SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Grad Zagreb

Povjerenik: Vlado Korbar

Tel: 01/6101-254

E-mail: vladokorbar@gmail.com

Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 25.03.2015.

NADA ZA POSAO
U gradskoj upravi u 2015. posao će naći 63 nova službenika

Većinom se traže ljudi s visokom stručnom spremom


(VEČERNJI LIST, 25. ožujka 2015.) Ove godine u gradskoj će upravi biti zaposlena 63 nova službenika.

Predviđeno je tako planom prijma u službu u gradska upravna tijela koji je potpisala zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek. Riječ je o upola manjem broju novih zapošljavanja u odnosu na prošlu godinu kada je planom bilo predviđeno zapošljavanje 138 osoba.

 

Poticaj za mirovinu

Pretprošle godine, 2013., plan je bio zaposliti 171 osobu, no te je godine najveći dio novozaposlenih trebao u gradskom Uredu za izgradnju, za poslove legalizacije. Ove je godine opet najveći broj zaposlenja, 12 radnih mjesta, predviđen u gradskom Uredu za izgradnju, komunalne poslove i promet, megauredu u kojemu je najveći broj zaposlenih službenika - 570 od ukupno 2711 koliko ih broji gradska uprava. Nova zaposlenja ne znače povećanje broja zaposlenih u lokalnoj administraciji. Svake godine prirodnim odljevom ode dio zaposlenih, a ovogodišnjim planom bit će nadoknađen samo dio zaposlenika koji su otišli, procjenjuje Vlado Korbar, sindikalni povjerenik zaposlenih u gradskoj upravi.

- Taj plan nisam vidio jer prema kolektivnom ugovoru sindikat ne sudjeluje u tom dijelu. No lani je u mirovinu otišlo više od 150 ljudi i tu već bilježimo smanjenje broja zaposlenih. Mislim da će i ove godine biti dosta onih koji će otići u mirovinu jer, prema razgovoru koji sam vodio sa zamjenicom gradonačelnika, ostat će na snazi program poticajne otpremnine. Riječ je o tome da u mirovinu, uz otpremninu, može otići bilo koji zaposlenik koji ispunjava jedan uvjet za mirovinu - kaže Korbar. Kroz program poticajnog umirovljenja zaposlenici koji mogu ostvariti to pravo dobiju od 20 do 150 tisuća kuna otpremnine, ovisno o tome koliko im vremena treba da se umirove po sili zakona. Inače se, bez poticajnih mjera, u gradskoj upravi godišnje umirovi između 50 i 90 zaposlenika.

 

Oskudne financije

Korbar drži da se planom zaposlenja popunjavaju samo najkritičnija radna mjesta, a to potvrđuje i obrazloženje zamjenice S. Švaljek.

- Plan prijma donosi se na temelju prikupljenih prijedloga gradskih upravnih tijela, vodeći računa o potrebama i raspoloživim financijskim sredstvima - stoji u njezinu obrazloženju. Po ovogodišnjem planu više od polovice zaposlenih, njih 38, mora imati visoku stručnu spremu. Korbar to hvali, no upozorava na loš položaj spremačica.

- Spremačice su deficitarne, njih se najmanje i najrjeđe prima. Uz to, one su i najlošijeg zdravstvenog stanja - upozorava sindikalni predstavnik.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 26.11.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 05.09.2014.

...za čitanje klikni nja sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 24.04.2014.

Vlado Korbar za VEČERNJI LIST o tome kako "dišu" zaposlenici Grada Zagreba

 

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 22.04.2014.

VEČERNJI LIST o pregovorima u Gradu Zagrebu 

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 24.03.2014.

VEČERNJI LIST o pregovorima u Gradu Zagrebu

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.02.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.01.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 29.08.2013.

...za uvećanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (RBA) Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (blagi godišnji rast od 0,05%) dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća (–9,6% godišnje). Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna.

Opširnije

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 26. lipnja 2017. Danas se u cijeloj Europskoj uniji počinju primjenjivati nova pravila o prekograničnim postupcima u slučaju nesolventnosti, koja je Komisija predložila 2012. te su ih 2015. donijeli zakonodavci EU-a.

Opširnije

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

SINDIKAT UPOZORAVA Iz ovog sindikata upozoravaju da radnicima još nisu isplaćene plaće za svibanj, te da je bilo kašnjenja isplate plaća i za travanj, a da su doprinosi na plaće uplaćeni tek 8. lipnja kada su radnicima dostavljene i liste obračuna plaća za travanj.

Opširnije

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

URAVNILOVKA ILI PRAVEDNOST? (GLAS SLAVONIJE) Univerzalni osnovni dohodak - UBI (Universal Basic income) koncept je opće socijalne mjere koja u zadnje vrijeme izaziva mnogo polemike. Riječ je o minimalnom iznosu koji bi primao svaki član zajednice - bezuvjetno. Pitanje je kako si uopće možemo priuštiti ovakvu univerzalnu socijalnu beneficiju?

Opširnije

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

(N1) Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 5.914 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno manje za 1,8 posto, a na godišnjoj porast za gotovo pet posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Autor: Lider/Hina Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u svibnju pala na 11,7 posto, s 13,2 posto mjesec dana prije, spustivši se četvrti mjesec zaredom, i to na najnižu razinu od 2000. godine, odnosno od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

Opširnije

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

BEZ POSLA I NAKNADE (GLAS SLAVONIJE) Četrdesetogodišnja ekonomska tehničarka Ivana Zorić iz Đakova nezaposlena je više od tri godine. Kaže, ne prima nikakav oblik potpore za nezaposlene niti, osim za naknadu s biroa, koju je primala nakon prestanka radnog odnosa, zna što bi to (još) bilo.

Opširnije

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

ECOFIN DANAS POTVRĐUJE Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita bila od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015.

Opširnije

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Česi i Litavci pomaknuli se najviše, Britanci pali AUTOR: LJUBICA GATARIĆ (VEČERNJI LIST) Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. Tako je i službenoiza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.

Opširnije

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

NHS - Međunarodna stručno-znanstvena konferencija Managment and Safety – M&S 2017 održana je je 9. i 10. lipnja 2017. godine u Neumu i Mostaru (Bosna i Hercegovina). Cvetan Kovač, koordinator Odbora za zaštitu na radu Nezavisnih hrvatskih sindikata i Natalija Pejnović, predstavnica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, aktivno su sudjelovali na ovom skupu pisanim radom i usmenom prezentacijom pod nazivom “Suradnja Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Nezavisnih hrvatskih sindikata u edukaciji sindikalnih povjerenika”.

Opširnije

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

IPAK... Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je sudjelovao na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, te tom prigodom izjavio kako je cilj i Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu koji iznose oko osam milijardi kuna, a nije isključio ni mogućnost poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu.

Opširnije

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

BUDI ISKREN Piše: Saša Jadrijević-Tomas (SLOBODNA DALMACIJA) Ne znam koja je vama najdraža čokolada iz djetinjstva, ali za mene nema nikakve dvojbe - to je Mikado s rižom. I to ne samo u djetinjstvu, nego i danas. Hm, a sve one njemačke i švicarske, pita me kolegica s kojom sam se upustio u čokoladni rat. Iz tog rata izišao sam kao pobjednik: na stol smo stavili i strane čokolade i one domaće, proizvođača Zvečevo. I ove potonje su u našem mini-istraživanju odnijele premoćnu pobjedu.

Opširnije

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Generalni tajnik OECD-a Angel Gurria poručio je da trebamo inkluzivniju globalizaciju koja radi za sve, usmjerenu na dobrobit ljudi AUTOR: VALENTINA WIESNER MIJIĆ (VEČERNJI LIST) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) popravila je svoje prognoze globalnog gospodarskog rasta iz ožujka: smatraju da će svjetska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 posto, a u sljedećoj po 3,6 posto, što je najbolji rezultat od 2011.

Opširnije

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

H-ALTER Iako Vlada nije naručila detaljnu studiju utjecaja CETA-e na RH, s obzirom na trenutnu slabost hrvatskog gospodarstva i na činjenicu da nam je Kanada relativno nebitan trgovinski partner, za očekivati je kako se Hrvatska neće nalaziti među dobitnicima u slučaju ratifikacije sporazuma", poručile su udruge i sindikati.

Opširnije

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Poslovni.hr Uprava Zvečeva javnosti je velike probleme u tvrtki priznala još u svibnju kada je objavljeno da je račun tvrtke u blokadi 40 dana 'zbog trenutačnih problema u poslovanju'.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Grad Zagreb

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja