SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Istarska županija

Povjerenik: Denis Buršić

Tel: 052 379-752

Fax: 052 218-966

Prostorije SDLSN u Galiotskoj ulici

Tel/fax: 052/217-401

Mobitel: 098/351-485, 099/2259-876, 099/2705-163

E-mail: denis.bursic@pu.mfin.hr


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 09.05.2016.

GLAS ISTRE o sindikalizmu na francuski način

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 01.05.2016.

Bulić: U kapitalizmu nema gornje granice pohlepe, ni donje bijede


(GLAS ISTRE, 2. svibnja 2016.) U povodu 1. maja na Trgu Portarata u Puli odana je počasti radnicima ubijenim u prosvjedima 1920. U organizaciji Grada Pule, Zajednice Talijana i sindikata, uz glazbu gradskog Puhačkog orkestra, vijence su uz spomen ploču položili dogradonačelnik Fabrizio Radin, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić, te županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Denis Buršić. U posebno oštrom govoru, Bulić se obrušio na sve odgovorne za današnje stanje u društvu, štedeći samo umirovljenike i djecu.

- U Hrvatskoj nema nikakvog razloga za obilježavanje 1. maja! Sve što su radnici stvorili - oduzeto im je i uništeno. I SDP i HDZ sa svojim slugama napravili su veliko zlo hrvatskom radništvu. Jedni su kroz zakone postigli cilj bogatih i do te mjere omalovažili radništvo da su ih pretvorili u robove, a drugi pokrali narod i državu i još uvijek to čine. Odgovornost za takvo stanje snosimo svi, jer svi izlazimo na izbore i glasamo, rekao je.

Posebno je kritizirao medije u rukama bogatih, te urednike i novinare koji ne poštuju svoj poziv, pretvorili su ga u zanimanje, pa ne izvještavaju savjesno, već pišu i govore "ono što im gazda kaže". Naglasio je da se radnici i umirovljenici nemaju kome s povjerenjem obratiti, jer su svi korumpirani i povezani, te da u kapitalizmu ne postoji gornja granica pohlepe, ni donja bijede. Što se sindikata tiče, rekao je da problem nije na regionalnoj, već na nacionalnoj razini, jer "oni u igrokazu s Vladom skupa dogovaraju kad će i što kritizirati".

- Ukoliko nisu u stanju stati uz radnike i organizirati generalni štrajk, neka odstupe, poručio je Bulić.

Upozorio je također na jačanje nacionalizma i desničarskih stranki u Hrvatskoj i Europi. "Ovi radnici 1920. godine nisu umrli od ruku druga Tita, ni Staljina, ni Mao Tse-tunga, već od fašista koji poznaju samo kapital i koji su proizvod onog što se kod nas dešava, naglasio je.

Buršić se osvrnuo na najavljene reforme Vlade Tihomira Oreškovića, izrazivši nadu da "neće proći".

- Protivimo se odlasku u mirovinu sa 67 godina, poskupljenju zdravstvenog osiguranja, ponovnom uvođenju outsourcinga i zloupotrebi rada na određeno vrijeme. Protivimo se tome da je profit ispred ljudi! Međutim, na vlasti su Vlada i premijer koji prvo gledaju profit i od države žele napraviti korporaciju. Sve se radi prema direktivama Europske komisije, a ona potkopava socijalnu Europu, upozorio je Buršić.

Radin je podsjetio da su se poginuli radnici borili za socijalnu pravdu i društvenu jednakost - ideale koji su još uvijek aktualni, uz nadu da ćemo ih jednog dana i ostvariti. (K. FLEGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 28.11.2015.

UMAG PO MJERI GRADONAČELNIKA
Za predstojnika Bankovića sistematizacija krojena kako bi dobio posao, a za komunalne redare kako bi ga izgubili

 

Izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima „objasniti“ zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo je dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea

(SDLSN, 28. studenoga 2015.) Jučerašnja izjava Diega Bankovića, predstojnika Ureda gradonačelnika Grada Umaga, za Glas Istre kako u Umagu  nije bilo otpuštanja službenika -komunalnih redara, već su izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu gradske uprave za radno mjesto komunalnog redara promijenjeni osnovni podaci pa „dvoje službenika koji su bili raspoređeni na radna mjesta komunalnog redara po donošenju pravilnika nisu ispunjavali stručne uvijete. Imali su neodgovarajući stručnu spremu i druge uvjete, pa su u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicimau lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, stavljeni na raspolaganje jer nije bilo drugog odgovarajućeg radnog mjesta u upravnom tijelu na koje bi se mogli rasporediti. Istekom roka raspolaganja službenicima je prestala služba po sili zakona“, primjer je silovanja zdrave pameti i logike, ali i potcjenjivanja čitatelja Glasa Istre i građana Umaga od kojih se očekuje da će alanfordovsko objašnjenje otpuštanja dvojice nesretnih komunalnih redara prihvatiti zdravo za gotovo.


Naime, kako drugačije shvatiti izjavu kojom se mijenjanje sistematizacije na način da diskvalificira dvojicu komunalnih redara propisivanjem više stručne spreme od one koju imaju (izmjenama se traži VŠS,  a do tada za to radno mjesto tražena SSS) opisuje kao prestanak službe po sili zakona, kada ni jedan zakon ili propis ne uvjetuje da komunalni redar mora imati višu stručnu spremu od srednje stručne spreme. Osim, dakako, onoga koji  je donio sam Grad Umag, a to je pravilnik o unutarnjem redu, koji je skrojen tako da bi nesretni komunalni redari ostali bez posla i zaposlili se novi.

Kad je u pitanju Diego Banković, izmjenom sistematizacije omogućeno je njegovo zapošljavanje na mjestu predstojnika Ureda gradonačelnika (za uvećanje klikni na sliku)

Cijela priča je tim više gadljiva što je pravilnik o unutarnjem redu ili, kolokvijalno, sistematizacija radnih mjesta, u Gradu Umagu odavno postala sredstvo kojim se jednim službenicima omogućava  zapošljavanje dok se drugima sprječava ostanak u službi.
A najbolji primjer kako se to radi je upravo Diego Banković, zbog kojeg je gradonačelnik Vili Bassanese uvjete za raspored na položajno položajno mjesto predstojnika Ureda gradonačelnika promijenio tako što je do tada traženu iskljućivo visoku stručnu spremu, proširio s višom stručnom spremom, kako bi Benković (inače kandidat na nezavisnoj listi Vilija Bassanesea), koji ima višu ekonomsku stručnu spremu mogao dobiti posao predstojnika.
Stoga je izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima „objasniti“ zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea, a na građanima je da se zapitaju zašto se za najodgovornija položajna službenička radna mjesta u Gradu Umagu snižavaju potrebni stručni uvjeti, dok se za ona manje odogovorna i složena povećavaju. S. Kuhar    

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 24.11.2015.

Grad Umag sklapao nezakonite ugovore o djelu


(Istarski.hr, 23. studenoga 2015.) Grad Umag je tijekom 2014. i 2015. godine sklopio ugovore o djelu za neke poslove koji spadaju u službeničke poslove, što nije u skladu s propisima, stoji u predstavci Upravne inspekcije Ministarstva uprva Republike Hrvatske objavljenom 19. studenoga. Inspekcijski nadzor proveden je na zahtjev Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika poslan 25. ožujka ove godine.

Sindikat u zahtjevu ističe slučaj Zvjezdana Kovača s kojim je zaključen ugovor o djelu za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju, a imenovani je uglavnom obavljao poslove vozača, što znači da je s njime zaključen ugovor o djelu za poslove koje u stvarnosti nije obavljao. Također, sindikat je napomenuo da je imenovani 2002. godine sudjelovao u oružanoj pljački mjenjanice u Taru, za što je i suđen 2008. godine. Stoga su, ako se radi o istoj osobi, smatrali da treba provjeriti je li u njegovom slučaju nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom u smislu zapreke za zapošljavanje, tj. je li zapošljavanjem ovakve osobe na ugovor o djelu svjesno zaobiđeno postojanje zapreke za zapošljavanje na poslovima namještenika.

Uz to je inspekciji skrenuta pozornost na činjenicu da su se istovremeno, dok su se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Umaga zapošljavale osobe po ugovoru o djelu, čak i na poslovima komunalnog redara, u Gradu Umagu provodila otpuštanja službenika i namještenika. Između ostalih, otpuštene su su dvije namještenice na način da su poslovi čišćenja „outsourcirani" i dva komunlana redara tako što je propisana za stupanj viša stručna sprema od one koju su oni imali. (R.S.)

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 01.05.2015.

Kapor: Na radnike vrebaju opasnosti


(GLAS ISTRE, 1. svibnja 2015.) Nakon prvomajskih budnica po mjesnim odborima, koje su izvodili članovi Puhačkog orkestra grada Pule, svečano obilježavanje prvoga maja uz polaganje vijenaca na spomen-ploču palim radnicima 1920. godine, nastavilo se na Trgu Portarta i to zajedničkim programom u organizaciji Grada Pule, Zajednica Talijana i sindikata, gdje su se prisjetili 95. obljetnice velikih demonstracija radničke Pule i tadašnjih krvavih okršaja te 70. obljetnice oslobođenja grada.

Nakon podjele karanfila i nastupa Puhačkog orkestra te zbora Lino Mariani, okupljenima se obratio i pulski dogradonačelnik Fabrizio Radin. Na govoru na talijanskom, a potom i na hrvatskom jeziku, najprije je svima čestitao ovaj praznik, a potom se prisjetio događaja iz 1920. godine kada su u sukobu vojničke povorke i demonstranata ubijena i četiri mladića - svi različite nacionalnosti, a ranjene su bile 54 osobe. Napomeno je kako su demonstranti tada tražili samo svoja osnovna radnička prava i kruh za svoje obitelji te se isti problemi nažalost aktualni i dan danas kada je rad prepušten mehanizmu ponude i potražnje te se nastoji plaćati što je moguće manje.

Slobodan Kapor iz Savez samostalnih sindikata također se prisjetio događaja iz 1920-te uz napomenu da se oni nikada ne smiju zaboraviti.

- Iako se radnici danas ne trebaju bojati bajoneta i vojske ipak na njih vrebaju mnoge opasnosti. Prijete im otpuštanja, rezanja socijalnih prava, mnogi ljudi rade, a ne primaju plaću, nabrajao je Kapor dodajući da je u pet godina iz realnog sektora nestalo sto tisuća radnih mjesta, upozorivši da primjerice radnici Uljanik Tesu Agregata i trenutno čekaju tri svoje plaće. Uz napomenu okupljenima da su izbori blizu te će političari svašta obećavati naveo je da se ne treba povoditi time te ih cijeniti samo prema rezultatima rada.

Denis Buršić iz Sindikata državnih službenika i namještenika samo je kratko podsjetio na 317 tisuća ovršenih, 310 tisuća nezaposlenih i mlade koji odlaze iz Hrvatske poručivši okupljenima da se barem na ovaj dan pokušaju prepustiti razonodi. Bruno Bulić predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije je, uz riječi da trenutno vlada "zločesti neoliberalni kapitalizam" koji poštuje samo novac, čestitao svima koji rade kod osoba koje ne poštuju radnička prava, koji rade za one kod kojih nema ni Uskrsa, ni Božića, ni 1. maja, onima koji rade kod onih koji poštuju samo novac, a koji financiraju političke, stranke, koji financiraju izbore ali i medije.

Na kraju je poručio okupljenima da će ta socijalna bomba kad-tad morati puknuti i doći do eksplozije bunta, a onda više "ništa neće biti pod kontrolom". Izrazio je i svoje veselje što Grad i sindikati nakon godina odvojenog opet proslavu za ovaj praznik organiziraju zajedno te poručio kako se nada da više nikada neće doći to toga da jedinica lokalne uprave, ma o kojoj se stranici radilo, tuži organizaciju radnika. (Borka PETROVIĆ)

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 27.03.2015.

(iPress.hr, 27. ožujka 2015.) UMAG - Grad Umag je u proteklom razdoblju zaključio desetke ugovora o djelu za poslove iz djelokruga jedinice lokalne samouprave iako to nije dozvoljeno, a dio takvih ugovora o djelu zaključen je za obavljanje poslova za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu, što ih čini dodatno nezakonitim. 

Neki od tih ugovora zaključeni su pak za obavljanje jednih, a stvarno su odrađivani drugi poslovi, tvrde u Sindikatu lokalnih i državnih službenika i namještenika.

Kako su izvijestili u dopisu nizu medija, mogućnost zapošljavanja preko ugovora o djelu za poslove za koje su nadležni gradovi i općine službenim mišljenjima odbacuju i Ministarstvo uprave i Ministarstvo rada i Državni ured za reviziju, zbog čega je SDLSN spreman podnijeti prijave nadležnim tijelima.

U Sindikatu navode da su u Gradu Umagu ugovori o djelu zaključivani za obavljanje administrativnih poslova u pisarnici, administrativnih poslova u Upravnom odjelu za komunalni sustav, pravnih poslova u Uredu Grada, pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju, pa čak i za obavljanje poslova komunalnog redara.

 

- Krug osoba koje su obuhvaćene ugovorima o djelu šarolik je i teško je prepoznati ključ po kojem su birane iz redova političkih saveznika, članova radnih tijela Gradskog vijeća i oporbenih stranaka i stručnjaka, stoji u dopisu SDLSN-a, gdje kao posebno bizaran slučaj izdvajaju ugovor o djelu za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju za osobu koja je, prema saznanjima Sindikata, uglavnom obavljala poslove vozača, a čije je ime i prezime istovjetno osobi optuženoj za pljačku tarske mjenjačnice 2002. godine, a suđenoj 2008. godine, što bi bila zapreka za prijam u službu. - Poslove komunalnog redara temeljem ugovora o djelu dva je mjeseca obavljao član HDZ-a i Odbora za Statut, poslovnik i pravne poslove umaškog Gradskog vijeća, iako Zakon o komunalnom gospodarstvu uređuje da se komunalno redarstvo ustrojava u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave te da poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari, a ne vanjski pružatelji usluga po ugovoru o djelu.

Dio zaposlenika s kojima su zaključivani ugovori o djelu danas radi u Gradu Umagu u statusu službenika na neodređeno vrijeme, a primljeni su u službu temeljem raspisanih natječaja, kažu u Sindikatu, upozoravajući da su time prije raspisivanja natječaja bili u povoljnijem položaju.

- Cijeli slučaj ima dodatnu težinu jer je Grad Umag istovremeno nezakonito zapošljavao po ugovorima o djelu i otpuštao službenike i namještenike pa su tako dvojica komunalnih redara ostali bez posla jer je novim pravilnikom propisana za stupanj viša stručna sprema od one koju imaju i raspisan natječaj za nove komunalne redare te će biti interesantno ukoliko na natječaju posao dobije osoba koja je te poslove već obavljala po ugovoru o djelu. Slično su se provele i dvije čistačice čije je poslove Grad „outsourcirao", zaključuju u Sindikatu.

 

Grad Umag: Po ugovoru o djelu samo jedan informatičar

Iz umaške gradske uprave kratko su se očitovali na naš upit o navedenim tvrdnjama SDLSN-a. „U Gradu Umagu, uslijed mjera Vlade RH, i izmjena Zakona o porezu na dohodak i drugih propisa, nije došlo do smanjenja broja službenika i namještenika.

Grad Umag po Ugovoru o djelu ima samo jednog zaposlenika, koji se koristi isključivo po potrebi, i to za poslove informatičkih usluga koje se tiču hardverskog dijela sustava Grada Umaga", stoji u odgovoru iz Ureda gradonačelnika. (iPress)

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 26.03.2015.

NEZAKONITA PRAKSA
Grad Umag zaključivao ugovore o djelu za poslove iz samoupravnog djelokruga

Zbog gore navedenog Sindikat očekuje promptnu reakciju nadležnih inspekcijskih tijela, a po potrebi i Državnog odvjetništva, ukoliko se pokaže da ovakav model zapošljavanja ima obilježja kaznenog djela


(SDLSN, 26. ožujka 2015.) Grad Umag je u proteklom razdoblju zaključio desetke ugovora o djelu za poslove iz djelokruga jedinice lokalne samouprave iako to nije dozvoljeno, a dio takvih ugovora o djelu zaključen je za obavljanje poslova za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu, što ih čini dodatno nezakonitim.
Neki od tih ugovora zaključeni su pak za obavljanje jednih, a stvarno su odrađivani drugi poslovi.
Prema stajalištu Ministarstva uprave „za obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije moguće sklopiti ugovor o djelu ili zaposliti osobe preko student-servisa jer poslove iz djelokruga tih jedinica obavljaju službenici i namještenici. Prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika uređena su Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi".
Slično stajalište prilikom obavljanja revizija ima i Državni ured za reviziju, koji u jednom svom izvješću o obavljenoj reviziji u Gradu Petrinji navodi sljedeće:
„Na temelju ugovora o djelu u jedinicama lokalne samouprave mogu se angažirati osobe samo za obavljanje poslova za koje propisima (aktima) o djelokrugu i ustrojstvu nije predviđeno da se redovito obavljaju u jedinici. Poslove lokalne samouprave mogu obavljati isključivo službenici i namještenici, odnosno ti se poslovi ne mogu povjeravati na obavljanje osobama izvan službe.".
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je pak stajališta da „za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da li se radi o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Poslodavac će moći za obavljanje određenog posla, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl. sa izvođačem - fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. Ako bi poslodavac sa radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, sukladno odredbi članka 8. stavka 2. ZOR-a, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno".

 

Ugovori o djelu zaključivani za poslove koji imaju karakter radnog odnosa

Budući da su u Gradu Umagu ugovori o djelu zaključivani za obavljanje administrativnih poslova u pisarnici, administrativnih poslova u Upravnom odjelu za komunalni sustav, pravne poslove u Uredu Grada, pomoćno-tehničke poslove na pripremi dokumentacije za legalizaciju, pa čak i obavljanje poslova komunalnog redara, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH će temeljem ovih saznanja obavijestiti nadležna inspekcijska tijela - Upravnu inspekciju i Inspektorat rada, budući da su osima za tijela gradske uprave ugovori zaključivani i za ustanove grada, kao i Državni ured za reviziju.
Krug osoba koje su obuhvaćene ugovorima o djelu šarolik je i teško je prepoznati ključ po kojem su birane iz redova političkih saveznika, članova radnih tijela Gradskog vijeća i oporbenih stranaka i stručnjaka.
Posebno je bizaran slučaj ugovora o djelu za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju za osobu koja je, prema saznanjima Sindikata, uglavnom obavljala poslove vozača, a čije je ime i prezime istovjetno osobi optuženoj za pljačku tarske mjenjačnice 2002. godine i suđene za to djelo 2008. godine, u čijem slučaju (ako se radi o istoj osobi), ukoliko u međuvremenu nije nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom, postoji i zapreka za prijam u službu.
Poslove komunalnog redara temeljem ugovora o djelu dva je mjeseca obavljao član HDZ-a i Odbora za Statut, poslovnik i pravne poslove umaškog Gradskog vijeća, iako Zakon o komunalnom gospodarstvu uređuje da se komunalno redarstvo ustrojava u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave te da poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari, a ne vanjski pružatelji usluga po ugovoru o djelu.

 

Nakon "probnog roka" po ugovoru o djelu zapošljavanje na natječaju

Dio zaposlenika s kojima su zaključivani ugovori o djelu danas radi u Gradu Umagu u statusu službenika na neodređeno vrijeme, a primljeni su u službu temeljem raspisanih natječaja.

Međutim, postavlja se pitanje njihovog prethodnog nezakonitog angažiranja na istovrsnim poslovima po ugovoru o djelu, ali i povoljnijeg položaja u kojem su se našli zapošljavanjem na svojevrsnom probnom roku prije nego što je uopće raspisan natječaj za radno mjesto na kojem danas rade.
Cijeli slučaj ima dodatnu težinu jer je Grad Umag istovremeno nezakonito zapošljavao po ugovorima o djelu i otpuštao službenike i namještenike pa su tako dvojica komunalnih redara ostali bez posla jer je novim pravilnikom propisana za stupanj viša stručna sprema od one koju imaju i raspisan natječaj za nove komunalne redare te će biti interesantno ukoliko na natječaju posao dobije osoba koja je te poslove već obavljala po ugovoru o djelu.
Slično su se provele i dvije čistačice čije je poslove Grad „outsourcirao".
Zbog gore navedenog Sindikat očekuje promptnu reakciju nadležnih inspekcijskih tijela, a po potrebi i Državnog odvjetništva, ukoliko se pokaže da ovakav model zapošljavanja ima obilježja kaznenog djela. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 07.06.2014.

Pula: Potpisi za referendum o outsourcingu


(Glasi Istre, 7.lipnja 2014.) Od danas se i u Puli na štandovima Sindikata državnih i javnih službi postavljenim na trgu kraj gradske tržnice prikupljaju potpisi građana za raspisivanje referenduma o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru. Podsjetimo, akcija se provodi u 128 gradova, a do 19. lipnja sindikati trebaju prikupiti najmanje 375 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma protiv izdvajanja 26,5 tisuća radnika na poslovima čišćenja, održavanja, kuhanja.

Odaziv je jako dobar, potvrdili su nam danas predstavnici nekoliko sindikata koji su s prikupljanjem počeli u četvrtak, no na raznim lokacijama. Prikupljalo se na obje lokacije pulske Opće bolnice, zatim ispred Škole za odgoj i obrazovanje te Vile Marije.

Potpisi će se na tržnici prikupljati svakoga dana do 18. lipnja, od 8 do 17 sati.

- U prva dva dana, dakle u četvrtak i petak, najuspješniji je u Puli bio Sindikat zdravstva i socijalne skrbi s prikupljenih više od 500 potpisa. Toliko su otprilike sakupili i Sindikat hrvatskih učitelja te Nezavisni sindikat srednjih škola u Pazinu, a vrlo velik uspjeh bilježimo u Bujama i Umagu gdje su također u samo dva dana toliko prikupili Sindikat hrvatskih učitelja i Preporod.

Veći odaziv dosad je bio u ustanovama, a danas smo uspostavili punktove za prikupljanje potpisa na otvorenom, u Puli i Rovinju, dok ćemo u preostalim gradovima to učiniti u ponedjeljak. U općinama se uglavnom potpisi prikupljaju ispred škola. Do subote, dakle u dva dana, u Istri je ukupno prikupljeno više od 2.500 potpisa, stoga smo zasad vrlo zadovoljni, rekao nam je Zvonko Perković, koordinator svih 17 sindikata za područje Istre. (S. ROJNIĆ SINKOVIĆ)

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 04.06.2014.

...za uvećanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

Na domaćem tržištu rada najtraženija uslužna zanimanja i poslovi na određeno

TVRDE DA SE TRŽIŠTE RADA OPORAVLJA Po njezinim riječima, u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla je 30,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, potražnja za radnom snagom u privatnom sektoru trenutno je na razinama iz 2008. godine.

Opširnije

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

CRNA LISTA Plaće u Hrvatskoj svojim radnicima ne isplaćuje skoro - tisuću poslodavaca

Porezna uprava Autor: HINA Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, pokazuje da plaće ne isplaćuju 803 pravne osobe s 3.617 zaposlenih te 134 fizičke osobe s 313 radnika Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 937 poslodavca, koji zapošljavaju 3.930 radnika, pokazuju najnoviji, ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do ožujka ove godine, a koji tri mjeseca uzastopno nisu isplatili plaće.

Opširnije

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

U Hrvatskoj plaće rastu, ali sporije nego u okruženju

(N1) Prosječna bruto plaća u 2016., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 7.753 kune te je bila nominalno 1,9 posto i realno 3 posto viša nego godinu ranije, no analitičari RBA ističu da dinamički prikaz kretanja bruto plaća od 2009. ukazuje na prilično stagnantnu nominalnu razinu.

Opširnije

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

EU na korak dogovora o oporezivanju financijskih transakcija

(N1) Sporazum o europskom porezu na financijske transakcije na dohvat je ruke, izjavio je koordinator zakonodavne inicijative Hans Joerg Schelling, ističući da prijedlog ima kvalificiranu podršku skupine zemalja Europske unije. Njemačka i Francuska predložile su 2012. godine da se na razini Europske unije uvede porez na kupoprodaju dionica i financijskih izvedenica među financijskim kompanijama kako bi se zakočile prenapuhane transakcije u financijskom sektoru koje su mnogi smatrali glavnim uzrokom globalne financijske krize.

Opširnije

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Sindikat zatražio brzu transformaciju HŽ-a u koncern

Autor: Lider/Hina Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministarstvu i saborskom Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu u kojem pita zašto HŽ nije transformiran u koncern, te iznosi argumente zašto to treba što prije učiniti.

Opširnije

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

EK za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

(N1) Europska komisija je u ponedjeljak preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga.

Opširnije

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

VLADA PRIPREMA PRODAJU HRVATSKE POŠTE

Kako doznajemo, pripreme su daleko odmakle pa je već izabrana i banka koja bi trebala biti agent izdavanja dionica na Zagrebačkoj burzi. Ante Pavić (Forum.TM) Hrvatska vlada u tišini je pripremila privatizaciju Hrvatske pošte, koja bi trebala krenuti vrlo skoro, a iz Ministarstva državne imovine ne žele potvrditi ni demantirati ovu informaciju pa odgovornost prebacuju na upravu Hrvatske pošte, koja je vraća natrag Ministarstvu. Sindikati se protive privatizaciji jer smatraju da će time biti ugroženi radnici i korisnici usluga.

Opširnije

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

Ne odlučuje EU, nego nacionalni parlamenti!

O važnijim trgovinskim sporazumima moraju odlučivati države članice, a ne institucije EU-a, smatra Europski sud. To je težak udarac za bilo kakve međunarodne trgovinske sporazume EU-a, odnosno njegove Komisije. (Deutsche Welle) Osobito kad se zadire u nadležnost država, konačna odluka o trgovinskim sporazumima leži u nacionalnim parlamentima, stručno je mišljenje sudaca Europskog suda u Luksemburgu. Sud time zapravo daje nacionalnim parlamentima članica Europske unije pravo veta na svaki trgovinski sporazum kojise želi sklopiti na razini Europske unije.

Opširnije

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU: (GLAS ISTRE) U Hrvatskoj su u travnju potrošačke cijene porasle za 1,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, pri čemu su najviše porasle cijene prijevoza te cijene u restoranima i hotelima.

Opširnije

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Europska komisija izvješćuje o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u tijekom 2016.

Priopćenje Europske komisije Bruxelles, 18. svibnja 2017. - Danas je Europska komisija objavila svoje godišnje Izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2016. godinu. U izvješću se opisuju inicijative poduzete 2016. u EU-u za jačanje temeljnih prava. Daje se i pregled primjene tih prava u brojnim politikama EU-a i u državama članicama u 2016.

Opširnije

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

Rodiljne naknade za nezaposlene 2.328 - za zaposlene 3.991 kn

HRT - Dobre vijesti stižu budućim roditeljima, kojima Vlada diže rodiljne naknade. Vlada je, naime, u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se rodiljne naknade za nezaposlene povećavaju na 2.328 kn, a za zaposlene na 3.991 kn.

Opširnije

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ŽIVOT NA RUBU Čak polovica radnika nema novca za podmirivanje osnovnih potreba

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA Autor: Gabrijela Galić »Kada 85 posto stanovništva kaže da je vrijeme za prepravljanje pravila globalne ekonomije kako bi se promicao rast i dijelio napredak, onda lideri G20 trebaju imati povjerenje za akcije znajući da imaju potporu birača«, ustvrdila je Sharan Burrow, glavna tajnica ITUC-a

Opširnije

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

Svi možemo pridonijeti da ukupni rezultati u području zaštite na radu budu bolji

U Zagrebu održano savjetovanje „Zaštita na radu – opasnosti, štetnosti, rizici i mjere prevencije“ (zuznr.hr) Podizati svijest, širiti znanje i dobru praksu, razvijati kulturu zaštite na radu, stvarati zdravu i motivirajuću radnu sredinu, preventivnim mjerama očuvati radnu sposobnost radnika, spriječiti nesreće, ozljede, profesionalne bolesti i bolesti povezane s radom ciljevi su koje želimo ostvariti.

Opširnije

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

Samo osam tvrtki tražilo ove godine pomoć za skraćenje radnog tjedna

SKRAĆENI TJEDAN Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) ZAGREB– Potporu za očuvanje radnih mjesta od početka godine zatražilo je osam tvrtki, a trenutno je tom mjerom obuhvaćeno 28 radnika. Naime, poslodavac koji se suoči s privremenim padom poslovnih aktivnosti ili je ostvario gubitak u poslovanju te zbog toga ne može održati postojeću zaposlenost, umjesto da otpusti radnike može zatražiti pomoć države na najdulje šest mjeseci.

Opširnije

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

Radnicima Zvečeva isplaćene plaće za ožujak, nastavljaju rad

(HRT) Svim radnicima tvrtke Zvečevo isplaćene su plaće za ožujak, štrajk prestaje i oni sutra u 6 sati nastavljaju s radom, izvijestio je sindikat. Radnici Zvečeva rad su obustavili jučer ujutro jer 69 od ukupno 282 radnika nije dobilo plaće za ožujak. Tvrtka Zvečevo nalazi se u financijskim problemima, a račun tvrtke blokiran je već 40 dana.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Istarska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja