Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva
P O S L O V N I K
GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Na osnovi članka 44. Statuta Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), Glavno povjereništvo na sjednici 24. rujna 1999. godine donosi
P O S L O V N I K
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom ure|uju se prava i dužnosti članova Glavnog povjereništva, način rada, postupak u pripremanju, sazivanju i vo|enju sjednica Glavnog povjereništva.
II. PRAVA I DUŽNOSTI čLANOVA GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Članak 2.
Član Glavnog povjereništva ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta Sindikata i Poslovnika, a naročito:
- biti nazočan sjednicama i sudjelovati u radu Glavnog povjereništva,
- sudjelovati na sjednici u raspravama, predlagati mjere i zaključke o pitanjima koja su na dnevnom redu,
- predlagati pitanja i probleme koje Glavno povjereništvo treba raspraviti i o njima zauzeti stajalište,
- postavljati pismeno ili usmeno pitanja na sjednici Glavnog povjereništva i tražiti odgovor u svezi s provo|enjem stajališta i zaključaka Glavnog povjereništva i njegovih organa, te zaključaka Sabora,
- dobiti odgovor na postavljeno pitanje odmah ili na idućoj sjednici Glavnog povjereništva,
- djelovati u Sindikatu i javnosti u skladu s politikom i stajalištima Glavnog povjereništva i aktivno se zalagati za njihovo ostvarivanje,
- informirati se o radu organa Glavnog povjereništva,
- upoznavati Glavno povjereništvo i organe kojih je član o pitanjima, pojavama i problemima u podružnicama Sindikata i organima te u organizacijama u kojima djeluje, a ima pravo o tim pitanjima tražiti da se povede rasprava u odgovarajućim organima.
Članak 3.
O nazočnosti članova Glavnog povjereništva sjednicama Glavnog povjereništva i drugih organa kojih su članovi vodi se evidencija.
Članak 4.
Član Glavnog povjereništva koji je iz opravdanih razloga spriječen da bude nazočan sjednici Glavnog povjereništva, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika ili naknadno opravdati svoj izostanak.
Član Glavnog povjereništva koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti biti nazočan sjednici, ostvaruje sudjelovanje u radu sjednice dostavom pisanog mišljenja koje treba poslati najkasnije do dana održavanja sjednice.
S tim mišljenjem, odnosno stajalištem, upoznaje se Glavno povjereništvo.
Članak 5.
Predsjednik Sindikata dužan je obavijestiti Glavno povjereništvo o uzastopnim izostancima članova Glavnog povjereništva sa sjednica.
Glavno povjereništvo može predložiti da se razriješi dužnosti član Glavnog povjereništva koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednica i izabrati novog člana.
III. NAČIN RADA
Članak 6.
Rad Glavnog povjereništva odvija se na sjednicama.
Sjednica Glavnog povjereništva može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova.
Stajališta, zaključci i odluke smatraju se donesenim kad se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.
Članak 7.
Glavno povjereništvo održava konstituirajuće, radne i svečane sjednice.
Članak 8.
Prvu (konstituirajuću) sjednicu Glavnog povjereništva, izabranog na Saboru, saziva predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.
IV. SJEDNICE GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Članak 9.
Glavno povjereništvo raspravlja i odlučuje na sjednicama o pitanjima iz nadležnosti utvr|enih u Statutu.
Članak 10.
Sjednice Glavnog povjereništva, na osnovi programa rada, priprema predsjednik, zamjenik predsjednika ili Predsjedništvo Glavnog povjereništva, a u pripremanju materijala mogu sudjelovati odbori djelatnosti i komisije.
U pripremanju materijala za sjednice mogu se angažirati znanstvene, stručne i druge institucije.
Članak 11.
Prije izjašnjavanja o dokumentima u kojima se predlaže utvrđivanje stajališta o bitnim pitanjima, Glavno ih povjereništvo može staviti na raspravu i organizirati o njima javnu raspravu u podružnicama Sindikata.
Glavno povjereništvo određuje o kojim će se dokumentima voditi rasprava, rok u kome se rasprava treba završiti i vrijeme za dostavu mišljenja, primjedaba i prijedloga Glavnom povjereništvu ili njegovim organima.
Članak 12.
Prijedlozi dokumenata koje izrađuju radne grupe, stručne i znanstvene institucije prethodno se dostavljaju Glavnom povjereništvu i Predsjedništvu Glavnog povjereništva.
Izuzetno u slučaju hitnosti materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici.
a) Sazivanje sjednica
Članak 13.
Sjednice Glavnog povjereništva se održavaju prema potrebi.
Sjednice Glavnog povjereništva saziva predsjednik Sindikata samoinicijativno ili na osnovi odluke Predsjedništva Glavnog povjereništva.
Sjednice Predsjedništva Glavnog povjereništva održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik.
Članak 14.
Sjednica Glavnog povjereništva može se sazvati na zahtjev više podružnica, županijskog povjereništva Sindikata, te više članova Glavnog povjereništva. Takav zahtjev s prijedlogom odgovarajućih pitanja koja će se razmatrati na sjednici (točke dnevnog reda) podnosi se Predsjedništvu u pismenoj formi uz obrazloženje.
Predsjedništvo razmatra inicijativu i o tome donosi odluku.
U slučaju neprihvaćanja inicijative, Predsjedništvo obavještava Glavno povjereništvo i predlagače.
Članak 15.
Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom, kao i skraćeni zapisnik s prošle sjednice Glavnog povjereništva, dostavlja se članovima Glavnog povjereništva najkasnije osam dana prije održavanja sjednice.
Ovisno o predloženom dnevnom redu sjednice, uz poziv se, u pravilu, uz svaku točku predloženog dnevnog reda dostavlja obrazloženje, ili se izra|uje poseban materijal odnosno teze za raspravu.
Samo i izuzetno i u posebno hitnim slučajevima sjednica Glavnog povjereništva se može sazvati u roku kraćem od osam dana i na drugi pogodan način.
Članak 16.
Na sjednice Glavnog povjereništva mogu se pozivati članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije Sindikata, te povjerenici podružnica. Na sjednice se može pozivati predstavnike zainteresiranih organa i organizacija i sredstava javnog informiranja, te druge sudionike koje Glavno povjereništvo, njegovi organi i predsjednik odluče pozvati.
Članak 17.
Radom sjednice rukovodi predsjednik Sindikata.
b) Utvrđivanje kvoruma
Članak 18.
Predsjednik otvara sjednicu Glavnog povjereništva i utvr|uje da li je na sjednici nazočan dovoljan broj članova (kvorum).
Pošto se utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj članova i da se mogu donositi pravovaljane odluke, predlaže se dnevni red.
c) Dnevni red
Članak 19.
Nakon otvaranja sjednice, prije prelaska na dnevni red, predsjednik ustanovljuje da li ima primjedaba na skraćeni zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba odlučuje se na sjednici.
Ako se primjedbe na zapisnik usvoje, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.
Zatim predsjednik predlaže dnevni red. Nakon prijedloga, otvara raspravu o dnevnom redu. Nakon rasprave o dnevnom redu zaključuje raspravu i poziva članove da usvoje dnevni red dizanjem ruku.
Smatra se usvojenim dnevni red za kojega se izjasni više od polovice nazočnih članova.
d) Tijek sjednice
Članak 20.
Nakon utvrđenog dnevnog reda i usvajanja zapisnika, Glavno povjereništvo pristupa razmatranju pojedinih pitanja prema utvr|enom dnevnom redu.
Članak 21.
Pravo sudjelovanja u raspravi imaju svi članovi Glavnog povjereništva i pozvane osobe.
Predsjedavajući daje riječ redom, kako se osobe javljaju, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.
Osoba koja je dobila riječ može govoriti o predvi|enoj točki dnevnog reda samo jedanput. O istoj točki dnevnog reda može ista osoba, uz odobrenje predsjedavajućeg, govoriti i više puta, ali samo ako odgovara na postavljeno pitanje ili da bi ispravio odnosno dopunio svoje prijašnje izlaganje.
Članak 22.
Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, predsjedavajući će ga na to upozoriti ili mu oduzeti riječ.
Članak 23.
Na osnovi materijala, mišljenja i prijedloga danih u javnoj raspravi i na sjednici, Glavno povjereništvo donosi odluke i zaključke.
e) Način glasovanja
Članak 24.
Glavno povjereništvo može pravovaljano odlučivati ako je nazočna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.
Članak 25.
Glasuje se javno, dizanjem ruke.
Glasovanje o pojedinim pitanjima i prijedlozima na sjednici može zahtijevati svaki član Glavnog povjereništva. Glasovanju će se pristupiti ako to odluči Glavno povjereništvo.
Pravo glasovanja imaju samo članovi Glavnog povjereništva.
Nakon završenog glasovanja, osoba koja predsjedava objavljuje rezultate glasovanja.
f) Zapisnik
Članak 26.
O radu sjednice Glavnog povjereništva vodi se zapisnik u koji se unosi mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj nazočnih, imena opravdano odsutnih, imena neopravdano odsutnih članova, dnevni red, kratak sadržaj izlaganja sudionika u raspravi, te odluke i zaključke.
Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar.
Zapisnik (skraćeni) se obvezno, na prvoj idućoj sjednici, podnosi na verifikaciju.
Članak 27.
Sjednica Glavnog povjereništva može se snimati na magnetofonsku vrpcu ili voditi stenografski zapisnik ili stenografske bilješke. Magnetofonske vrpce i stenografske bilješke sastavni su dio zapisnika.
Članak 28.
Prigodom značajnih datuma iz hrvatske prošlosti i sindikalne povijesti, ili prigodom podjele priznanja članovima Glavnog povjereništva i aktivistima Sindikata, mogu se sazvati svečane sjednice Glavnog povjereništva.
Na svečanoj sjednici podnosi se prigodni govor, a može se izvesti i prigodni kulturno-umjetnički program.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Statutarna komisija.
Članak 30.
Izmjene i dopune Poslovnika donose se na sjednici Glavnog povjereništva.
Članak 31.
Odredbe ovog Poslovnika primjenjivat će se u radu Predsjedništva, odbora djelatnosti i komisija Glavnog povjereništva i Predsjedništva.
Članak 32.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na sjednici Glavnog povjereništva 24. rujna 1999. godine.
Ispis Pošalji na mail
Želimo svakom radniku božićnicu i regres, ali ...
(HRT) Premijer Zoran Milanović na početku sjednice Vlade poslao je poruke poduzetnicima i sindikatima, rekavši da želi objasniti svoje jučerašnje izjave. Poduzetnicima je poručio da Vlada želi sačuvati svako radno mjesto pa tako i ona u javnim i državnim službama, istaknuvši da je ovo godina konsolidacije, dok će iduća biti godina rasta.
Fiona Murie u posjeti Hrvatskom sindikatu šumarstva
HSŠ - Fiona Murie, direktorica Zaštite zdravlja i sigurnosti u BWI (Building and Wood Worker's International) održala je 16. svibnja 2012. godine u uredu Hrvatskog sindikata šumarstva sastanak sa predsjednikom Hrvatskog sindikata šumarstva, Željkom Kalauzom. U razgovoru se Murie posebno zanimala za razinu socijalnog dijaloga u Hrvatskim šumama d.o.o., kao i zdravlju sigurnosti i zaštiti na radu. Naročito se interesirala primjenjuju li se odrednice iz Kolektivnog ugovora.
Krešimir Sever - novi predsjednik GSV-a
NHS - Temeljem Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća predsjednik GSV-a se mijenja svakih godinu dana na način da se izmjenjuju predstavnici Vlade RH, poslodavaca i sindikalnih središnjica. Na jučerašnjoj sjednici GSV-a za predsjednika GSV-a u sljedećih godinu dana imenovan je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dopredsjednici su Matko Bolanča, Hrvatska udruga poslodavaca i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Poduzetnici negativci, ali i spasioci
(HRT) Više od 44% građana Hrvatske ima negativno stajalište prema poduzetnicima. Pozitivno mišljenje ima tek nešto više od 25%. Ipak, gotovo 65% poduzetnike vidi kao jedino rješenje za gospodarsku krizu u kojoj se nalazimo, a jačanje poduzetničke klime nužan je preduvjet za gospodarski oporavak i boljitak cijelog društva.
Priopćenje Sindikata naftnog gospodarstva
SING - U povodu izjave ministra rada Miranda Mrsića od 13. svibnja 2012., u kojoj ministar navodi da je do povećanja plaća u državnim poduzećima došlo zbog kolektivnih ugovora koji su naglo potpisani krajem 2011. godine, nakon što godinama nisu potpisivani. U tom smislu javno je prozvao PLINACRO zbog povećanja plaća za 19%.
U sedam godina hrana poskupila 25 posto, a režije čak 40
ŽIVOT: TROŠKOVI U ODNOSU NA 2005. PORASLI PREKO 22 POSTO U odnosu na 2005. godinu, voće je skuplje 40-ak posto. Indeks cijena stanovanja i energije također je viši za oko 40 posto, pri čemu su najamnine u prosjeku porasle za čak 70-ak posto
Godišnja stopa inflacije u travnju 2,6 posto
U travnju su u odnosu na ožujak najviše porasle cijene odjeće i obuće koje su u prosjeku više za 4,7 posto, cijene alkoholnih pića i duhana koje su porasle za 1,9 posto te cijene prometa s porastom od 1,5 posto (Banka) Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju su u odnosu na ožujak u prosjeku bile više za 0,8 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na travanj 2011., više su za 2,6 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 2,1 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Milanović najavio 'preslagivanje' u javnim tvrtkama, sindikati optužuju Vladu za miješanje u slobodu pregovaranja
Autor: Kristina Tešija Dok građani razmišljaju kako će izaći na kraj s poskupljenjima poput struje i plina - u 14 javnih tvrtki, među kojima su Plinacro i HEP masa plaća se povećala za nevjerojatnih 60 milijuna kuna. (Dnevnik.hr) Sadašnja Vlada prebacuje odgovornost na bivšu, bivša na sadašnju. Premijer Milanović najavio je uvođenje reda u javnim tvrtkama. Sindikati su to nazvali udarom na slobodu pregovaranja.Javna poduzeća su problem, priznao je i premijer.
I Europska komisija prognozira pad hrvatskog BDP-a, i to - 1,2 posto
ŠTA ĆE SADA REĆI LINIĆ? Autor:Jagoda Marić Još u studenom prošle godine Komisija je vjerovala da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo rasti 0,8 posto, ali sada su se prognoze promijenile i još su crnje od onoga što predviđaju Ekonomski institut i guverner Rohatinski, a što je "naljutilo" ministra financija
Potpora sindikata prosvjedu 12M
(HRT) Sindikalne središnjice pozdravljaju i podržavaju organizaciju prosvjeda 12M pozivajući svoje članove da se ove subote u 18 sati na središnjem zagrebačkom trgu pridruže tom globalnom pokretu protiv bezdušnog svjetskog poretka u kojem sva moć i vlast pripada izrazito uskom krugu najbogatijih, dok je ostatak svijeta prisiljen živjeti po njihovu diktatu.
Najčešći prekršaji plaćanje na ruke i neisplata minimalca
INSPEKTORI OTKRILI 15.000 RADNIH PREKRŠAJA Privremeno je zabranjeno obavljanje djelatnosti kod 799 poslodavaca (GLAS SLAVONIJE) ZAGREB - Neisplata minimalne plaće, nezakonit obračun i isplata plaća, što podrazumijeva i naknadu za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danima, kao i povremena isplata plaća na ruke bez uplate propisanih obveza, najozbiljniji su problemi radnika, koje su tijekom prošle godine utvrdili inspektori rada.
'Smanjite PDV na hranu na 5%'
HRT - Stožer za obranu poljoprivrede i Nezavisni hrvatski sindikati zatražili su od Vlade da smanji PDV na hranu na 5%. Navode kako imamo veći PDV na hranu od zemalja europske regije, te da građani zbog toga plaćaju više. Austrijanci i Talijani plaćaju 10%, u Finskoj 17%, a u Belgiji 6%.
U travnju nezaposlenost smanjena za 22 tisuće, jagma za volonterima
Sezonski poslovi i javni radovi ispraznili burzu Po volonteru država godišnje daje 25.000, poslodavac 5000 kuna Piše: Ljubica Gatarić (VEČERNJI LIST) Travanj je donio preokret na burzi rada, jer se broj nezaposlenih smanjio za 22 tisuće, na 317.767 nezaposlenih osoba. Burzu je ispraznilo sezonsko zapošljavanje u turizmu i poljoprivredi, ali i start državnih mjera za zapošljavanje. Vlada je za subvencionirano zapošljavanje izdvojila 350 milijuna kuna, što je mamac poslodavcima da zaposle ili stručno osposobe oko 35 tisuća nezaposlenih.
Zbog Jadrankamena nema GSV-a
(HRT) Zbog izgreda na Braču, neće se održati najavljena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na sjednici GSV-a jednogodišnje je predsjedanje od poslodavca Matka Bolanče trebao preuzeti sindikalist Krešimir Sever, no to se ipak neće dogoditi.
Sindikati HŽ-a prosvjedovali zbog najavljenih 1200 otkaza
NE ŽELE UŠTEDE NA RAČUN OTKAZA Organizacijski višak bit će zbrinut prema programu zbrinjavanja koji će biti izrađen u suradnji s Vladom, istaknuli su iz HŽ-a (VEČERNJI LIST) Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, sastao se danas s predstavnicima četiri sindikata koji djeluju u HŽ Infrastrukturi. Nekoliko stotina članova tih sindikata okupili su se danas u Zagrebukako bi prosvjedovali protiv"namjere uprave HŽInfrastrukture da proglasi viškom oko 1200 radnika kao prvu i najznačajniju mjeru uštede u planu racionalizacije troškova".
