", kazao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

Sindikalni povjerenici SDLSN na skupu 

Pokušali su zabiti klin između javnog i privatnog sektora, no oduprijeli smo se tome, nastojeći dokazati da će se sve ono što se događa u javnom sektoru kao domino efekt preliti i u privatne sustave i uspjeli ostati zajedno na zajedničkom putu. Prvi svibnja bit će prilika da pokažemo da među nama nema razlike. Svi smo radnici, i javni i privatni sektor jednako, a u ovoj krizi koja potresa svijet i Europu najviše su pogođeni upravo radnici. Zato promislite kada budete donosili odluku i odlučite da stanemo kao jedan i podržite ono za što ste se založili kada budete ispunjavali anketu", kazao je Boris Pleša sindikalcima uoči izjašnjavanja na anketnom listiću, putem kojega sindikalni čelnici pokušavaju procijeniti spremnost povjerenika i članstva na akcije.


„Ovdje smo svi isti. Objedinjuje nas to što smo svi krivci za to što za svoj rad plaću dobivamo iz državnog proračuna. Objedinjuje nas to što smo svi paraziti,bitange i neradnici, da smo radili manje za tri posto, za koliko će nam smanjiti plaće, što nam poručuju mediji. No, zapitajmo se onda tko je iznio na leđima posao vezan oko pregovora sa Europskom unijom, čiji su to državni službenici predano radili da bi se izborili za ulazak u EU. Ne valjaju znanstvenici, učitelji, carinici... ljude jednostavno treba ogaditi da bi im se lakše oduzelo", poručio je Vilim Ribić.
„Do sada smo bili podijeljeni na sindikate Matice, prosvjete i znanosti, sada širimo krila i do 1. svibnja ćemo zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poletjeti", poručuje Ribić. „Zamislite", dodao je „da carinici ili policija stanu. U Montrealu se to dogodilo, policija je stala i gradske vlasti morale su popustiti u roku od 24 sata. Ako stane školstvo i ne bude zaključivanja ocjena, ako nema upisa na fakultete, uspjet ćemo", kazao je Ribić.
Tri posto smanjenja plaća nije dovoljan razlog za blokadu sustava, no Vlada ima spremne prijedloge zakona po kojima će ići u nova smanjenja od četiri, osam i do 10 posto, s kojima sada ne izlazi jer čeka da prođu lokalni izbori.
„Pitajte ljude žele li se pokrenuti. Možda ne žele zbog tri posto, ali će željeti kada to bude 30 posto. S ovakvom ekonomskom politikom, doći ćemo i do toga jer se i proračun slabije puni", kazao je Ribić. „Iako se 250.000 ljudi odreklo božićnica i regresa, da bi se uštedjele oko dvije milijarde kuna, broj nezaposlenih i dalje raste i oni više nemaju što trošiti. Zbog toga pada proizvodnja, pa imamo novu grupu nezaposlenih, koji više ne troše. Koja je onda bila svrha naših odricanja, ako to nije pomoglo da naši supružnici u privatnom sektoru žive bolje i da se otvaraju nova radna mjesta", zapitao se te dodao kako sindikati moraju natjerati vlast da preispita politiku. Anketa treba pokazati jesu li članovi spremni na štrajk najavljen za 1. svibnja, ali i na to da se uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, političarima kojima nije problem dirnuti u kolektivne ugovore „pokaže da ni mi ne poštujemo njihove svetinje", kao i da se krajem svibnja i početkom lipnja blokiraju neki sustavi, poručio je Ribić.

...klikni na sliku za uvećanje 

Nakon ankete među povjerenicima, koja je u utorak provedena u Zagrebu (sa dijelom povjerenika, ostali će se okupiti u četvrtak, 18. travnja), te skupa u Splitu, slijede sindikalni skupovi u Osijeku (za povjerenike iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičke, Požeško-slavonske i Brodskoposavske županije, u ponedjeljak, 15. travnja) te u Rijeci, u srijedu, 17. travnja (za Primorsko-goransku i Istarsku županiju), u planu je i provedba ankete o spremnosti na akcije među sindikalnim članstvom.

Marijana Matković 

 

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika

Vlada nas je izigrala, nema jamstava da neće opet rezati ionako niske plaće u državnim i javnim službama

(SDLSN, 12. travnja 2013.) Nakon drugog susreta sa sindikalnim povjerenicima 13 sindikalnih udruga koje su zajednički krenule u pripremu prosvjeda i štrajkova i pripremu štrajka povodom 1. svibnja, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika bio je zadovoljan rezultatima inicijative. Naime, još nisu poznati rezultati ankete s prvog skupa s povjerenicima u Zagrebu, no opći je dojam bio da postoji velika spremnost na sindikalnu akciju.

Možete li pretpostaviti kakvo bi moglo biti raspoloženje povjerenika i članova Sindikata državnih službenika i namještenika? Je li ljudima dojadila kampanja po kojoj oni ništa ne rade i samo su teret društva?

Mislim da se skupilo dovoljno negativnih događanja, od kampanje da su državne i javne službe teret društva do smanjenja plaća kao završnog čina te kampanje. Sastanci koje organiziramo sa povjerenicima imaju za cilj da dodatno ukažu na te probleme i da ljudi pokušaju shvatiti da se moraju aktivno uključiti u zaštitu svojih prava. Sindikati su dužni učiniti i čine napore na mobilizaciji članstva i uvjeren sam da će ljudi,unatoč strahovima i prijetnjama, prepoznati trenutak u kojem se nalazimo i podržati one akcije za koje se odlučimo kroz provedenu anketu.

Jesu li ih sindikalni čelnici spremni povesti u akcije? Iznenadila sam se time što 13 sindikata nastupa zajedno, nemate problema s taštinama?

U trenutku kada se napadaju zajedničke vrijednosti, taštine se moraju zaboraviti, iako ih je nemoguće u potpunosti eliminirati. Na taj način šalje se jasna poruka svim našim članovima o potrebi zajedničke akcije, sada u ovom trenutku kako bi zaštitili svoje dostojanstvo. Obveza je sindikalnih čelnika da konzultiraju svoje članove oko mogućih aktivnosti i kada su ciljevi jasni, mislim da provedba nije upitna.

Koji su konkretni sindikalni zahtjevi?

Sindikalni ciljevi su vraćanje otetih prava, povlačenje zakona kojim se derogira kolektivni ugovor, usklađivanje plaća državnih i javnih službi s rastom drugih plaća i inflacije. To su oni ciljevi koji su istakli sindikati državnih i javnih službi i oni trebaju biti motiv našim članovima za dolazak na svesindikalni prosvjed za Prvi svibanj. Tu treba pokazati da sav teret krize ne smiju snositi samo radnici, da ne postoji jaz između zaposlenih u privatnom i javnom sektoru kako se pokušava nametnuti.

Vidjela sam da se povjerenici izjašnjavaju o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, štrajk na 1. svibnja i štrajkove nakon toga, ali i na izjašnjavanje o povjerenju Vladi. Što mislite na kojem će "koraku" Vlada popustiti i dokle ste spremni ići?

Neke od akcija naveli ste u vašem pitanju - anketa će pokazati što ljudi zaista žele. S obzirom da su nas izigrali prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora obećavši da neće dirati plaće i radna mjesta ukoliko se odreknemo nekih materijalnih prava, više u ništa ne vjerujemo, a pogotovo u situaciji slabijeg punjenja proračuna. Teško je stoga bilo što prognozirati i ne bih želio spekulirati o našim budućim koracima, ali sam siguran da će trebati dosta vremena da se uspostavi kakvo-takvo povjerenje između sindikata i Vlade. Dok se to ne dogodi,imamo pravo sumnjati da neće tražiti drugi način izlaska iz krize nego rezati već ionako niske plaće u državnim i javnim službama. (M.M.)

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 09.03.2011.

Potpisan Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Gospića 

 

Gradonačelnik Grada Gospića g. Milan Kolić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske g. Boris Pleša jučer su svečano potpisali Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Gospića. Potpisivanju su još nazočili zamjenik predsjednika g. Darko Lesar, županijska povjerenica gđa. Jasna Stilinović, povjerenica Grada Gospića gđa. Đurđica Butković i zamjenica gradonačelnika gđa. Marta Grgurić.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.10.2010.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 17.09.2007.

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA: Jasna Stilinović ponovno županijska povjerenica, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 17. rujna) GOSPIĆ - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Ličko-senjske županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijska povjerenica u idućem četverogodišnjem mandatu ponovno će biti Jasna Stilinović, a njen zamjenik Ivica Biljan.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN nisu istaknuti kandidati.

Zastupnici na Saboru bit će Jasna Stilinović, Mira Antunović, Đurđa Jergović i Ivica Biljan.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 26.07.2007.

Zaključen kolektivni ugovor za Grad Gospić

(SDLSN, 26. srpnja) Gradonačelnik Grada Gospića Milan Kolić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Ivica Ihas jučer su zaključili  Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Gospića.

Tako se i Grad Gospić pridružio jedinicama lokalne samouprave koje su prava iz rada i po osnovi rada svojih zaposlenika regulirale na najbolji mogući način - kolektivnim ugovorom.

Za SDLSN ovo je jedan od 50-tak zaključenih kolektivnih ugovora na razini države i jedinica regionalne i lokalne samouprave i još jedna potvrda ustrajnosti u provedbi zacrtanog cilja - kolektivnim ugovorima obuhvatiti sve gradove u Republici Hrvatskoj.  

Potpisivanju kolektivnog ugovora nazočio je i potpredsjednik Hrvatskog sabora i Gospićanin Darko Milinović 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 20.01.2007.

SINDIKAT TURIZMA OPTUŽIO RAVNATELJA PLITVIČKIH JEZERA ZA NEZAKONITOSTI BEZ IZNOŠENJA ARGUMENATA

ZAGREB, 18. siječnja 2007. (Hina) -  Sindikat turizma i usluga Hrvatske na današnjoj je konferenciji za novinare optužio ravnatelja Nacionalnog parka Plitivička jezera Borislava Pericu za nepoštivanje Zakona o radu, šikaniranje i mobing radnika, nezakonitosti pri nabavi robe i pogodovanje uskom krugu pojedinaca u toj ustanovi.
No, na novinarski upit da svoje optužbe argumentiraju konkretnim primjerima, čelnici tog sindikata rekli su kako  imaju tek indicije da se roba nabavlja mimo natječaja, preko dobavljača koji odgovaraju ravnatelju.
Podsjetili su na njegov prošlogodišnji pokušaj zataškavanja
nepravilnosti u naplaćivanju računa u Ličkoj kući, kada su gostima dva puta bile provučene kartice, odnosno dva puta naplaćeni računi.
Sindikalci također, ne navodeći konkretne pokazatelje, tvrde da
ravnatelj sve propuste pokriva rezultatima poslovanja, no pozitivno poslovanje je prvenstveno rezultat poskupljenja ulaznica i visokih cijena usluga, dok već dvije godine broj noćenja i izvanpansionska potrošnja opadaju.
Glavna sindikalna povjerenica u Nacionalnom parku Marica Perić
ustvrdila je da "radnici žive u strahu, pa se ne usude javno istupiti".
Predsjednik sindikata turizma i usluga Eduard Andrić rekao je da ravnatelj Perica ne prihvaća legalno izabrane sindikalne predstavnike, a radničkom predstavniku u Upravnom vijeću ne priznaje prava koja pripadaju ostalim članovima toga tijela.
Iako Sindikat turizma ima 350 članova od 720 zaposlenika u Plitvičkim jezerima, kaže Andrić, ravnatelju više "odgovara" Sindikat državnih službenika i namještenika Ivice Ihasa.
Za konferenciju za novinare u Zagrebu odlučili su se, kako je rekao Andrić, zbog toga što nakon nedavno održane konferencije na Plitvicama nisu bili zadovoljni napisima ličkih novinara.

 

RAVNATELJ NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA ODBACUJE OPTUŽBE SINDIKATA TURIZMA
ZAGREB, 19. siječnja 2007. (Hina) -  Ravnatelj Nacionalnog parka (NP) Plitvička jezera Borislav Perica odbacio je danas optužbe o zlostavljanju radnika i šikaniranju članova Sindikata turizma i usluga Hrvatske, koje je taj sindikat jučer uputio na njegov račun.
U današnjem priopćenju ravnatelja NP-a podsjeća se na prosinački sastanak u Uredu za socijalno partnerstvo na kojem je bilo riječi o suradnji sindikata i odnosa s Upravom NP-a. Po zaključcima sastanka vidi se "koliko napora Uprava ulaže kako bi se u cjelosti legalizirao rad svih sindikata".
Jedna od tema sastanka bila je i pitanje predstavnika radnika u
Upravnom vijeću, jer je Statutom predviđeno pet članova Upravnog vijeća koje imenuje ministar kulture, te je sukladno tome određeno da se mora povećati broj članova Vijeća.
Perica demantira i tvrdnje Sindikata turizma da je od 720 zaposlenih u NP-u njih 350 učlanjeno u taj sindikat, već je točan broj 283.
To što Sindikat državnih službenika i namještenika ima svoje članstvo u ustanovi nije čudno jer je NP ubrojen u javne ustanove, te primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor  za službenike i namještenike u javnim službama.
Stajalište sindikata da postoji "glavna" sindikalna povjerenica u
Nacionalnom poduzeću, ravnatelj drži potpuno neprihvatljivim, jer u ustanovi djeluje više sindikata, pa se sukladno Zakonu o radu sindikati moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku koji će imati sva prava i obveze Radničkog vijeća.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 08.12.2006.

SDLSN: Osnovana Podružnica Javne ustanove Nacionalni park PLITVIČKA JEZERA

(SDLSN, 8. prosinca) Danas je u kongresnoj dvorani Hotela Jezero održana prezentacija rada Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, na kojoj su predstavnici Sindikata  okupljenim djelatnicima ukratko predstavili organizacijsku strukturu i sindikalnu ponudu jednog od najvećih sindikata u Hrvatskoj.

Zamjenik predsjednika SDLSN Boris Pleša, tajnik Siniša Kuhar i voditelj pravne službe Nenad Vuković nakon prezentacije odgovarali su na postavljena pitanja okupljenih.

Siniša Kuhar naglasio je kako očekuje dobru suradnju s ostala dva sindikata koji djeluju u ovoj ustanovi, te naglasio kako SDLSN svoj nastup ne temelji na konfrontaciji s poslodavcem i sindikalnom „konkurencijom", već mu je namjera svoje bogato iskustvo u kolektivnim pregovorima iskoristiti za predlaganje konkretnih i prihvatljivih rješenja za sve strane.

Da potrebe za socijalnim dijalogom u NP Plitvička jezera ima, potvrđuje problem velikog broja prekovremenih sati, odnosno preraspodjele radnog vremena uslijed sezonskog karaktera poslova i usluga koje pruža ova javna ustanova, visok udjel bolovanja koji generira dodatne prekovremene sate i potreba reguliranja prava iz rada i po osnovi rada kroz dodatak Temeljenom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike.

Idućeg tjedna Sindikat će i službeno obavijestiti poslodavca kao i partnerske sindikate o osnivanju sindikalne podružnice i izboru sindikalnog povjerenika Marka Bićanića te započeti socijalni dijalog sa svima koji su za to zainteresirani. 

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

Odbor NHS-a za zaštitu na radu obilježio 28. travnja – Svjetski i nacionalni Dan zaštite na radu

NHS – 24. travnja 2017. godine u Nezavisnim hrvatskim sindikatima održana je 5. sjednica Odbora NHS-a za zaštitu na radu, na kojoj su u uvodnom dijelu članovi Odbora prigodnim izlaganjem obilježili desetu obljetnicu nacionalnog Dana zaštite na radu.

Opširnije

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

GSV o Europskom stupu socijalnih prava – svaka zemlja prema mogućnostima

Piše: Narod.hr Članovi Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) razmatrali su u ponedjeljak informaciju o novom sadržaju Europskog stupu socijalnih prava, budući da je nakon završetka gospodarske krize svakoj zemlji EU-a omogućeno da odlučuje o razini socijalnih prava u skladu sa svojim mogućnostima.

Opširnije

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Sindikati najavili zajednički prvosvibanjski prosvjed u Slavonskom Brodu

Autor: HINA Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, ove će godine tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) obilježiti prosvjednim skupom u Slavonskom Brodu na koji će prosvjednici stići “vlakom solidarnosti” iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, sa zahtjevom za većim plaćama i kvalitetnijim radnim mjestima.

Opširnije

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Priznanje listu Grafičar za promicanje zaštite na radu

Povodom Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu, u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Hrvatske udruge poslodavaca, 21. travnja 2017. godine održano je savjetovanje Primjeri dobre prakse u zaštiti na radu. Uz brojne zanimljive prezentacije dobrih primjera prakse, ovom prilikom uručene su nagrade za najbolje novinarske radove u području zaštite na radu, te priznanja tiskovinama za promicanje zaštite na radu.

Opširnije

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Novinarki Gabrijeli Galić nagrada za sustavno praćenje područja zaštite na radu

Povod za nagradu je tekst »Ograničenje strojnih ulja i tekućine za kemijsko čišćenje spasit će tisuće života«, koji govori o prijedlogu Europske komisije da zabranom izloženosti radnika na dodatnih sedam kancerogenih sredstava smanji mogućnost oboljenja

Opširnije

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata u posjeti hrvatskim sindikatima

NHS – U posjetu hrvatskim sindikalnim središnjicama članicama Europske konfederacije sindikata – NHS-u i SSSH, u petak, 21. travnja 2017. godine, došao je Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC). Tijekom njegove posjete održan je sastanak s predsjednikom Vlade RH, ministrom rada i mirovinskog sustava i njihovim suradnicima na kojemu su sudjelovali predstavnici NHS-a i SSSH.

Opširnije

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Prosječna neto plaća za veljaču 5.894 kune

Piše: Narod.hr Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.894 kune, što je nominalno za 0,02 posto manje nego mjesec prije, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

Poziv vladama na smanjenje nejednakosti: MMF apelira na povećanje plaća i pomoć radnicima

ZA JAČU SOCIJALNU SIGURNOST Autor: Branko Podgornik Sredinom 1970-ih na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, upozoravaju iz MMF-a

Opširnije

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

JAVNI SEKTOR Autor: Gabrijela Galić Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona (Novilist.hr) ZAGREB -Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima.

Opširnije

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

30 milijuna Europljana na „Popisu ne-bogatih“

ETUC/NHS - Svako proljeće časopis Forbes objavljuje popis svjetskih milijardera – popis koji raste svake godine u ovom desetljeću. Lista iz 2017. godine prikazuje 445 milijardera iz zemalja članica EU. Prema ovom časopisu njihovo zajedničko neto bogatstvo iznosi preko 1.3 trilijuna eura.

Opširnije

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

MMF podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2017. na 2,9 posto

Poslovni.hr/Hina U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,9 posto, što je bio njegov najveći skok od 2007. godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je objavio proljetne ekonomske procjene prema kojima bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao porasti 2,9 posto, čime je revidirao na više svoju jesensku procjenu o rastu od 2,1 posto.

Opširnije

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima!

MOGUĆA KAZNA DO 3 GODINE ZATVORA Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti AUTOR: Ivica Beti (VEČERNJI LIST) Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.

Opširnije

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Svim članovima sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate i njihovim obiteljima, kao i svim posjetiteljima naše stranice želimo sretan i blagoslovljen Uskrs! Nezavisni hrvatski sindikati

Opširnije

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

U Zagrebu održana konferencija “Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga”

(mrms.hr) ZAGREB – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., organiziralo je konferenciju „Uloga Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog dijaloga“. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Katarina Ivanković Knežević predstavila je rezultate uspješno provedenih projekata sufinanciranih kroz prve dvije faze natječaja „Jačanje socijalnog dijaloga“ te istakla ulogu Europskog socijalnog fonda u promicanju socijalnog partnerstva, naglasivši kako su znatna sredstva osigurana za provedbu aktivnosti namijenjenih socijalnom dijalogu.

Opširnije

Udri po sindikalistima

Udri po sindikalistima

Sindikalno organizirano radništvo na udaru i u privatnom i u državnom sektoru: Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao je točno 488 članova, a danas ih je svega 75 PIŠE Dragan Grozdanić (NOVOSTI) Strepe za posao, plaću i uopće za budućnost, koju članstvo u sindikatu čini još neizvjesnijom. Sve se to odvija na dokovima Brodosplita: otkako je 2013. preuzeo splitski škver, njegov vlasnik Tomislav Debeljak neprestano je u sukobu s trima sindikatima i njihovim članovima koji ondje djeluju i upozoravaju na poslovne anomalije u ovoj tvrtki.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Prije ljeta bi trebali započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Očekujem da će...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Ličko-Senjska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja