SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

 

P O S L O V N I K

GLAVNOG POVJERENIŠTVA

 

Na osnovi članka 44. Statuta Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), Glavno povjereništvo na sjednici 24. rujna 1999. godine donosi

 

P O S L O V N I K

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom ure|uju se prava i dužnosti članova Glavnog povjereništva, način rada, postupak u pripremanju, sazivanju i vo|enju sjednica Glavnog povjereništva.

 

II. PRAVA I DUŽNOSTI čLANOVA GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 2.

Član Glavnog povjereništva ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta Sindikata i Poslovnika, a naročito:

  • biti nazočan sjednicama i sudjelovati u radu Glavnog povjereništva,
  • sudjelovati na sjednici u raspravama, predlagati mjere i zaključke o pitanjima koja su na dnevnom redu,
  • predlagati pitanja i probleme koje Glavno povjereništvo treba raspraviti i o njima zauzeti stajalište,
  • postavljati pismeno ili usmeno pitanja na sjednici Glavnog povjereništva i tražiti odgovor u svezi s provo|enjem stajališta i zaključaka Glavnog povjereništva i njegovih organa, te zaključaka Sabora,
  • dobiti odgovor na postavljeno pitanje odmah ili na idućoj sjednici Glavnog povjereništva,
  • djelovati u Sindikatu i javnosti u skladu s politikom i stajalištima Glavnog povjereništva i aktivno se zalagati za njihovo ostvarivanje,
  • informirati se o radu organa Glavnog povjereništva,
  • upoznavati Glavno povjereništvo i organe kojih je član o pitanjima, pojavama i problemima u podružnicama Sindikata i organima te u organizacijama u kojima djeluje, a ima pravo o tim pitanjima tražiti da se povede rasprava u odgovarajućim organima.

 

Članak 3.

O nazočnosti članova Glavnog povjereništva sjednicama Glavnog povjereništva i drugih organa kojih su članovi vodi se evidencija.

Članak 4.

Član Glavnog povjereništva koji je iz opravdanih razloga spriječen da bude nazočan sjednici Glavnog povjereništva, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika ili naknadno opravdati svoj izostanak.

Član Glavnog povjereništva koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti biti nazočan sjednici, ostvaruje sudjelovanje u radu sjednice dostavom pisanog mišljenja koje treba poslati najkasnije do dana održavanja sjednice.

S tim mišljenjem, odnosno stajalištem, upoznaje se Glavno povjereništvo.

Članak 5.

Predsjednik Sindikata dužan je obavijestiti Glavno povjereništvo o uzastopnim izostancima članova Glavnog povjereništva sa sjednica.

Glavno povjereništvo može predložiti da se razriješi dužnosti član Glavnog povjereništva koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednica i izabrati novog člana.

 

III. NAČIN RADA

Članak 6.

Rad Glavnog povjereništva odvija se na sjednicama.

Sjednica Glavnog povjereništva može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova.

Stajališta, zaključci i odluke smatraju se donesenim kad se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

Članak 7.

Glavno povjereništvo održava konstituirajuće, radne i svečane sjednice.

Članak 8.

Prvu (konstituirajuću) sjednicu Glavnog povjereništva, izabranog na Saboru, saziva predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.

 

IV. SJEDNICE GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 9.

Glavno povjereništvo raspravlja i odlučuje na sjednicama o pitanjima iz nadležnosti utvr|enih u Statutu.

 

Članak 10.

Sjednice Glavnog povjereništva, na osnovi programa rada, priprema predsjednik, zamjenik predsjednika ili Predsjedništvo Glavnog povjereništva, a u pripremanju materijala mogu sudjelovati odbori djelatnosti i komisije.

U pripremanju materijala za sjednice mogu se angažirati znanstvene, stručne i druge institucije.

 

Članak 11.

Prije izjašnjavanja o dokumentima u kojima se predlaže utvrđivanje stajališta o bitnim pitanjima, Glavno ih povjereništvo može staviti na raspravu i organizirati o njima javnu raspravu u podružnicama Sindikata.

Glavno povjereništvo određuje o kojim će se dokumentima voditi rasprava, rok u kome se rasprava treba završiti i vrijeme za dostavu mišljenja, primjedaba i prijedloga Glavnom povjereništvu ili njegovim organima.

 

Članak 12.

Prijedlozi dokumenata koje izrađuju radne grupe, stručne i znanstvene institucije prethodno se dostavljaju Glavnom povjereništvu i Predsjedništvu Glavnog povjereništva.

Izuzetno u slučaju hitnosti materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici.

a) Sazivanje sjednica

Članak 13.

Sjednice Glavnog povjereništva se održavaju prema potrebi.

Sjednice Glavnog povjereništva saziva predsjednik Sindikata samoinicijativno ili na osnovi odluke Predsjedništva Glavnog povjereništva.

Sjednice Predsjedništva Glavnog povjereništva održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik.

 

Članak 14.

Sjednica Glavnog povjereništva može se sazvati na zahtjev više podružnica, županijskog povjereništva Sindikata, te više članova Glavnog povjereništva. Takav zahtjev s prijedlogom odgovarajućih pitanja koja će se razmatrati na sjednici (točke dnevnog reda) podnosi se Predsjedništvu u pismenoj formi uz obrazloženje.

Predsjedništvo razmatra inicijativu i o tome donosi odluku.

U slučaju neprihvaćanja inicijative, Predsjedništvo obavještava Glavno povjereništvo i predlagače.

 

Članak 15.

Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom, kao i skraćeni zapisnik s prošle sjednice Glavnog povjereništva, dostavlja se članovima Glavnog povjereništva najkasnije osam dana prije održavanja sjednice.

Ovisno o predloženom dnevnom redu sjednice, uz poziv se, u pravilu, uz svaku točku predloženog dnevnog reda dostavlja obrazloženje, ili se izra|uje poseban materijal odnosno teze za raspravu.

Samo i izuzetno i u posebno hitnim slučajevima sjednica Glavnog povjereništva se može sazvati u roku kraćem od osam dana i na drugi pogodan način.

 

Članak 16.

Na sjednice Glavnog povjereništva mogu se pozivati članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije Sindikata, te povjerenici podružnica. Na sjednice se može pozivati predstavnike zainteresiranih organa i organizacija i sredstava javnog informiranja, te druge sudionike koje Glavno povjereništvo, njegovi organi i predsjednik odluče pozvati.

 

Članak 17.

Radom sjednice rukovodi predsjednik Sindikata.

 

b) Utvrđivanje kvoruma

Članak 18.

Predsjednik otvara sjednicu Glavnog povjereništva i utvr|uje da li je na sjednici nazočan dovoljan broj članova (kvorum).

Pošto se utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj članova i da se mogu donositi pravovaljane odluke, predlaže se dnevni red.

 

c) Dnevni red

Članak 19.

Nakon otvaranja sjednice, prije prelaska na dnevni red, predsjednik ustanovljuje da li ima primjedaba na skraćeni zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba odlučuje se na sjednici.

Ako se primjedbe na zapisnik usvoje, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.

Zatim predsjednik predlaže dnevni red. Nakon prijedloga, otvara raspravu o dnevnom redu. Nakon rasprave o dnevnom redu zaključuje raspravu i poziva članove da usvoje dnevni red dizanjem ruku.

Smatra se usvojenim dnevni red za kojega se izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

d) Tijek sjednice

Članak 20.

Nakon utvrđenog dnevnog reda i usvajanja zapisnika, Glavno povjereništvo pristupa razmatranju pojedinih pitanja prema utvr|enom dnevnom redu.

 

Članak 21.

Pravo sudjelovanja u raspravi imaju svi članovi Glavnog povjereništva i pozvane osobe.

Predsjedavajući daje riječ redom, kako se osobe javljaju, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.

Osoba koja je dobila riječ može govoriti o predvi|enoj točki dnevnog reda samo jedanput. O istoj točki dnevnog reda može ista osoba, uz odobrenje predsjedavajućeg, govoriti i više puta, ali samo ako odgovara na postavljeno pitanje ili da bi ispravio odnosno dopunio svoje prijašnje izlaganje.

 

Članak 22.

Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, predsjedavajući će ga na to upozoriti ili mu oduzeti riječ.

 

Članak 23.

Na osnovi materijala, mišljenja i prijedloga danih u javnoj raspravi i na sjednici, Glavno povjereništvo donosi odluke i zaključke.

e) Način glasovanja

Članak 24.

Glavno povjereništvo može pravovaljano odlučivati ako je nazočna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

Članak 25.

Glasuje se javno, dizanjem ruke.

Glasovanje o pojedinim pitanjima i prijedlozima na sjednici može zahtijevati svaki član Glavnog povjereništva. Glasovanju će se pristupiti ako to odluči Glavno povjereništvo.

Pravo glasovanja imaju samo članovi Glavnog povjereništva.

Nakon završenog glasovanja, osoba koja predsjedava objavljuje rezultate glasovanja.

 

f) Zapisnik

Članak 26.

O radu sjednice Glavnog povjereništva vodi se zapisnik u koji se unosi mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj nazočnih, imena opravdano odsutnih, imena neopravdano odsutnih članova, dnevni red, kratak sadržaj izlaganja sudionika u raspravi, te odluke i zaključke.

Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar.

Zapisnik (skraćeni) se obvezno, na prvoj idućoj sjednici, podnosi na verifikaciju.

 

Članak 27.

Sjednica Glavnog povjereništva može se snimati na magnetofonsku vrpcu ili voditi stenografski zapisnik ili stenografske bilješke. Magnetofonske vrpce i stenografske bilješke sastavni su dio zapisnika.

 

Članak 28.

Prigodom značajnih datuma iz hrvatske prošlosti i sindikalne povijesti, ili prigodom podjele priznanja članovima Glavnog povjereništva i aktivistima Sindikata, mogu se sazvati svečane sjednice Glavnog povjereništva.

Na svečanoj sjednici podnosi se prigodni govor, a može se izvesti i prigodni kulturno-umjetnički program.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Statutarna komisija.

Članak 30.

Izmjene i dopune Poslovnika donose se na sjednici Glavnog povjereništva.

Članak 31.

Odredbe ovog Poslovnika primjenjivat će se u radu Predsjedništva, odbora djelatnosti i komisija Glavnog povjereništva i Predsjedništva.

 

Članak 32.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na sjednici Glavnog povjereništva 24. rujna 1999. godine.

  Ispis Pošalji na mail

KOLUMNA Škrtost prema radnicima

KOLUMNA Škrtost prema radnicima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik U većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

Opširnije

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Potpisan Kolektivni ugovor za Hrvatsku poštu d.d.

Novi Kolektivni ugovor vrijedit će tri godine (HSP) Pregovarački odbor Hrvatske pošte i pregovarački odbor reprezentativnih sindikata postigli su u utorak, 5. prosinca 2017. dogovor za sklapanje novog Kolektivnog ugovora za radnike HP – Hrvatske pošte d.d.

Opširnije

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Potpisan kolektivni ugovor: Evo što njime dobivaju zaposleni u javnim službama

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ocijenio je kako je put do novog TKU-a bio dug i težak... (VEČERNJI LIST) Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama potpisan je u Banskim dvorima između Vlade i predstavnika 11 sindikata na rok od četiri godine, njime je ugovorena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga i naknada za prijevoz, koja je povećana s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru za djelatnike koji nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoza.

Opširnije

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

Dogodine u Hrvatsku stiže više od 30 tisuća stranih radnika: Vlada utvrdila nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja

ZAMJENA ZA ONE U IRSKOJ (SLOBODNA DALMACIJA) Vlada je u četvrtak na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.

Opširnije

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

Porezom država uzima 40 posto posmrtnine

NAKARADNO I TRAGIKOMIČNO AUTOR Božena Matijević Postavlja se pitanje smisla posmrtnine jer proizlazi da se u trenucima nečije smrti podjednako pomaže obitelji umrloga i državi (VEČERNJI LIST) Ako ste obitelj članice ili člana neke neprofitne udruge koja vam nakon smrti te članice ili člana, u tim teškim trenucima za obitelj želi pomoći određenim novčanim iznosom (posmrtninom), država će oporezovati, odnosno uzeti čak 40 postotog iznosa jer ga smatra drugim dohotkom.

Opširnije

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Danas uredba o minimalnoj plaći: Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

PODUZETNIČKA KLIMA Autor: Gabrijela Galić Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

Očitovanje NHS-a na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći

(NHS) Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona. Očitovanje možete pročitati u nastavku...

Opširnije

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

Sever: Uvozom radnika pogoduje se niskoj cijeni rada

(HRT) Tko će sve dobiti 130 kuna veću minimalnu plaću? Može li to ugroziti tekstilnu i drvoprerađivačku industriju? Kako spriječiti isplatu minimalca putem računa, a ostatka plaće na ruke? Tko će sve dobiti božićnicu? Analizirali su gosti: Marko Pavić –ministar rada i mirovinskog sustava (HDZ), Gordan Maras –predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), Krešo Sever –predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Josipa Maslać Petričević -poduzetnica, Davor Majetić- glavni direktor HUP-a

Opširnije

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

TKO JE ZAPRAVO NA DOBITKU Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

KOMPENZACIJSKE MJERE Autor: Gabrijela Galić Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni, ali zbog tih potpora najviše prihoda izgubit će upravo zdravstveni fond (Novilist.hr) ZAGREB Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Opširnije

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

Seminar Sindikata TOKG o analizi financijskih izvješća

(TOKG) U organizaciji Sindikata TOKG u Stubičkim Toplicama održan je seminar na temu: ''Analiza financijskih izvješća trgovačkih društava“, te način obračuna plaća. Seminar je kvalitetno i vrlo profesionalno odradila gospodarstvena savjetnica u NHS-u, Katarina Litva.

Opširnije

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

RASTE MINIMALAC? Piše: Ivan Forjan Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti iznos minimalca za iduću godinu, što je i dužna napraviti svake godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Ispod tog iznosa poslodavac plaću ne smije isplaćivati.

Opširnije

Rad i sindikati u središtu razvoja

Rad i sindikati u središtu razvoja

NHS - NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

Opširnije

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

Viši minimalac kao božićni dar Vlade Hrvatima: poslodavci za, ali traže dio i za sebe, inače su moguća otpuštanja

SLABA UTJEHA GRAĐANIMA KOJI JEDVA KRPAJU KRAJ S KRAJEM Ivana Ivanda Rožić Premijer Andrej Plenković za ponedjeljak je najavio detalje velikog dara građanima Hrvatske uoči Božića. Dao je naslutiti našoj novinarki već jučer da će popustiti sindikatima i povisiti minimalnu plaću radnika

Opširnije

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

Emigrantima koji se ne bi vratili u domovini smeta korumpiranost, nepostojanje pravne države, nezaposlenost, socijalna nepravda AUTOR Darko Pavičić (VEČERNJI LIST) Velika većina onih koji su nedavno emigrirali iz Hrvatske nema u planu povratak u zemlju, među njima je više od 55 posto žena, a čak 71 posto ih je u braku ili stalnoj vezi. Rezultati su to prvog istraživanja emigrantskog vala iz Hrvatske, koje će danas biti predstavljeno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Opširnije

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

Očitovanje NHS-a na Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote za 2018. godinu

NHS - U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata na Prijedlog Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2018. godinu: U vezi dostavljenog Prijedloga Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. godinu, mišljenja smo kako je godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj od ukupno 29.000 dozvola neprihvatljiva.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Bliži se Božić i isplata božićnice državnim i javnim službenicima i namještenicima, ali dio blokiranih zaposlenika opet ju neće dobiti. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja