SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Koprivničko-križevačka županija

Povjerenik: Božidar Turek

Tel: 048/658-217

Fax: 048/658-199

Mobitel: 098/1726-896

E-mail: bozidar.turek1@kc.t-com.hr


Akcije

Srijeda, 25.01.2017.

Osnovana sindikalna podružnica JVP Križevci


(SDLSN, 25. siječnja 2017.) Jučer je u Križevcima održana osnivačka skupština Sindikalne podružnice Javne vatrogasne postrojbe Križevci, na kojoj je za sindikalnog povjerenika izabran Marijan Sokolić, za zamjenika sindikalnog povjerenika Tomica Miklin i blagajnika podružnice Krešimir Prpić, dok Nadzorni odbor čine Miroslav Petračija, Slavko Gotić i Zoran Haban.
Osnivačkoj skupštini prisustvovali su predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Drago Pranjić, sindikalni povjerenik JVP Koprivnica Marko Radotović i županijski povjerenik SDLSN u Koprivničko-križevačkoj županiji Božidar Turek, koji su novoj sindikalnoj podružnici i njezinom vodstvu zaželjeli mnogo uspjeha u radu i na promicanju statusa i prava iz rada križevačkih profesionalnih vatrogasaca.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 24.04.2015.

Priopćenje CROATIA OSIGURANJA je sramotan pokušaj zavaravanja javnosti 

 

Zašto je CO istraživalo treba li isplatiti osigurninu osobama koje su navedene u polici 

(SDLSN, 24. travnja 2015.) Priopćenje CROATIA OSIGURANJA kojim se ovaj osiguravatelj pokušava opravdati zbog neisplate osigurnine obitelji preminulog vatrogasca JVP Đurđevac temeljem police zaključene za sve korisnike državnog proračuna sramotan je pokušaj zavaravanja javnosti.

Naime, činjenica da je CO isplatilo 75.000 kuna po posebnoj polici osiguranja zaključenoj s JVP Đurđevac nema veze s njihovom obvezom koju imaju po polici osiguranja zaključenoj s Ministarstvom financija.

Nevjerojatno je da CO kao opravdanje za neisplatu obveze po ovoj polici navodi svoju prepisku s Državnim uredom za središnju javnu nabavu, kada se u prilogu police zaključene s Ministarstvom financija taksativno navodi koji su osiguranici zaposleni u tijelima korisnika Državnog proračuna te među njima i zaposlenici javnih vatrogasnih postrojbi.

Stoga se postavlja pitanje čemu sva ta prepiska i istraživanje nečega što je navedeno u važećoj polici.

Jedino relevantno u cijeloj priči je to da CO do danas po polici u kojoj se obvezao platiti osigurninu zaposlenicima javnih vatrogasnih postrojbi uslijed nastupa nesretnog slučaja to nije učinio, a obitelj preminulog vatrogasca obavijestio kako smatra da za njega u tom smislu ne postoji osiguravateljna obveza. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 23.04.2015.

"Croatia osiguranje odbija isplatiti osigurninu obitelji preminulog vatrogasca"

Iako Croatia osiguranje tvrdi kako se Javna vatrogasna postrojba Đurđevac ne nalazi na popisu korisnika državnog proračuna koji im je dostavilo Ministarstvo financija, Sindikat kaže da osigurateljna obveza Croatia osiguranja nedvojbeno postoji

 

AUTOR: Karolina Lubina

(VEČERNJI LIST, 23. travnja 2015.) Iako je Javna vatrogasna postrojba Đurđevac osigurana kod Croatia osiguranja, oni odbijaju isplatiti osigurninu supruzi preminulog vatrogasca s obrazloženjem da se postrojba ne nalazi na popisu korisnika državnog proračuna koji su osigurani u Croatia osiguranju, objavio je danas Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Iako Croatia osiguranje tvrdi kako se Javna vatrogasna postrojba Đurđevac ne nalazi na popisu korisnika državnog proračuna koji im je dostavilo Ministarstvo financija, Sindikat kaže da osigurateljna obveza Croatia osiguranja nedvojbeno postoji s obzirom na to da je na stranicama Ministarstva financija objavljen "Popis proračunskih korisnika proračuna JLP(R)", na kojem se pod rednim brojem 39. nalazi Javna vatrogasna postrojba Đurđevac.

Sindikat se početkom ožujka zbog neisplate osiguranja obitelji zaposlenika javne vatrogasne postrojbe dopisom obratio i Ministarstvu financija, ali do danas nije dobio odgovor, kao ni supruga osigurninu na koju po polici osiguranja ima pravo.

U Croatia osiguranju objašnjavaju kako im je Državni ured za središnju javnu nabavu dao informaciju kako su samo djelatnici Hrvatske vatrogasne zajednice osigurani na temelju police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. Tu se ne ubrajaju vatrogasne postrojbe grada Zagreba, te drugih gradova i općina jer isti nisu korisnici državnog proračuna.

- Naknadno, 25.03.2015. god. dobili smo novo očitovanje Državnog ureda za središnju javnu nabavu u kojem se navodi da je u ponovnom kontaktu Ureda s Ministarstvom financija utvrđeno da su svi zaposlenici u javnim vatrogasnim postrojbama osigurani temeljem police od posljedica nesretnog slučaja, uz napomenu da je odredbom članka 128. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike utvrđeno da se Vlada RH obvezuje da će odredbe Kolektivnog ugovora, u pogledu plaće i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce. Slijedom navedenog pristupili smo reviziji otklonjenih zahtjeva i u postupku smo ponovnog utvrđivanja osigurateljne obveze. Istodobno navodimo da smo obitelji pok. osiguranika temeljem police ugovaratelja Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac, dana 02.03.2015. god. isplatili osiguranu svotu za smrt uslijed bolesti u iznosu od 75.000 kn - stoji u očitovanju Croatia osiguranja. 

 

CO: Isplatili smo 75.000 kuna

 
NOVIJE

PRIOPĆENJE CROATIA OSIGURANJA: Isplatili smo 75.000 kuna 

(SLOBODNA DALMACIJA, 23. travnja 2015.) Točno je da je od strane obitelji pok. osiguranika inače djelatnika Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac, dana 05.02.2015. god. našem Društvu prijavljena smrt po polici Ministarstva financija, kojom su osigurani svi korisnici Državnog proračuna.

Navedenom policom osigurano je 248.852 osobe, što brojem odgovara popisu iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, a u kojem registru se ne navode javne vatrogasne postrojbe, već samo Hrvatska vatrogasna zajednica koji broji 19 zaposlenih.

Slijedom navedenog 06.02.2015. uputili smo službeni dopis Državnom uredu za središnju javnu nabavu sa zahtjevom za očitovanjem u pogledu osigurateljnog pokrića djelatnika javnih vatrogasnih postrojbi.

25.02.2015. god. od Državnog ureda za središnju javnu nabavu dobili smo službeno očitovanje slijedećeg sadržaja: „Vaš upit proslijeđen je Ministarstvu financija koje je ugovaratelj osiguranja, te smo od istih dobili odgovor kako su samo djelatnici Hrvatske vatrogasne zajednice osigurani na temelju police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. Tu se ne ubrajaju vatrogasne postrojbe grada Zagreba, te drugih gradova i općina jer isti nisu korisnici državnog proračuna."

Slijedom dobivenog službenog očitovanja, 26.02.2015. god. uputili smo dopis obitelji pok. osiguranika kojim smo otklonili njihov zahtjev uz naprijed navedeno obrazloženje.

Naknadno, 25.03.2015. god. dobili smo novo očitovanje Državnog ureda za središnju javnu nabavu u kojem se navodi da je u ponovnom kontaktu Ureda s Ministarstvom financija utvrđeno da su svi zaposlenici u javnim vatrogasnim postrojbama osigurani temeljem police od posljedica nesretnog slučaja, uz napomenu da je odredbom članka 128. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike utvrđeno da se Vlada RH obvezuje da će odredbe Kolektivnog ugovora, u pogledu plaće i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce.

Slijedom navedenog pristupili smo reviziji otklonjenih zahtjeva i u postupku smo ponovnog utvrđivanja osigurateljne obveze.

Istodobno navodimo da smo obitelji pok. osiguranika temeljem police ugovaratelja Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac, dana 02.03.2015. god. isplatili osiguranu svotu za smrt uslijed bolesti u iznosu od 75.000,00 kn.

S poštovanjem,
Korporativne komunikacije
CROATIA osiguranje d.d.

 

RANIJE

Sindikat: Croatia osiguranje odbija isplatiti novac obitelji preminulog vatrogasca 

(SLOBODNA DALMACIJA, 23. travnja 2015.) Iako je Javna vatrogasna postrojba Đurđevac osigurana kod Croatia osiguranja, ta je osiguravateljska tvrtka odbila isplatiti osigurninu supruzi preminulog vatrogasca s obrazloženjem da se postrojba ne nalazi na popisu korisnika državnog proračuna koji su osigurani u Croatia Osiguranju, izvijestio je u četvrtak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Kao razlog odbijanja isplate osigurnine Croatia osiguranje navodi da se Javna vatrogasna postrojba Đurđevac ne nalazi na popisu korisnika državnog proračuna koji im je dostavilo Ministarstvo financija, pa slijedom toga ne postoji njihova osigurateljna obveza.

Iz Sindikata tvrde da osigurateljna obveza Croatia osiguranja nedvojbeno postoji, a u prilog tome navode da je na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljen "Popis proračunskih korisnika proračuna JLP(R)", na kojem se pod rednim brojem 39. nalazi Javna vatrogasna postrojba Đurđevac.

Ističu da su se početkom ožujka zbog neisplate osiguranja obitelji zaposlenika javne vatrogasne postrojbe dopisom obratili i Ministarstvu financija, no do danas nisu dobili odgovor, kao ni supruga osigurninu na koju po polici osiguranja ima pravo.

"Stoga se postavlja pitanje mogu li se osiguravatelj i ugovaratelj police osiguranja tako bezobzirno odnositi prema onima zbog kojih je polica zaključena i trebaju li osiguranici ustati tužbom kako bi im se isplatio ugovoreni iznos osigurnine zbog nesretnog slučaja", stoji u priopćenju sindikata. 

 

POLICA OSIGURANJA
CROATIA OSIGURANJE odbija isplatiti osigurninu obitelji preminulog vatrogasca

...za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 23. travnja 2015.) Iako je policom osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja sklopljenom sa Ministarstvom financija osigurano 248.852 osoba - zaposlenika korisnika državnog proračuna za slučaj smrti uslijed nezgode, bolesti i trajnog invaliditeta uslijed nezgode, osiguravatelj CROATIA OSIGURANJE odbija isplatiti osigurninu supruzi od bolesti preminulog vatrogasca Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac, premda se u polici kao osiguranici navode i javne vatrogasne postrojbe.

Kao razlog odbijanja isplate osigurnine CROATIA OSIGURANJE navodi da se „Javna vatrogasna postrojba Đurđevac ne nalazi na popisu korisnika Državnog proračuna koji nam je dostavljen od strane Ministarstva financija" te „slijedom navedenog ne postoji naša osigurateljna obveza".


Međutim, na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljen je "Popis proračunskih korisnika proračuna JLP(R)", u kojem se pod rednim brojem 39. nalazi Javna vatrogasna postrojba Đurđevac, iz čega proizlazi da „osigurateljna obveza" CROATIA OSIGURANJA nedvojbeno postoji.
Sindikat se početkom ožujka zbog neisplate osiguranja obitelji zaposlenika javne vatrogasne postrojbe dopisom obratio i Ministarstvu financija, ali do danas nije dobio odgovor, kao ni supruga osigurninu na koju po polici osiguranja ima pravo.
Stoga se postavlja pitanje mogu li se osiguravatelj i ugovaratelj police osiguranja tako bezobzirno odnositi prema onima zbog kojih je polica zaključena i trebaju li osiguranici ustati tužbom kako bi im se isplatio ugovoreni iznos osigurnine zbog nesretnog slučaja. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 13.10.2010.

ZAGREB Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 13. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata grafičara u Zagrebu održan drugi od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 90-tak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Koprivničko-križevačke županije moglo čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 06.02.2008.

Osnovana podružnica Općinskog suda u Koprivnici

(SDLSN, 6. veljače 2008.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH dobio je prinovu u svojoj brojnoj sindikalnoj obitelji – Podružnicu Općinskog suda u Koprivnici.

Osnivačka skupština održana 4. veljače rezultirala je osnivanjem podružnice i izborom Dražen Petrovića za sindikalnog povjerenika i Goran Savića za zamjenika sindikalnog povjerenika.

Oni su tim činom postali «časnici za vezu» između sudskih službenika u Koprivnici i Sindikata, ali i osobe odgovorne za aktivnosti nove podružnice usmjerene ka poboljšanju socijalnog i gospodarskog položaja službenika i namještenika u pravosuđu.

Osnivačkoj skupštini nazočili su predsjednik Sindikata Boris Pleša, glavni tajnik Siniša Kuhar i županijski povjerenik Božidar Turek, koji su istaknuli važnost sindikalnog organiziranja i službeničke solidarnosti u trenutku kad se provodi reforma službeničkog zakonodavstva, donosi Zakon o plaćama državnih službenika, a pravosuđe je na udaru kao «prepreka» ulasku u EU.

Osim ovog središnjeg događaja, predstavnici Sindikata sastali su se i s predstojnikom Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji Ivanom Švegovićem i županom Darkom Korenom te sindikalne povjerenike u županiji informirali o aktivnostima Sindikata na sjednici Županijskog povjereništva.

Tijekom susreta sa županom koprivničko-križevačkim, gospodinom Darkom Korenom, dvije su strane sa zadovoljstvom konstatirale visoku razinu socijalnog dijaloga na razini županije, a županijski sindikalni povjerenik Božidar Turek naglasio je kako se kolektivni ugovor za zaposlene u županiji može smatrati jednim od najboljih kolektivnih ugovora za zaposlene u upravnim tijelima područne samouprave.

Župan Koren rekao je pak kako je kao gospodarstvenik bio ugodno iznenađen odgovornošću sindikalnih predstavnika u pregovorima glede tražene razine prava, na način da se dogovorena rješenja kreću u granicama fiskalnih mogućnosti županije. Koren je naglasio i često zaboravljeni aspekt kolektivnih pregovora, odgovornost svih zaposlenika za dobre rezultate upravnih tijela u kojima su zaposleni.

Sjednica Županijskog povjereništva Koprivničko-križevačke županije protekla je u otvorenom razgovoru o predstojećim aktivnostima Sindikata na zaključenju novog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te donošenju Zakona o plaćama državnih službenika i Uredbe o plaćama namještenika, o čemu je sindikalne povjerenike informirao predsjednik Sindikata Boris Pleša.

Pleša je naglasio odlučnost Sindikata da se postojeća razina prava iz kolektivnog ugovora sačuva i unaprijedi te dodao kako će kod donošenja Zakona o plaćama državnih službenika Sindikat odlučno zastupati politiku očuvanja dodatka za minuli rad i podizanja početnih koeficijenata za službenike sa SSS, odnosno svih zaposlenih u državnim službama.  

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 18.09.2007.

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA: Božidar Turek županijski povjerenik, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 18. rujna) KOPRIVNICA - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Koprivničko-križevačke županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijski povjerenik u idućem četverogodišnjem mandatu umjesto Marijana Zemljaka, koji je u međuvremenu otišao u mirovinu, bit će Božidar Turek, a njegov zamjenik Branko Bujan.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Suzana Zemljak i Jasna Sabolić.

Zastupnici na Saboru bit će Marijan Zemljak, Božidar Turek, Branko Bujan, Jasna Sabolić i Miljenko Tušek.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 05.05.2006.

Otkaz šefici zlostavljačici

Autor Hrvoje ŠLABEK

Jadranka Topić, šefica koprivničke ispostave Državnoga inspektorata, smijenjena je nakon što su je djelatnici optužili da ih maltretira na poslu.
Glavni inpektor Krunoslav Kovačević jučer nam je potvrdio kako J. Topić napušta službu 15. svibnja, nakon godišnjega odmora na koji ima pravo. Razloge smjene nije objasnio.
Inspektori su na mobbing u koprivničkoj ispostavi upozorili još u srpnju prošle godine, kad su poslali predstavku Središnjemu državnom uredu za upravu. To je tijelo provelo nadzor i još 28. srpnja naložilo da se J. Topić ima rasporediti na drugo radno mjesto. Zašto se otezalo gotovo godinu dana, Kovačević nije objasnio. Inspektori spominju da su J. Topić sve vrijeme štitili šefovi iz Područne jedinice Varaždin, ali i iz samoga Kovačevićeva ureda.
Kruna svemu je što sada već bivša šefica koprivničkih inspektora nema potrebnu visoku, već samo višu stručnu spremu, pa je nejasno kako je 1999. uopće mogla biti imenovana voditeljicom ispostave. Na cijelu priču jučer nas je upozorio inspektor koji želi ostati anoniman (podaci poznati redakciji).  To se nije moglo izdržati. Zbog maltretiranja na poslu već mjesecima pijem tablete  požalio se.
Šefica je, rekao je inspektorima, zabranila da jedan drugome ulaze u urede, tjerala ih je s hodnika kad su razgovarali, snimala je razgovore s njima bez upozorenja, prijetila im otkazima ako i minutu zakasne na posao...
Neki su inspektori zatražili psihološku pomoć i otišli na bolovanje.
Jadranka Topić jučer nije odgovarala na telefonske pozive, a kad smo došli u ispostavu, nismo je zatekli na radnome mjestu.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 03.01.2005.

Večernji list: Najavljuju se i nove tužbe

SPOR Zaposlenici sudski utjeruju od županije isplatu naknada po kolekivnom ugovoru

KOPRIVNICA - Saga o neisplaćenim naknadama djelatnicima Koprivničko-križevačke županije ušla je u petu godinu. Naime, nakon što je Ustavni sud Hrvatske dao za pravo oštećenim radnicima postupak je obnovljen na koprivničkom Općinskom sudu, na kojeme su pred Novu godinu već pale tri presude, a još dvadesetak tužbi trebalo bi se riješiti za kratko vrijeme.

Dug od pet godina
- Presuđeno je u našu korist, jer drugačije i nije moglo biti - kaže Marijan Štimac, pročelnik županijskog ureda za gospodarstvo i komunalnu djelatnost, te podsjeća kako im još prije pet godina nisu isplaćene sve naknade po kolektivnom ugovoru.

Sve bi, kaže, nekako i podnijeli da tadašnje vodstvo, sa županom Nikolom Gregurom, nije namirilo samo jednu djelatnicu da ostalim nije preostalo drugo nego da nastave spor, ovaj put protiv novog županijskog vodstva. No, ni župan Josip Friščić nije bio za isplatu jer za to, tvrdio je, nije bilo novca u proračunu. Za svaki slučaj smanjio je plaće zaposlenicima.

- Budući da je time stvorena rezerva, očekivali smo isplatu, ali to nije učinjeno, čak ni nakon dvije presude Općinskog suda koje je poništio drugostupanjski sud. Konačno je presudio Ustavni sud - kaže Marijan Zemljak, predsjednik sindikata, koji je 31. prosinca prije odlaska u mirovinu obavio svoj posljednji radni dan.

Dodaje da nije pozanto gdje je završio novac od smanjenih plaća, a što se tiče nove prijetnje župana da će u slučaju ovrhe ponovno smanjiti plaće Marijan Štimac najavljuje nove tužbe.

- Ovaj put ćemo se suprotstaviti tome - kaže uz napomenu da mu poslodavac sada treba isplatiti dvadesetak tisuća kuna. Ostalima su naknade deset tisuća i više.

Nema jednostranog otkaza
Budući da se županijsko vodstvo neće pomiriti s novim presudama, zaredat će nove žalbe tako da će ovaj slučaj zasigurno zateći na proljeće i buduće županijsko vodstvo. U sindikatu, koji do izbora novog predsjednika vodi Marijan Zemljak, ne misle odustati od onog što im je zajamčeno kolektivnim ugovorm, koji je županijsko poglavarstvo raskinulo potkraj prošle godine.

- Međutim, zabrovaljaju na otkazni rok od tri mjeseca, a i stečena prava koja nam nitko ne može oduzeti - poručje Marijan Zemljak te najavljuje da će se u povodu jednostranog otkaza očitovati i njihova sindikalna središnjica, a Marijan Štimac kaže da Županijski sud ne može i nadalje ponišavati presude uz obrazloženje da u proračunu nema novca za isplate naknada.

- Dug treba platiti - zaključuje uz pripomenu da ta priča ide samo na štetu poslodvaca, jer se gomilaju troškovi, a i rastu kamate.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

TVRDE DA SE TRŽIŠTE RADA OPORAVLJA Po njezinim riječima, u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla je 30,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, potražnja za radnom snagom u privatnom sektoru trenutno je na razinama iz 2008. godine.

Opširnije

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

Porezna uprava Autor: HINA Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, pokazuje da plaće ne isplaćuju 803 pravne osobe s 3.617 zaposlenih te 134 fizičke osobe s 313 radnika Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 937 poslodavca, koji zapošljavaju 3.930 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do ožujka ove godine, a koji tri mjeseca uzastopno nisu isplatili plaće.

Opširnije

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

(N1) Prosječna bruto plaća u 2016., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 7.753 kune te je bila nominalno 1,9 posto i realno 3 posto viša nego godinu ranije, no analitičari RBA ističu da dinamički prikaz kretanja bruto plaća od 2009. ukazuje na prilično stagnantnu nominalnu razinu.

Opširnije

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

(N1) Sporazum o europskom porezu na financijske transakcije na dohvat je ruke, izjavio je koordinator zakonodavne inicijative Hans Joerg Schelling, ističući da prijedlog ima kvalificiranu podršku skupine zemalja Europske unije. Njemačka i Francuska predložile su 2012. godine da se na razini Europske unije uvede porez na kupoprodaju dionica i financijskih izvedenica među financijskim kompanijama kako bi se zakočile prenapuhane transakcije u financijskom sektoru koje su mnogi smatrali glavnim uzrokom globalne financijske krize.

Opširnije

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Autor: Lider/Hina Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministarstvu i saborskom Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu u kojem pita zašto HŽ nije transformiran u koncern, te iznosi argumente zašto to treba što prije učiniti.

Opširnije

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

(N1) Europska komisija je u ponedjeljak preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga.

Opširnije

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

Kako doznajemo, pripreme su daleko odmakle pa je već izabrana i banka koja bi trebala biti agent izdavanja dionica na Zagrebačkoj burzi. Ante Pavić (Forum.TM) Hrvatska vlada u tišini je pripremila privatizaciju Hrvatske pošte, koja bi trebala krenuti vrlo skoro, a iz Ministarstva državne imovine ne žele potvrditi ni demantirati ovu informaciju pa odgovornost prebacuju na upravu Hrvatske pošte, koja je vraća natrag Ministarstvu. Sindikati se protive privatizaciji jer smatraju da će time biti ugroženi radnici i korisnici usluga.

Opširnije

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

O važnijim trgovinskim sporazumima moraju odlučivati države članice, a ne institucije EU-a, smatra Europski sud. To je težak udarac za bilo kakve međunarodne trgovinske sporazume EU-a, odnosno njegove Komisije. (Deutsche Welle) Osobito kad se zadire u nadležnost država, konačna odluka o trgovinskim sporazumima leži u nacionalnim parlamentima, stručno je mišljenje sudaca Europskog suda u Luksemburgu. Sud time zapravo daje nacionalnim parlamentima članica Europske unije pravo veta na svaki trgovinski sporazum kojise želi sklopiti na razini Europske unije.

Opširnije

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU: (GLAS ISTRE) U Hrvatskoj su u travnju potrošačke cijene porasle za 1,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, pri čemu su najviše porasle cijene prijevoza te cijene u restoranima i hotelima.

Opširnije

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Priopćenje Europske komisije Bruxelles, 18. svibnja 2017. - Danas je Europska komisija objavila svoje godišnje Izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2016. godinu. U izvješću se opisuju inicijative poduzete 2016. u EU-u za jačanje temeljnih prava. Daje se i pregled primjene tih prava u brojnim politikama EU-a i u državama članicama u 2016.

Opširnije

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

HRT - Dobre vijesti stižu budućim roditeljima, kojima Vlada diže rodiljne naknade. Vlada je, naime, u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se rodiljne naknade za nezaposlene povećavaju na 2.328 kn, a za zaposlene na 3.991 kn.

Opširnije

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA Autor: Gabrijela Galić »Kada 85 posto stanovništva kaže da je vrijeme za prepravljanje pravila globalne ekonomije kako bi se promicao rast i dijelio napredak, onda lideri G20 trebaju imati povjerenje za akcije znajući da imaju potporu birača«, ustvrdila je Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a

Opširnije

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

U Zagrebu održano savjetovanje „Zaštita na radu – opasnosti, štetnosti, rizici i mjere prevencije“ (zuznr.hr) Podizati svijest, širiti znanje i dobru praksu, razvijati kulturu zaštite na radu, stvarati zdravu i motivirajuću radnu sredinu, preventivnim mjerama očuvati radnu sposobnost radnika, spriječiti nesreće, ozljede, profesionalne bolesti i bolesti povezane s radom ciljevi su koje želimo ostvariti.

Opširnije

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

SKRAĆENI TJEDAN Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) ZAGREB– Potporu za očuvanje radnih mjesta od početka godine zatražilo je osam tvrtki, a trenutno je tom mjerom obuhvaćeno 28 radnika. Naime, poslodavac koji se suoči s privremenim padom poslovnih aktivnosti ili je ostvario gubitak u poslovanju te zbog toga ne može održati postojeću zaposlenost, umjesto da otpusti radnike može zatražiti pomoć države na najdulje šest mjeseci.

Opširnije

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

(HRT) Svim radnicima tvrtke Zvečevo isplaćene su plaće za ožujak, štrajk prestaje i oni sutra u 6 sati nastavljaju s radom, izvijestio je sindikat. Radnici Zvečeva rad su obustavili jučer ujutro jer 69 od ukupno 282 radnika nije dobilo plaće za ožujak. Tvrtka Zvečevo nalazi se u financijskim problemima, a račun tvrtke blokiran je već 40 dana.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Koprivničko-Križevačka županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja