SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

 

P O S L O V N I K

GLAVNOG POVJERENIŠTVA

 

Na osnovi članka 44. Statuta Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), Glavno povjereništvo na sjednici 24. rujna 1999. godine donosi

 

P O S L O V N I K

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom ure|uju se prava i dužnosti članova Glavnog povjereništva, način rada, postupak u pripremanju, sazivanju i vo|enju sjednica Glavnog povjereništva.

 

II. PRAVA I DUŽNOSTI čLANOVA GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 2.

Član Glavnog povjereništva ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta Sindikata i Poslovnika, a naročito:

  • biti nazočan sjednicama i sudjelovati u radu Glavnog povjereništva,
  • sudjelovati na sjednici u raspravama, predlagati mjere i zaključke o pitanjima koja su na dnevnom redu,
  • predlagati pitanja i probleme koje Glavno povjereništvo treba raspraviti i o njima zauzeti stajalište,
  • postavljati pismeno ili usmeno pitanja na sjednici Glavnog povjereništva i tražiti odgovor u svezi s provo|enjem stajališta i zaključaka Glavnog povjereništva i njegovih organa, te zaključaka Sabora,
  • dobiti odgovor na postavljeno pitanje odmah ili na idućoj sjednici Glavnog povjereništva,
  • djelovati u Sindikatu i javnosti u skladu s politikom i stajalištima Glavnog povjereništva i aktivno se zalagati za njihovo ostvarivanje,
  • informirati se o radu organa Glavnog povjereništva,
  • upoznavati Glavno povjereništvo i organe kojih je član o pitanjima, pojavama i problemima u podružnicama Sindikata i organima te u organizacijama u kojima djeluje, a ima pravo o tim pitanjima tražiti da se povede rasprava u odgovarajućim organima.

 

Članak 3.

O nazočnosti članova Glavnog povjereništva sjednicama Glavnog povjereništva i drugih organa kojih su članovi vodi se evidencija.

Članak 4.

Član Glavnog povjereništva koji je iz opravdanih razloga spriječen da bude nazočan sjednici Glavnog povjereništva, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika ili naknadno opravdati svoj izostanak.

Član Glavnog povjereništva koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti biti nazočan sjednici, ostvaruje sudjelovanje u radu sjednice dostavom pisanog mišljenja koje treba poslati najkasnije do dana održavanja sjednice.

S tim mišljenjem, odnosno stajalištem, upoznaje se Glavno povjereništvo.

Članak 5.

Predsjednik Sindikata dužan je obavijestiti Glavno povjereništvo o uzastopnim izostancima članova Glavnog povjereništva sa sjednica.

Glavno povjereništvo može predložiti da se razriješi dužnosti član Glavnog povjereništva koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednica i izabrati novog člana.

 

III. NAČIN RADA

Članak 6.

Rad Glavnog povjereništva odvija se na sjednicama.

Sjednica Glavnog povjereništva može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova.

Stajališta, zaključci i odluke smatraju se donesenim kad se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

Članak 7.

Glavno povjereništvo održava konstituirajuće, radne i svečane sjednice.

Članak 8.

Prvu (konstituirajuću) sjednicu Glavnog povjereništva, izabranog na Saboru, saziva predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.

 

IV. SJEDNICE GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 9.

Glavno povjereništvo raspravlja i odlučuje na sjednicama o pitanjima iz nadležnosti utvr|enih u Statutu.

 

Članak 10.

Sjednice Glavnog povjereništva, na osnovi programa rada, priprema predsjednik, zamjenik predsjednika ili Predsjedništvo Glavnog povjereništva, a u pripremanju materijala mogu sudjelovati odbori djelatnosti i komisije.

U pripremanju materijala za sjednice mogu se angažirati znanstvene, stručne i druge institucije.

 

Članak 11.

Prije izjašnjavanja o dokumentima u kojima se predlaže utvrđivanje stajališta o bitnim pitanjima, Glavno ih povjereništvo može staviti na raspravu i organizirati o njima javnu raspravu u podružnicama Sindikata.

Glavno povjereništvo određuje o kojim će se dokumentima voditi rasprava, rok u kome se rasprava treba završiti i vrijeme za dostavu mišljenja, primjedaba i prijedloga Glavnom povjereništvu ili njegovim organima.

 

Članak 12.

Prijedlozi dokumenata koje izrađuju radne grupe, stručne i znanstvene institucije prethodno se dostavljaju Glavnom povjereništvu i Predsjedništvu Glavnog povjereništva.

Izuzetno u slučaju hitnosti materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici.

a) Sazivanje sjednica

Članak 13.

Sjednice Glavnog povjereništva se održavaju prema potrebi.

Sjednice Glavnog povjereništva saziva predsjednik Sindikata samoinicijativno ili na osnovi odluke Predsjedništva Glavnog povjereništva.

Sjednice Predsjedništva Glavnog povjereništva održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik.

 

Članak 14.

Sjednica Glavnog povjereništva može se sazvati na zahtjev više podružnica, županijskog povjereništva Sindikata, te više članova Glavnog povjereništva. Takav zahtjev s prijedlogom odgovarajućih pitanja koja će se razmatrati na sjednici (točke dnevnog reda) podnosi se Predsjedništvu u pismenoj formi uz obrazloženje.

Predsjedništvo razmatra inicijativu i o tome donosi odluku.

U slučaju neprihvaćanja inicijative, Predsjedništvo obavještava Glavno povjereništvo i predlagače.

 

Članak 15.

Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom, kao i skraćeni zapisnik s prošle sjednice Glavnog povjereništva, dostavlja se članovima Glavnog povjereništva najkasnije osam dana prije održavanja sjednice.

Ovisno o predloženom dnevnom redu sjednice, uz poziv se, u pravilu, uz svaku točku predloženog dnevnog reda dostavlja obrazloženje, ili se izra|uje poseban materijal odnosno teze za raspravu.

Samo i izuzetno i u posebno hitnim slučajevima sjednica Glavnog povjereništva se može sazvati u roku kraćem od osam dana i na drugi pogodan način.

 

Članak 16.

Na sjednice Glavnog povjereništva mogu se pozivati članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije Sindikata, te povjerenici podružnica. Na sjednice se može pozivati predstavnike zainteresiranih organa i organizacija i sredstava javnog informiranja, te druge sudionike koje Glavno povjereništvo, njegovi organi i predsjednik odluče pozvati.

 

Članak 17.

Radom sjednice rukovodi predsjednik Sindikata.

 

b) Utvrđivanje kvoruma

Članak 18.

Predsjednik otvara sjednicu Glavnog povjereništva i utvr|uje da li je na sjednici nazočan dovoljan broj članova (kvorum).

Pošto se utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj članova i da se mogu donositi pravovaljane odluke, predlaže se dnevni red.

 

c) Dnevni red

Članak 19.

Nakon otvaranja sjednice, prije prelaska na dnevni red, predsjednik ustanovljuje da li ima primjedaba na skraćeni zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba odlučuje se na sjednici.

Ako se primjedbe na zapisnik usvoje, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.

Zatim predsjednik predlaže dnevni red. Nakon prijedloga, otvara raspravu o dnevnom redu. Nakon rasprave o dnevnom redu zaključuje raspravu i poziva članove da usvoje dnevni red dizanjem ruku.

Smatra se usvojenim dnevni red za kojega se izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

d) Tijek sjednice

Članak 20.

Nakon utvrđenog dnevnog reda i usvajanja zapisnika, Glavno povjereništvo pristupa razmatranju pojedinih pitanja prema utvr|enom dnevnom redu.

 

Članak 21.

Pravo sudjelovanja u raspravi imaju svi članovi Glavnog povjereništva i pozvane osobe.

Predsjedavajući daje riječ redom, kako se osobe javljaju, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.

Osoba koja je dobila riječ može govoriti o predvi|enoj točki dnevnog reda samo jedanput. O istoj točki dnevnog reda može ista osoba, uz odobrenje predsjedavajućeg, govoriti i više puta, ali samo ako odgovara na postavljeno pitanje ili da bi ispravio odnosno dopunio svoje prijašnje izlaganje.

 

Članak 22.

Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, predsjedavajući će ga na to upozoriti ili mu oduzeti riječ.

 

Članak 23.

Na osnovi materijala, mišljenja i prijedloga danih u javnoj raspravi i na sjednici, Glavno povjereništvo donosi odluke i zaključke.

e) Način glasovanja

Članak 24.

Glavno povjereništvo može pravovaljano odlučivati ako je nazočna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

Članak 25.

Glasuje se javno, dizanjem ruke.

Glasovanje o pojedinim pitanjima i prijedlozima na sjednici može zahtijevati svaki član Glavnog povjereništva. Glasovanju će se pristupiti ako to odluči Glavno povjereništvo.

Pravo glasovanja imaju samo članovi Glavnog povjereništva.

Nakon završenog glasovanja, osoba koja predsjedava objavljuje rezultate glasovanja.

 

f) Zapisnik

Članak 26.

O radu sjednice Glavnog povjereništva vodi se zapisnik u koji se unosi mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj nazočnih, imena opravdano odsutnih, imena neopravdano odsutnih članova, dnevni red, kratak sadržaj izlaganja sudionika u raspravi, te odluke i zaključke.

Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar.

Zapisnik (skraćeni) se obvezno, na prvoj idućoj sjednici, podnosi na verifikaciju.

 

Članak 27.

Sjednica Glavnog povjereništva može se snimati na magnetofonsku vrpcu ili voditi stenografski zapisnik ili stenografske bilješke. Magnetofonske vrpce i stenografske bilješke sastavni su dio zapisnika.

 

Članak 28.

Prigodom značajnih datuma iz hrvatske prošlosti i sindikalne povijesti, ili prigodom podjele priznanja članovima Glavnog povjereništva i aktivistima Sindikata, mogu se sazvati svečane sjednice Glavnog povjereništva.

Na svečanoj sjednici podnosi se prigodni govor, a može se izvesti i prigodni kulturno-umjetnički program.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Statutarna komisija.

Članak 30.

Izmjene i dopune Poslovnika donose se na sjednici Glavnog povjereništva.

Članak 31.

Odredbe ovog Poslovnika primjenjivat će se u radu Predsjedništva, odbora djelatnosti i komisija Glavnog povjereništva i Predsjedništva.

 

Članak 32.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na sjednici Glavnog povjereništva 24. rujna 1999. godine.

  Ispis Pošalji na mail

U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

U prvom tromjesečju nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (RBA) Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zadržao se otprilike na istoj razini kao i u istom razdoblju 2016. (blagi godišnji rast od 0,05%) dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća (–9,6% godišnje). Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna.

Opširnije

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Danas se počinju primjenjivati nova pravila za olakšavanje prekograničnih postupaka u slučaju nesolventnosti

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 26. lipnja 2017. Danas se u cijeloj Europskoj uniji počinju primjenjivati nova pravila o prekograničnim postupcima u slučaju nesolventnosti, koja je Komisija predložila 2012. te su ih 2015. donijeli zakonodavci EU-a.

Opširnije

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

RADNIČKA PRAVA U 'ĐURI ĐAKOVIĆU': Poslovni rezultat izvrstan, a plaće radnicima kasne

SINDIKAT UPOZORAVA Iz ovog sindikata upozoravaju da radnicima još nisu isplaćene plaće za svibanj, te da je bilo kašnjenja isplate plaća i za travanj, a da su doprinosi na plaće uplaćeni tek 8. lipnja kada su radnicima dostavljene i liste obračuna plaća za travanj.

Opširnije

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU

URAVNILOVKA ILI PRAVEDNOST? (GLAS SLAVONIJE) Univerzalni osnovni dohodak - UBI (Universal Basic income) koncept je opće socijalne mjere koja u zadnje vrijeme izaziva mnogo polemike. Riječ je o minimalnom iznosu koji bi primao svaki član zajednice - bezuvjetno. Pitanje je kako si uopće možemo priuštiti ovakvu univerzalnu socijalnu beneficiju?

Opširnije

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 5.914 kuna

(N1) Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 5.914 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno manje za 1,8 posto, a na godišnjoj porast za gotovo pet posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Migracija i sezonsko zapošljavanje: Stopa nezaposlenosti u svibnju najniža u povijesti praćenja

Autor: Lider/Hina Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u svibnju pala na 11,7 posto, s 13,2 posto mjesec dana prije, spustivši se četvrti mjesec zaredom, i to na najnižu razinu od 2000. godine, odnosno od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

Opširnije

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

Neki oblik potpore dobiva tek svaki šesti nezaposleni

BEZ POSLA I NAKNADE (GLAS SLAVONIJE) Četrdesetogodišnja ekonomska tehničarka Ivana Zorić iz Đakova nezaposlena je više od tri godine. Kaže, ne prima nikakav oblik potpore za nezaposlene niti, osim za naknadu s biroa, koju je primala nakon prestanka radnog odnosa, zna što bi to (još) bilo.

Opširnije

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

KONAČNA POTVRDA: Hrvatska izlazi iz Postupka prekomjernog deficita

ECOFIN DANAS POTVRĐUJE Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita bila od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015.

Opširnije

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Siromašnija od Hrvatske u EU samo je Bugarska

Česi i Litavci pomaknuli se najviše, Britanci pali AUTOR: LJUBICA GATARIĆ (VEČERNJI LIST) Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. Tako je i službenoiza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.

Opširnije

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

„M&S 2017“ – 12. Međunarodna konferencija Menadžment i sigurnost

NHS - Međunarodna stručno-znanstvena konferencija Managment and Safety – M&S 2017 održana je je 9. i 10. lipnja 2017. godine u Neumu i Mostaru (Bosna i Hercegovina). Cvetan Kovač, koordinator Odbora za zaštitu na radu Nezavisnih hrvatskih sindikata i Natalija Pejnović, predstavnica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, aktivno su sudjelovali na ovom skupu pisanim radom i usmenom prezentacijom pod nazivom “Suradnja Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Nezavisnih hrvatskih sindikata u edukaciji sindikalnih povjerenika”.

Opširnije

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

Kujundžić ne isključuje mogućnost poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja

IPAK... Ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je sudjelovao na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, te tom prigodom izjavio kako je cilj i Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu koji iznose oko osam milijardi kuna, a nije isključio ni mogućnost poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu.

Opširnije

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

Kako se rastopio Mikado, prva i najbolja čokolada s rižom na svijetu: i ponosni Švicarci uvozili su tone slastica od Zvečeva, imali su unosan ugovor s Nestleom, a onda...

BUDI ISKREN Piše: Saša Jadrijević-Tomas (SLOBODNA DALMACIJA) Ne znam koja je vama najdraža čokolada iz djetinjstva, ali za mene nema nikakve dvojbe - to je Mikado s rižom. I to ne samo u djetinjstvu, nego i danas. Hm, a sve one njemačke i švicarske, pita me kolegica s kojom sam se upustio u čokoladni rat. Iz tog rata izišao sam kao pobjednik: na stol smo stavili i strane čokolade i one domaće, proizvođača Zvečevo. I ove potonje su u našem mini-istraživanju odnijele premoćnu pobjedu.

Opširnije

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Globalna ekonomija raste najviše od 2011., ali se nejednakost ne smanjuje

Generalni tajnik OECD-a Angel Gurria poručio je da trebamo inkluzivniju globalizaciju koja radi za sve, usmjerenu na dobrobit ljudi AUTOR: VALENTINA WIESNER MIJIĆ (VEČERNJI LIST) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) popravila je svoje prognoze globalnog gospodarskog rasta iz ožujka: smatraju da će svjetska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 posto, a u sljedećoj po 3,6 posto, što je najbolji rezultat od 2011.

Opširnije

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

Udruge i sindikati: "Povucite zakon o ratifikaciji CETA-e iz hitne procedure"

H-ALTER Iako Vlada nije naručila detaljnu studiju utjecaja CETA-e na RH, s obzirom na trenutnu slabost hrvatskog gospodarstva i na činjenicu da nam je Kanada relativno nebitan trgovinski partner, za očekivati je kako se Hrvatska neće nalaziti među dobitnicima u slučaju ratifikacije sporazuma", poručile su udruge i sindikati.

Opširnije

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Iz Zvečeva podnijeli prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe

Poslovni.hr Uprava Zvečeva javnosti je velike probleme u tvrtki priznala još u svibnju kada je objavljeno da je račun tvrtke u blokadi 40 dana 'zbog trenutačnih problema u poslovanju'.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada ponovno najvaljuje izradu zakona o plaćama, ali prvo u državnoj upravi. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja