SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Brodsko-posavska županija

Povjerenik: Željko Balikić

Tel: 035/405-960

Fax: 035/442-417

Mobitel: 091/5134-987

E-mail: zeljko.balikic@hzz.hr


Akcije

Petak, 24.03.2017.

SUKOB INTERESA
Gradonačelniku Slavonskog Broda razlika materijalnih prava isplaćena nakon što je donio zaključak po kojem na njih nema pravo

Odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pročitaj klikom na sliku gore 

(SDLSN, 28. ožujka 2017.) Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda, požurio se jučer, nakon odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, objaviti priopćenje u kojem navodi kako se „stvorila iznimno apsurdna situacija u kojoj sam kažnjen zbog toga što je gradska uprava radila po zakonu".
U nastavku priopćenja navodi se kronologija slučaja zbog kojeg gradonačelnik Duspara sprema tužbu Ustavnom sudu, ali ne i činjenica da je gradonačelniku Slavonskog Broda isplaćena razlika materijalnih prava nakon što je sam donio zaključak po kojem mu takva prava ne pripadaju.
Naime, gradonačelnik Duspara 8. je srpnja 2015. godine, donio i potpisao „Zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o određivanju plaće i naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika", u kojem se zaključuje „da se prava iz kolektivnog ugovora ne mogu odnositi na dužnosnike", temeljem kojeg je Gradsko vijeće Grada Slavonskog Broda 16. srpnja 2015. godine donijelo citiranu Odluku, kojom je ona izmijenjena na način da gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika, osim plaće, ne ostvaruju druga prava iz radnog odnosa koja pripadaju službenicima.

 

Gradonačelnik Mirko Duspara 8. srpnja 2015. godine donio je zaključak po kojem mu ne pripadaju prava iz kolektivnog ugovora, a 15. srpnja potpisao si je isplatu razlike prava po osnovi neisplaćenih božićnica, regresa i dara za djecu iz 2011. i 2012. godine (za uvećanje dokumenta klikni na sliku)  

Međutim, usprkos činjenici da je gradonačelnik Duspara donošenjem navedenog zaključka najkasnije od 8. srpnja bio svjestan činjenice da mu prava iz kolektivnog ugovora ne pripadaju kao dužnosniku, gradska mu je uprava 15. srpnja isplatila razliku materijalnih prava po osnovi neisplaćenih božićnica, regresa i dara za djecu sukladno kolektivnom ugovoru za 2011. i 2012. godinu, a on je uplatu primio neovisno o tom saznanju, dan prije nego što je Gradsko vijeće donijelo i Odluku sukladno njegovom zaključku.
Stoga se postavlja pitanje je li gradonačelnik Duspara ovakvom isplatom prava iz kolektivnog ugovora, za koju je u tom trenutku i njemu i Gradskoj upravi bilo jasno kako na njih nema pravo, postupao časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti te povjerenje građana, kako to nalaže članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji uređuje načela djelovanja dužnosnika u obnašanju javnih dužnosti.
Sindikat gradonačelniku Duspari želi puno uspjeha u njegovoj pravednoj borbi pred Ustavnim sudom u dokazivanju kako je isplata razlike materijalnih prava po kolektivnom ugovoru bila sukladna zakonu i nada se da će gradonačelnik tom prigodom objasniti i je li iznos prava za koja je donio zaključak da mu ne pripadaju primio teška srca, dvojeći između zakonitosti i moralnosti takve isplate. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 04.07.2016.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) odao je u ponedjeljak "priznanje" slavonskobrodskom gradonačelniku Mirku Duspari time što je predložio da se njegovim imenom nazive mjerna jedinica za učinkovitost lokalne samouprave. Duspara je, naime, u rekordno kratkom vremenu od 108 minuta, nakon što mu je službenica dostavila dokaz o prekvalifikaciji koja joj omogućuje raspored na slobodno radno mjesto, izradio i sindikatu dostavio izmjenu sistematizacije kojom je ukinuo radno mjesto komunalnog redara na koje bi "nepoćudna" službenica mogla biti raspoređena 

(tportal.hr, 4. srpnja 2016.) Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a, navodi da je razvidno da se radi o nepoćudnoj službenici jer je izmjenom sistematizacije za ona radna mjesta na koja je mogla biti raspoređena izbrisan uvjet tehničke stručne spreme, koju ona posjeduje, pa je zbog nemogućnosti rasporeda na radno mjesto stavljena na raspolaganje, što u službeničkom zakonodavstvu predstavlja otkazni rok tijekom kojeg se službenik može rasporediti na drugo slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete.

"Naivna službenica, koja je uz to još zamjenica sindikalne povjerenice u gradskoj upravi Slavonskog Broda, 27. lipnja u 13.32 poslodavcu je dostavila dokaz da joj je u e-radnu knjižicu upisano stečeno zvanje upravne referentice, koje je stekla prekvalifikacijom u PUO-u Libar Slavonski Brod, čime je stekla potrebno stručno zvanje za nepopunjeno radno mjesto komunalnog redara, a za to radno mjesto III. kategorije položila je stručni ispit 19. svibnja 2001. godine, očekujući sretan rasplet svoje nezavidne situacije izglednog prestanka službe po isteku roka raspolaganja", opisuje Kuhar.

 

"Odstrel nepoćudne gradske službenice"

No umjesto toga gradonačelnik Duspara joj je u 15.20 tog dana dostavio Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu Grada Slavonskoga Broda s istom datumom, kojim je ukinuo baš ono radno mjesto komunalnog redara na koje je stjecanjem zvanja upravne referentice mogla biti raspoređena.

"Duspara je time pokazao da lokalna samouprava može mnogo toga učiniti u nevjerojatno kratkom vremenu, posebice kad se zna da su izmjena i dopuna sistematizacije, usmjerene jedino i isključivo odstrelu nepoćudne gradske službenice, plod združenog službeničkog pothvata u kojem se više poslušnih i zlonamjernih glava upregnulo kako Sonja Tokić više nikad ne bi radila u Gradu Slavonskom Brodu", zaključuje Kuhar.

 

Sindikalna objava "puna dezinformacija"

Inače, Sanja Tokić izabrana je za zamjenicu SDLSN-ove povjerenice u travnju 2015., kada je izabrana i nova povjerenica Sanja Jurić, nakon čega je sindikat Gradske uprave Slavonskog Broda zatražio žuran inspekcijski nadzor Ministarstva uprave i Ministarstva rada zbog navodnih nepravilnosti i nezakonitosti u radu.

Mirko Duspara danas je zauzet sjednicom Gradskog vijeća, a Jastra Gubić, viša stručna suradnica za odnose s javnošću i protokol u upravi Slavonskog Broda, poručila je da današnju objavu SDLSN-a gradonačelnik neće komentirati jer je "poslovično puna dezinformacija", baš kao su to i ostale objave tog sindikata o gradonačelniku Slavonskog Broda u posljednjih godinu i pol. 

 

PRIZNANJE SINDIKATA
SDLSN predlaže Mirka Dusparu kao mjernu jedinicu za učinkovitost lokalne samouprave

Duspara je 108 minuta nakon što je službenica na raspolaganju dostavila dokaz o prekvalifikaciji koja joj omogućuje raspored na slobodno radno mjesto, izradio i Sindikatu dostavio izmjenu sistematizacije kojom je ukinuo radno mjesto komunalnog redara na koje bi nepoćudna službenica mogla biti raspoređena


(SDLSN, 4. srpnja 2016.) Da lokalna samouprava, i javna uprava općenito, može reagirati žurno, u realnom vremenu, na izazove koje pred nju postavlja aktualna stvarnost, potvrdio je ovih dana slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara i zbog toga zaradio priznanje Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske - prijedlog da se mjerna jedinica za učinkovitost lokalne samouprave nazove „Mirko Duspara".
Mirko Duspara zaradio je ovo priznanje zato što je, u nevjerojatnih 108 minuta nakon što je službenica na raspolaganju dostavila dokaz o prekvalifikaciji koja joj omogućuje raspored na slobodno radno mjesto, izradio i Sindikatu dostavio izmjenu sistematizacije kojom je ukinuo radno mjesto komunalnog redara na koje bi nepoćudna službenica mogla biti raspoređena.
Da se radi o nepoćudnoj službenici razvidno je iz činjenice da je nakon 20 godina rada u slavonskobrodskoj gradskoj upravi doživjela izmjenu sistematizacije kojom nije smanjen broj radnih mjesta, dapače, povećana je za jednog izvršitalja (radno mjesto), ali je za ona radna mjesta na koja je mogla biti raspoređena izbrisan uvjet tehničke stručne spreme, koju ona posjeduje, pa je zbog nemogućnosti rasporeda na radno mjesto stavljena na raspolaganje, koje u službeničkom zakonodavstvu predstavlja otkazni rok tijekom kojeg se službenik može rasporediti na drugo slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete.
Naivna službenica, koja je uz to još i zamjenica sindikalne povjerenice u gradskoj upravi Grada Slavonskog Broda, 27. lipnja u 13:32 sati poslodavcu je dostavila dokaz da joj je u e-radnu knjižicu upisano stečeno zvanje upravne referentice, koje je stekla prekvalifikacijom u PUO Libar Slavonski Brod, čime je stekla potrebno stručno zvanje za nepopunjeno radno mjesto - komunalni redar, za koje radno mjesto III. kategorije je stručni ispit položila 19. svibnja 2001. godine, očekujući sretan rasplet svoje nezavidne situacije izglednog prestanka službe po isetku roka raspolaganja.
Međutim, umjesto vijesti o rasporedu na radno mjesto za koje je kvalificirana, gradonačelnik Mirko Duspara istoga je dana - 27. lipnja 2016. godine, u 15:20 sati dostavio sindikalnoj povjerenici SDLSN Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu Grada Slavonskoga Broda od 27. lipnja 2016. godine, kojim je ukinuo baš ono radno mjesto komunalnog redara na koje je stjecanjem zvanja upravne referentice mogla biti raspoređena nepoćudna službenica.
Duspara je time pokazao da lokalna samouprava može mnogo toga učiniti u nevjerojatno kratkom vremenu, posebice kad se zna da je izmjena i dopuna sistematizacije, usmjerena jedino i isključivo odstrelu nepoćudne gradske službenice, plod združenog službeničkog pothvata u kojem se je više poslušnih i zlonamjernih glava upregnulo kako Sonja Tokić više nikad ne bi radila u Gradu Slavonskom Brodu. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 04.03.2016.

SINDIKALISTICA ZBOG NIZA NEZAKONITIH RADNJI PROZIVA BRODSKU GRADSKU UPRAVU
Vučinić: Psihijatar bi trebao popričati sa svima

 

(GLAS SLAVONIJE, 4. ožujka 2016.) SLAVONSKI BROD - Prozivajući gradsku upravu zbog, kako tvrdi, niza nezakonitih radnji, čelnica brodske podružnice Sindikata službenika i namještenika Sonja Tokić pismom se obratila predsjedniku Gradskog vijeća Robertu Lujiću, premda, kaže, ne očekuje nikakvo postupanje (aludira na koaliciju Lujićeva SDP-a s listom gradonačelnika Mirka Duspare, nap.a.).

Podsjeća ga kako je prije godinu dana 11 zaposlenika Grada dobilo poslovno uvjetovan otkaz, nakon čega je gradonačelnik zaposlio 19 novih službenika probivši poziciju plaća za milijun kuna, za što, navodi sindikalistica, nije imao ovlasti bez suglasnosti Gradskog vijeća. Dvije službenice (od kojih je jedna Tokić) nezakonito su, tvrdi, premještene na gradsku blagajnu, "a nakon što je upravna inspekcija dostavila upozorenje gradonačelniku za ovakvo postupanje, donesena su rješenja".

Sindikalistica proziva i predstojnika Ureda državne uprave Marija Vučinića, koji, navodi, predmet dobro poznaje, no nije reagirao, osim što je dva puta usmeno upozorio pročelnika. Tokić kaže i kako je Sindikat u svibnju prošle godine pokrenuo postupke namirenja neisplaćenih potraživanja zaposlenika iz Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu.

"Gradonačelnik je u srpnju odobrio isplatu oko 300 tisuća kuna, no nije isplatio sva potraživanja - koja ćemo specificirati nakon što Općinski sud donese sve presude u više od 15 postupaka koje vode zaposlenici", navodi Tokić i dodaje kako je "nekoliko zaposlenika koji su dobili otkaz podnijelo zahtjev za pomoć u iznosu od 1000 kuna iz Odluke o socijalnoj skrbi za nezaposlene, a gradonačelnik je odbio", a prije nekoliko dana Općinski sud donio je presude u korist zaposlenika. Proziva i kako se sustavno krši zakon pri obračunu plaća, kako se nije primjenjivao obračun za rad subotom, u drugoj smjeni te da je gradnačelnik jednostrano promijenio Pravilnik o radu i ukinuo dodatke.

"Posljednji događaj je rad na gradskoj blagajni. Nakon što je Sindikat u listopadu uputio dopis upravnoj inspekciji i Hrvatskoj narodnoj banci o uočenim nepravilnostima, RBA kao pružatelj platnog prometa uputio je dopis Gradu da raskida ugovor zbog kršenja ugovornih odnosa od strane grada", piše sindikalistica. Nadalje objašnjava kako je gradska uprava organizirala nabavu šest programa za izradu bar-kod uplatnica na gradskoj blagajni i naredila blagajnicima da sve uplatnice koje nemaju bar-kod - izrade s bar-kodom, no nakon 14 dana nalog je povučen. Tokić naglašava i kako je u gradskoj upravi pokrenut niz postupaka za povrede službene dužnosti.
U gradskoj upravi pak nisu željeli komentirati optužbe sindikalistice Tokić. Predstojnik Ureda državne uprave Mario Vučinić kaže da "u gradskoj upravi stalno postoje naznake da nešto nije u redu". "Mislim da su međuljudski odnosi ondje već godinama narušeni. Osjetio sam to još kao povjerenik 2013. godine. Mnogi se žale, bez obzira na stranačku pripadnost, pa vjerujem da neki od razloga postoje, kao što vjerujem i da se neki žale neopravdano, primjerice, jer su neradnici. Jedan ili čak više psihijatara dobro bi došli gradskoj upravi - da porazgovaraju sa svima", zaključio je Vučinić. Marija Radošević


Državni ured nema ovlasti za nadzor

Predstojnik Ureda državne uprave Mario Vučinić, prozvan zbog pristranog odnosa prema gradskoj upravi, kaže kako mu je otprije poznat problem zaposlenih, no navode Sonje Tokić ne smatra potpuno istinitima. "Čuo sam njihovu stranu priče i informirao inspekciju Ministarstva uprave predloživši inspekcijski nadzor, što je i učinjeno", kaže Vučinić, navodeći kako Državni ured nema ovlasti obavljanja nadzora rada nad gradskom upravom.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 02.03.2016.

SLAVONSKI BROD
Sindikat uputio pisma gradonačelniku Duspari i predsjedniku Gradskog vijeća Lujiću


(SDLSN, 2. ožujka 2016.) Sindikalna povjerenica SDLSN u Gradskoj upravi Grada Slavonskog Broda i zamjenica sindikalne povjerenice uputile su gradonačelniku Mirku Duspari i predsjedniku Gradskog vijeća Robertu Lujiću pisma u kojima se traže odgovori na otvorena pitanja glede suradnje Grada Slavonskog Broda i Raiffeisen banke, odnosno rekapituliraju događaji zbog kojih se Grad i Sindikat sukobljavaju već duže vrijeme.
Prema mišljenju Sindikata, Roberto Lujić, kao predsjednik Gradskog vijeća i član SDP-a, stranke koja gradonačelnika Dusparu „drži" na vlasti u Slavonskom Brodu, trebao bi pokazati interes za događaje koji Grad Slavonski Brod, njegove zaposlenike, ali i građane koštaju novca, a sve zajedno udaljuju od uspostave učinkovitog javnog servisa i pokazati ima li njegova stranka snage i odlučnosti zauzeti se za prevladavanje ove situacije u kojoj nitko nije zadovoljan.
Pisma donosimo u prilogu i nadamo se da će njihov sadržaj potaknuti rješavanje problema u Gradu Slavonskom Brodu, posebice stoga što su njihovi autori članovi Sindikata koji tamo žive i rade i nije im bilo lako odlučiti se na ovakvu vrstu dijaloga sa svojim poslodavcem. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 29.02.2016.

SLAVONSKI BROD
Inspektorat rada utvrdio da domar ima pravo na grijanje dok obavlja administrativne poslove


(SDLSN, 29. veljače 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH zaprimio je danas odgovor Inspektorata rada povodom priopćenja SDLSN u kojem je „ukazao na loše uvjete rada domara kod poslodavca Grad Slavonski Brod", a zbog činjenice da je domaru za obavljanje administrativnog dijela posla dodijeljena ostava bez grijanja i stropa, u kojoj je termometar neposredno nakon „dodjele" pokazao cijelih 12 stupnjeva celzijusa.
Iz odgovora je razvidno kako je inspektor rada Područnog ureda Osijek, Ispostave u Slavonskom Brodu, obavio 17. i 23. veljače inspekcijski nadzor u Gradu Slavonskom Brodu, na mjestu rada u prostoriji „ostava - spremište domara" u kojoj se obavlja administrativni dio poslova radnog mjesta „Domar u Gradskoj upravi - referent zaštite od požara".


„Nadzorom su utvrđeni propusti u primjeni propisa iz područja zaštite na radu na koje ste ukazali u vašoj predstavci, te su poduzete propisane inspekcijske mjere, odnosno doneseno je rješenje kojim je poslodavcu zabranjeno korištenje prostorije „ostava - spremište domara" za obavljanje administrativnih poslova dok se ne osigura grijanje prostorije u zimskom razdoblju i naređeno da izradi procjenu rizika za poslove na mjestu rada „Domar u Gradskoj upravi - referent zaštite od požara", navodi se u odgovoru inspektorata rada.
Ovime je, nadamo se, riješena apsurdna situacija u kojoj je Grad Slavonski Brod kao poslodavac odlučio svog domara staviti na „hlađenje" u ostavu bez grijanja ili je pretpostavio kako je za vrijeme obavljanja domarskih poslova akumulirao dovoljno topline pa mu ne treba grijanje dok sjedi u svojoj „ostavi". S. Kuhar   

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.02.2016.

VIJESTI IZ SLAVONSKOG BRODA
RBA raskida suradnju s Gradom, domar završio u ostavi bez grijanja...


(SDLSN, 12. veljače 2016.) Nakon što smo prošlog tjedna pisali o gubitku dodatka za topli obrok službenika i namještenika Grada Slavonskog Broda, koji im je gradonačelnik Mirko Duspara uskratio jer „nije sukladan zakonskim propisima", iako je Sindikat Gradu poslao primjere akata u kojima takav dodatak egzistira sukladno zakonskim propisima, Slavonski Brod za nezakonito postupanje ovoga puta optužuje Raiffeisenbank Austria d.d..
RBA, naime, svojim dopisom iz veljače ove godine Gradu zamjera zaprimanje naloga za plaćanje na gradskoj blagajni bez 2D bar koda, što je suprotno članku 3. Ugovora između RBA i Grada te upozorava „da takve transakcije nisu opisane Ugovorom pa stoga nisu izvršene u ime i za račun Banke već u ime Grada, čime ste pružali usluge koje, sukladno Zakonu o platnom prometu, niste ovlašteni pružati, a što predstavlja prekršaj iz članka 149. stavak 1. točka 1. navedenog Zakona".

„Obzirom da smo zaprimili informaciju sa sastanka održanog dana 29.01.2016. godine u Vašim prostorijama na kojem su prisustvovali predstavnici Grada i predstavnici Banke, da inzistirate na zaprimanju i provođenju naloga bez 2D bar koda, ovim putem Vas obavještavamo da Banka nije u mogućnosti nastaviti poslovnu suradnju na predloženi način te u skladu s člankom 20. stavak 1. Ugoovra, ovaj dopis smatrajte izjavom o otkazu Ugovora,.." navodi se u dopisu RBA upućenom gradonačelniku Grada Slavonskog Broda Mirku Duspari. 

Domar koji se žalio na ocjenu i dobio sudski spor, premješten je u ostavu  u kojoj su mu na 12 stupnjeva celzijusa na raspolaganju dva rashladna uređaja - ventilatora...  

 

Istovremeno u Gradu se nastavlja maltretiranje nepoćudnih zaposlenika pa je tako domar, referent zaštite od požara, ložač i zamjenik dostavljača usmenim nalogom pročelnika Davora Rogića premješten u ostavu bez grijanja. Ova bivša „pušiona" ili spremište spremačica nastala je pregrađivanjem kraja hodnika sa rigips pločama i nije spojena sa stropom pa bi stoga i postavljanje grijaćeg tijela imalo ograničen učinak, no zato su mu na raspolaganju čak dva rashladna uređaja - ventilatora po logici "klin se klinom izbija".

U sobi je trenutno 12 stupnjeva celzijusa, što poslodavac izgleda smatra savršenom radnom temperaturom. Pa neka razmisli hoće li se još koji puta žaliti sudu na ocjenu koju mu je dodijelio poslodavac.

Do novih vijesti iz Slavonskog Broda... S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 05.02.2016.

OBRAČUN SA SINDIKATOM PREKO LEĐA RADNIKA
Slavonski Brod postao grad nulte tolerancije na topli obrok

Ukidanjem dodatka za topli obrok službenicima i namještenicima Duspara je uspješno "izjednačio" zaposlene u kulturi i predškolskom odgoju i obrazovanju u Slavonskom Brodu sa zaposlenicima Gradske uprave u pogledu prava na topli obrok


(SDLSN, 5. ožujka 2016.) Današnjim stupanjem na snagu Pravilnika o radu službenika i namještenika Gradske uprave Grada Slavonskog Broda ovaj grad postao je mjestom nulte tolerancije na topli obrok. Barem kad su proračunski korisnici u pitanju.
Naime, temeljem uredovanja Upravne inspekcije, koja je konstatirala kako stalni dodatak na plaću za topli obrok ne može biti propisan kao jedan od faktora za obračun osnovne plaće u dosad važećem Pravilniku, gradonačelnik Mirko Duspara donio je novi Pravilnik kojim je izvršeno usklađivanje sa zakonom na način da je dodatak za topli obrok izbačen ne samo iz definicije osnovne plaće već i iz Pravilnika.
Naravno, Duspara nije bio u obvezi iz Pravilnika izbaciti dodatak za topli obrok u iznosu od 420,65 kuna bruto (neto oko 250 kuna), već iz definicije osnovne plaće, a da je tako razvidno je i iz odgovora Upravne inspekcije Sindikatu (dostavljen na znanje i gradonačelniku Duspari) u kojem, stoji sljedeće:
„To što je Upravna inspekcija povezala odredbe članka 38. i članka 43. Pravilnika o radu službenika i namještenika Gradske uprave Grada Slavonskog Broda s odredbama članka 13. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i ukazala na neusklađenost odredbi članka 38. predmetnog Pravilnika s odredbama Zakona, ne znači zabranu ostvarivanja prava na topli obrok službenika i namještenika."


Rješenje za usklađenje definicije osnovne plaće iz Pravilnika s pozitivnim propisima Sindikat je gradonačelniku Duspari dostavio u obliku propisivanja dodatka za topli obrok izvan definicije osnovne plaće, tj. u posebnom stavku, ilustriravši to rješenjima iz Pravilnika Općine Baška voda i Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba, koja također sadrže dodatak za topli obrok i nisu neusklađena sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Da dodatak za topli obrok nije suprotan Zakonu o plaćama potvrđuju i primjeri iz Baške vode i Zagreba


Međutim, Duspara se umjesto toga odlučio za ukidanje stalnog dodatka za topli obrok uz obrazloženje kako „stalni dodatak određen i definiran na način kako je bilo određeno dosadašnjim člankom,..., Pravilnika o radu , nije sukladan zakonskim propisima te ne može biti jedan od faktora za obračun plaće".
Duspara je tako nalog Upravne inspekcije za usklađenje Pravilnika sa Zakonom o plaćama zlorabio za ukidanje stalnog dodatka, iako to Inspekcija nije naložila i postao prvi slavonskobrodski gradonačelnik koji je zaposlenima u Gradskoj upravi ukinuo topli obrok, koji se tamo isplaćuje više od 20 godina i to ne kao stečevina kolektivnog pregovaranja, već pravo koje je prethodno utvrdio sam poslodavac.
S time u svezi bilo bit će interesantno saznati kako će (i hoće li) na ukidanje toplog obroka kao prava zaposlenika Gradske uprave iz 90-tih godina reagirati Dusparini koalicijski partneri iz Socijaldemokratske partije, koja, kako piše u Statutu SDP-a djeluje, između ostalog, radi ostvarivanja i zaštite prava radnika/radnica i osoba koje žive od rada i na temelju svog rada.
Sam Duspara je u lokalnim medijima ukidanje dodatka već pokušao prikazati kao posljedicu naloga Upravne inspekcije i „zaslugu" Sindikata na čije je traženje Inspekcija uredovala.
No, pravi razlog je obračun Duspare sa Sindikatom preko leđa radnika, ali i odgovor na traženje sindikata u kulturi i predškolskom odgoju i obrazovanju za izjednačavanjem s pravima zaposlenika Gradske uprave u pogledu materijalnih prava.

Ukidanjem dodatka za topli obrok službenicima i namještenicima Duspara je uspješno "izjednačio" zaposlene u kulturi i predškolskom odgoju i obrazovanju u Slavonskom Brodu sa zaposlenicima Gradske uprave u pogledu prava na topli obrok. S. Kuhar

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 12.01.2016.

 
(SLOBODNA DALMACIJA, 12. siječnja 2016.) Sindikat državnih službenika i i lokalnih namještenika navodi kako je u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

- U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.
Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo - upozoravaju iz SDSLN-a. 

 Sindikat državnih službenika i i lokalnih namještenika navodi kako je u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

 

(iPress.hr, 12. siječnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske upozorio je na spornu praksu Ministarstva uprave, koje prava lokalnih dužnosnika tumači na različit način, pokrivajući se obrazloženjem da nitko, pa ni samo Ministarstvo, nije zatražilo ocjenu zakonitosti.

Kako navodi SDLSN, u Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena je presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan Stipe Zrilić i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.

U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku Mirku Duspari 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.

Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate nepripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo, navodi SDLSN.

 

 

(Direktno.hr, 12. siječnja 2016.) - U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.

I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".

Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.

Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.

Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.

Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posve nezamislivo - upozoravaju iz SDSLN-a. 

 

MINISTARSTVO SELEKTIVNE UPRAVE
Županu Zriliću osporili nezakoniti pravilnik, gradonačelniku Duspari potvrdili nezakoniti pravilnik jer ga ne osporavaju

 
Postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne

(SDLSN, 12. siječnja 2016.) U Narodnim novinama broj 1 od 2. siječnja ove godine objavljena je presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom po zahtjevu Ministarstva uprave, ukinuti članci Odluke o plaćama i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Zadarske županije iz 2010. godine, temeljem kojih su župan i njegovi zamjenici ostvarivali prava na regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu i slična materijalna prava.
U obrazloženju presude Visoki upravni sud navodi kako lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mora biti zakonom propisano.
I dok je na primjeru Zadarske županije Ministarstvo uprave pokazalo kako reda mora biti, osporivši nezakonitu odluku o plaćama zadarskog župana i njegovih zamjenika, u slučaju Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slavonskog Broda, Ministarstvo je na upit Ureda za unutarnju reviziju Grada Slavonskog Broda što je s naknadama (radi se o regresu, jubilarnim nagradama, daru za djeci i božićnici, op.a.) gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koje su isplaćene temeljem važeće i, treba li uopće reći, nezakonite odluke, odgovorilo kako se „opći akt koji nije stavljen izvan snage ili obustavljen od primjene u postupku nadzora ovlaštenih tijela niti je ukinut u postupku ocjene zakonitosti Visokog upravnog suda, primjenjuje za vrijeme njegova važenja".
Dakle, kada je u pitanju istovrsni nezakoniti opći akt Ministarstvo uprave u jednom je slučaju takav akt osporilo pred Visokim upravnim sudom, a u drugom je jedinici lokalne samouprave izdalo „potvrdu" da takav akt vrijedi jer ga nitko, pa ni samo Ministarstvo uprave, ne osporava.
Temeljem takve „potvrde" Ministarstva uprave od 2. srpnja 2015. godine, Grad Slavonski Brod je svom gradonačelniku 15. srpnja 2015. isplatio i razliku materijalnih prava - na koja nema pravo.
Naravno, postavlja se pitanje interesa Ministarstva uprave da zadarskom županu osporava isplatu materijalnih prava na koja nema pravo, a slavonskobrodskom gradonačelniku ne.
Interes Ministarstva uprave u slučaju isplate ne pripadajućih prava u Zadarskoj županiji i nezainteresiranost i benevolentnost u slučaju isplate regresa, božićnice, dara za djecu i jubilarne nagrade gradonačelniku Slavonskog Broda to su više upitni s obzirom na to da je zadarski župan HDZ-ovac, a slavonskobrodski gradonačelnik i SDP koalicijski su partneri u ovome gradu.

No, to bi značilo da se Ministarstvo uprave u svom radu rukovodi političkim kriterijima, a to je u pravnoj državi kakva je Hrvatska posvema nezamislivo. S. Kuhar     

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 30.11.2015.

KRŠENJE UPUTE

Duspari isplatili božićnice i regrese iz 2011. i 2012.

 

Autor: Suzana Barilar

(Jutarnji list, 30. studenoga 2015.) Ministarstvo uprave je 10. lipnja svim županijama, gradovima i općinama poslalo Uputu za postupanje, u kojoj ih se upozorava da lokalni dužnosnici nemaju pravo na nikakve dodatke na plaću osim 0,5 posto po godini staža te stvarnih troškova za službena putovanja.

I dobili su rok do 30. rujna da odluke o plaćama župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika usklade sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji ne predviđa prava iz radnog odnosa poput božićnice, regresa ili prekovremenih sati.

Grad Slavonski Brod bio je među prvima koji su proveli Uputu Ministarstva - 16. srpnja njihovo je Gradsko vijeće promijenilo Odluku o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika u skladu s tim naputkom.

 

Božićnice i regres

Ali je unatoč tome 15. srpnja gradonačelniku Mirku Duspari isplaćeno 3510,36 kuna na ime dugovanja po Kolektivnom ugovoru, i to na osnovu neisplaćenih božićnica, regresa i dara za djecu iz 2011. i 2012. godine. Dakle, iako je mjesec dana ranije dobio naputak nadležnog Ministarstva u kojem se jasno objašnjava da se prava iz Kolektivnih ugovora ne mogu primjenjivati na dužnosnike već samo na službenike, Duspari, čija je plaća oko 17.800 kuna, ipak je isplaćen novac na koji nije imao pravo prema Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Sam Duspara potvrdio nam je da je na njegov račun isplaćen spomenuti iznos.

- Istina je, dobio sam taj novac, ali se sada točno ne mogu sjetiti za što konkretno. Moram provjeriti u računovodstvu - rekao nam je. Nakon našeg upita iz njegova Ureda nam je službeno potvrđeno da se radi o isplati dugovanja prema Kolektivnom ugovoru. Pritom objašnjavaju da su gradonačelniku isplatili zaostale božićnice i regres jer se radi o dugu koji je nastao prije nego su od Ministarstva uprave dobili spomenuti naputak, odnosno dok je, pravdaju se, na snazi bila odluka prema kojoj se prava odnose i na gradonačelnika i njegove zamjenike.

 

Ima li sankcija?

- Do 22. srpnja gradonačelnik Duspara primao je plaću sukladno Odluci o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika, koju je Gradsko vijeće donijelo 30. lipnja 2012. godine. Te je potvrđeno i izmjenama Odluke iz srpnja 2013. godine - objašnjavaju u gradskoj upravi Slavonskog Broda.

Može li Duspara snositi kakve sankcije, u Ministarstvu uprave nam nisu konkretno odgovorili već su tek upozorili da “Grad može tužiti gradonačelnika zbog takve isplate pa neka sud odluči”.

Slučaj slavonskobrodskog gradonačelnika nije usamljen - mnogi gradovi i županije, odnosno njihova predstavnička tijela, kad je riječ o plaćama dužnosnika, donosili su odluke koje nisu bile u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Tim su odlukama, naime, propisivali da gradonačelnici i župani imaju iste dodatke na plaću kakve imaju i službenici. Primjerice, zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić imao je dodatak na plaću od 8 posto na osnovu magisterija te je zahvaljujući tome na osnovu primanja dobio 85 tisuća kuna više nego što bi primio da je odluka bila usklađena sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Zbog slične odluke USKOK je 2014. podigao optužnicu protiv istarskog župana Valtera Flege, jer je donio Pravilnik na temelju kojeg mu je osnovna plaća uvećana za 5 posto zbog stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti, te za 15 posto na osnovu troškova pripreme za sudjelovanje u protokolarnim događanjima. No, Županijski sud ga je nepravomoćno oslobodio pa je USKOK najavio žalbu.

 

Samo stvarni troškovi

Stoga je Ministarstvo uprave odlučilo poslati spomenuti Naputak u kojem detaljno objašnjavaju da se na lokalne dužnosnike primjenjuje Zakon o lokalnoj samoupravi.

- Obavljanje dužnosti župana, gradonačelnika i načelnika te njihovih zamjenika nije isto što i rad na službeničkom mjestu niti se s njime može izjednačiti po bilo kojoj osnovi. Lokalni dužnosnici nemaju pravo na - naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, na regres, jubilarnu nagradu, otpremninu... Imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova vezanih s obnašanjem dužnosti, poput prijevoza, dnevnica - navodi se između ostalog u Naputku iz lipnja.

 

Tražit ćemo izvješće od svih ureda

Nakon 30. rujna Ministarstvo uprave nije primilo od ureda državne uprave u županijima nijednu odluku o obustavi primjene općeg akta kojim se uređuju prava lokalnih dužnosnika ili njegovih izmjena i dopuna - odgovorili su iz resornog Ministarstva na naš upit jesu li lokalne jedinice svoje odluke o plaćama gradonačelnika, načelnika i župana uskladile za zakonom odnosno ispoštovale naputak. Iz odgovora proizlazi da jesu jer ni od jednog ureda države uprave, koje provjerava akte koje donose predstavnička tijela, nisu dobili informaciju da su morali ukinuti neki odluku zato jer nije bila u skladu sa zakonom o lokalnoj samoupravi. Međutim iz Ministarstva najavljuju da će zatražiti izvješće od svih ureda o “provedenom nadzoru i stanju usklađenosti akata kojima se uređuju prava lokalnih dužnosnika”.

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Ribić i Sever za Direktno: Razmišlja se o zabrani rada studentima

Ribić i Sever za Direktno: Razmišlja se o zabrani rada studentima

EKSKLUZIVNO 'Treba omogućiti i poslodavcima da u stipendiranju prepoznaju svoje interese pa da im država to prepozna kao poreznu olakšicu', kaže Sever Autor: Marijan Opačak (Direktno.hr) Predstavnici dva najveća sindikata komentirali su za Direktno moguću zabranu ili ograničavanje rada studenata te kakve promjene treba unijeti u pitanja studentskog rada i njihovih prava.

Opširnije

Znamo sve, ali nas nije briga: kako smo, uz puste milijarde od turizma, postali najveća sirotinja u Europskoj uniji?

Znamo sve, ali nas nije briga: kako smo, uz puste milijarde od turizma, postali najveća sirotinja u Europskoj uniji?

GORI I OD RUMUNJA Piše: Sanja Stapić (SLOBODNA DALMACIJA) Dali smo se turizmu svim srcem, tako da nam danas čini gotovo petinu onog što u Hrvatskoj stvorimo u godinu dana. Ili, turizam nam je porastao na 18 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mi mu se dajemo, a on ne uzvraća. Napretka i razvoja nema sve da ih tražite svijećom u pola bijela dana.

Opširnije

Njemački doprinosi i za strane radnike

Njemački doprinosi i za strane radnike

GOSPODARSTVO Kada poduzeća iz drugih zemalja EU-a šalju svoje radnike u Njemačku na duže od dvije godine, onda im moraju u pravilu plaćati i "njemačke" socijalne doprinose, a ne iznose koji su predviđeni u zemlji porijekla. (Deutsche Welle) To je još jednom jasno utvrdio Savezni socijalni sud (BSG) u Kasselu ovog tjedna nakon tužbe jedne poljske građevinske tvrtke protiv odjela za međunarodne poslove krovne organizacije njemačkih zdravstvenih osiguravatelja DVKA.

Opširnije

Povratak na staro: Vraća se državni inspektorat

Povratak na staro: Vraća se državni inspektorat

ČETIRI GODINE NAKON UKIDANJA Autor: Gabrijela Galić U obavljanju inspekcijskih poslova, sukladno postojećem zakonskom okviru, uočeni su nedostaci u djelovanju inspekcijskih službi, pa će se to mijenjati (Novilist.hr) ZAGREBVlada priprema novi zakon o inspekcijama u gospodarstvu kojim će se sve inspekcijske službe, četiri godine od ukidanja Državnog inspektorata, ponovo vratiti pod isti krov. Ponovno objedinjavanje inspekcijskih službi koje od 2014. djeluju pod resornim ministarstvima jedna je od reformskih mjera aktualne Vlade.

Opširnije

Pošta bez poštara: Nitko neće u poštare. Plaće su male, a posla je previše

Pošta bez poštara: Nitko neće u poštare. Plaće su male, a posla je previše

NEDOSTAJE RADNE SNAGE Autor: Marinko Glavan Novom reorganizacijom smanjen je broj ljudi na terenu te im je povećan broj ulica koje pokrivaju, kao i pošiljaka koje moraju dostaviti. Rezultat toga je nemogućnost iznošenja svih pošiljaka u zakonom određenom radnom vremenu od osam sati dnevno. Nadređeni zahtijevaju da radimo i izvan radnog vremena, ali iako ostajemo i po sat ili dva dulje, događa se da ne uspijemo podijeliti sve pošiljke. Zbog toga zastrašivanjem i prijetnjama otkazom zahtijevaju da radimo još duže, ističu poštari koji su željeli ostati anonimni

Opširnije

Prosječna plaća u Sloveniji dosta viša nego u Hrvatskoj: Liječnici među najplaćenijima u državi

Prosječna plaća u Sloveniji dosta viša nego u Hrvatskoj: Liječnici među najplaćenijima u državi

Poslovni.hr/Hina Po podacima slovenske statistike, najviša je prosječna neto plaća bila isplaćena u opskrbi električnom energijom u plinom, u visini od 1.498 eura. Prosječna neto plaća u Sloveniji za ovogodišnji lipanj je iznosila 1.045 eura, što je u odnosu na svibanj realni pad za 0,5 posto, objavio je slovenski statistički ured.

Opširnije

'Zaposlit će se umjesto mladih koji su otišli u zemlje EU-a': ništa od uvoza stranih radnika, Hrvatska će na tržište rada vraćati umirovljenike?

'Zaposlit će se umjesto mladih koji su otišli u zemlje EU-a': ništa od uvoza stranih radnika, Hrvatska će na tržište rada vraćati umirovljenike?

IDEJA IFO INSTITUTA Piše: Sanja Stapić (SLOBODNA DALMACIJA) Zašto mlađim umirovljenicima ne omogućiti da rade bez gubitka prava na mirovinu, ako imaju želje za poslom, ovih je dana poručeno iz Hrvatske gospodarske komore. Povod takvoj ideji koja se ne čuje prvi put, a nije to nešto što je domaća izmišljotina, jesu problemi nekih domaćih poduzetnika u nalaženju rade snage.

Opširnije

Bit će to vruća jesen: Sindikatima je voda došla do grla

Bit će to vruća jesen: Sindikatima je voda došla do grla

ZAMRZNUTE PLAĆE Autor: Gabrijela Galić Zaposleni u socijalnoj skrbi već imaju pripremljen akcijski plan, iz obrazovanja poručuju da će mobilizirati ljude, a ni ostali neće stajati sa strane. Uzme li se 2020. kao zaključna godina, Vladin je plan plaće držati punih 12 godina na istoj razini

Opširnije

UBRZAVA SE ISELJAVANJE IZ LIJEPE NAŠE U dvije godine iz Hrvatske odselilo 138 tisuća ljudi

UBRZAVA SE ISELJAVANJE IZ LIJEPE NAŠE U dvije godine iz Hrvatske odselilo 138 tisuća ljudi

PODACI OECD-A Autor: Branko Podgornik I iz Hrvatske je najviše ljudi otišlo u Njemačku, no hrvatski izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH

Opširnije

U srpnju porasla stopa nezaposlenosti

U srpnju porasla stopa nezaposlenosti

Autor: Lider/Hina Krajem srpnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 170.127 nezaposlenih osoba, što je 0,6 posto ili 939 osoba više u odnosu na kraj lipnja, a 21,6 posto ili 46.962 osobe manje u odnosu na kraj srpnja prošle godine, objavio je u četvrtak HZZ.

Opširnije

Damping: Austrijska tvrtka kažnjena s 22 milijuna eura zbog ‘jeftine radne snage’ iz Hrvatske

Damping: Austrijska tvrtka kažnjena s 22 milijuna eura zbog ‘jeftine radne snage’ iz Hrvatske

Autor: Lider/Hina Austrijski zakon o suzbijanju dampinga plaća i prava iz radnog odnosa mogao bi odvratiti kompanije od dodjele poslova jeftinijim podizvođačima iz istočne Europe i predstavlja povredu propisa Europske unije, ustvrdilo je u podnesku Europskoj komisiji austrijsko udruženje inženjerskih tvrtki.

Opširnije

MOGUĆE TUŽBE: Sindikati će tražiti veće putne troškove, ali i jubilarne nagrade iz 2013. godine

MOGUĆE TUŽBE: Sindikati će tražiti veće putne troškove, ali i jubilarne nagrade iz 2013. godine

ZA STOLOM U RUJNU Autor: Gabrijela Galić Rezanja putnih troškova dogovorena su 2012. zbog štednje, a jubilarne nagrade nisu isplaćene državnim službenicima i namještenicima s 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe (Novilist.hr, 8. kolovoza 2017.) ZAGREB Sindikati državnih i javnih službi polako se pripremaju za pregovore o kolektivnim ugovorima koji bi trebali započeti već u rujnu. Za državne službe situacija je jasna, odnosno utvrđena je njihova reprezentativnost, a Vlada je formirala svoj pregovarački tim.

Opširnije

USKORO STAJU TRAJEKTI ZA OTOKE? Jadrolinijini zaposlenici najavili štrajk: Radimo po 19 sati, plaće su iste 10 godina, konobari rade za 2350 kuna...

USKORO STAJU TRAJEKTI ZA OTOKE? Jadrolinijini zaposlenici najavili štrajk: Radimo po 19 sati, plaće su iste 10 godina, konobari rade za 2350 kuna...

OGORČENI NA UPRAVU AUTOR: Silvija Melić (VEČERNJI LIST) Izrazito loš položaj Jadrolinijinih pomoraca i radnika na kopnu, te kršenje temeljnih odredbi Zakona o radu i Konvencije o radu pomoraca, kako tvrde sami radnici, rezultirali su mirnim prosvjedom, kojem su se, u organizaciji Nezavisnog sindikata pomoraca hrvatskih putničkih brodova, u subotu na Gatu sv. Duje u velikom broju odazvali zaposlenici ove državne brodarske tvrtke, piše Slobodna Dalmacija.

Opširnije

Rad u uvjetima visokih temeperatura

Rad u uvjetima visokih temeperatura

NHS - Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika. Budući da da u hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, objavljujemo Smjernice dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Opširnije

KOLUMNA Uživajmo u miholjskom ljetu

KOLUMNA Uživajmo u miholjskom ljetu

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik (Novilist.hr) Gospodarski je oporavak zahvatio ne samo Hrvatsku, koja ovih dana zahvaljujući turizmu ima milijun stanovnika više nego zimi, nego i cijelu Europsku uniju. Čak i najsporiji dio Unije, a to je skupina od 19 zemalja koje su prihvatile euro, uspio je u drugom tromjesečju dosegnuti rast od 2,1 posto, što nije zabilježeno još od početka krize.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Brodsko-Posavska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja