SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

 

P O S L O V N I K

GLAVNOG POVJERENIŠTVA

 

Na osnovi članka 44. Statuta Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), Glavno povjereništvo na sjednici 24. rujna 1999. godine donosi

 

P O S L O V N I K

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom ure|uju se prava i dužnosti članova Glavnog povjereništva, način rada, postupak u pripremanju, sazivanju i vo|enju sjednica Glavnog povjereništva.

 

II. PRAVA I DUŽNOSTI čLANOVA GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 2.

Član Glavnog povjereništva ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta Sindikata i Poslovnika, a naročito:

  • biti nazočan sjednicama i sudjelovati u radu Glavnog povjereništva,
  • sudjelovati na sjednici u raspravama, predlagati mjere i zaključke o pitanjima koja su na dnevnom redu,
  • predlagati pitanja i probleme koje Glavno povjereništvo treba raspraviti i o njima zauzeti stajalište,
  • postavljati pismeno ili usmeno pitanja na sjednici Glavnog povjereništva i tražiti odgovor u svezi s provo|enjem stajališta i zaključaka Glavnog povjereništva i njegovih organa, te zaključaka Sabora,
  • dobiti odgovor na postavljeno pitanje odmah ili na idućoj sjednici Glavnog povjereništva,
  • djelovati u Sindikatu i javnosti u skladu s politikom i stajalištima Glavnog povjereništva i aktivno se zalagati za njihovo ostvarivanje,
  • informirati se o radu organa Glavnog povjereništva,
  • upoznavati Glavno povjereništvo i organe kojih je član o pitanjima, pojavama i problemima u podružnicama Sindikata i organima te u organizacijama u kojima djeluje, a ima pravo o tim pitanjima tražiti da se povede rasprava u odgovarajućim organima.

 

Članak 3.

O nazočnosti članova Glavnog povjereništva sjednicama Glavnog povjereništva i drugih organa kojih su članovi vodi se evidencija.

Članak 4.

Član Glavnog povjereništva koji je iz opravdanih razloga spriječen da bude nazočan sjednici Glavnog povjereništva, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika ili naknadno opravdati svoj izostanak.

Član Glavnog povjereništva koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti biti nazočan sjednici, ostvaruje sudjelovanje u radu sjednice dostavom pisanog mišljenja koje treba poslati najkasnije do dana održavanja sjednice.

S tim mišljenjem, odnosno stajalištem, upoznaje se Glavno povjereništvo.

Članak 5.

Predsjednik Sindikata dužan je obavijestiti Glavno povjereništvo o uzastopnim izostancima članova Glavnog povjereništva sa sjednica.

Glavno povjereništvo može predložiti da se razriješi dužnosti član Glavnog povjereništva koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednica i izabrati novog člana.

 

III. NAČIN RADA

Članak 6.

Rad Glavnog povjereništva odvija se na sjednicama.

Sjednica Glavnog povjereništva može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova.

Stajališta, zaključci i odluke smatraju se donesenim kad se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

Članak 7.

Glavno povjereništvo održava konstituirajuće, radne i svečane sjednice.

Članak 8.

Prvu (konstituirajuću) sjednicu Glavnog povjereništva, izabranog na Saboru, saziva predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.

 

IV. SJEDNICE GLAVNOG POVJERENIŠTVA

Članak 9.

Glavno povjereništvo raspravlja i odlučuje na sjednicama o pitanjima iz nadležnosti utvr|enih u Statutu.

 

Članak 10.

Sjednice Glavnog povjereništva, na osnovi programa rada, priprema predsjednik, zamjenik predsjednika ili Predsjedništvo Glavnog povjereništva, a u pripremanju materijala mogu sudjelovati odbori djelatnosti i komisije.

U pripremanju materijala za sjednice mogu se angažirati znanstvene, stručne i druge institucije.

 

Članak 11.

Prije izjašnjavanja o dokumentima u kojima se predlaže utvrđivanje stajališta o bitnim pitanjima, Glavno ih povjereništvo može staviti na raspravu i organizirati o njima javnu raspravu u podružnicama Sindikata.

Glavno povjereništvo određuje o kojim će se dokumentima voditi rasprava, rok u kome se rasprava treba završiti i vrijeme za dostavu mišljenja, primjedaba i prijedloga Glavnom povjereništvu ili njegovim organima.

 

Članak 12.

Prijedlozi dokumenata koje izrađuju radne grupe, stručne i znanstvene institucije prethodno se dostavljaju Glavnom povjereništvu i Predsjedništvu Glavnog povjereništva.

Izuzetno u slučaju hitnosti materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici.

a) Sazivanje sjednica

Članak 13.

Sjednice Glavnog povjereništva se održavaju prema potrebi.

Sjednice Glavnog povjereništva saziva predsjednik Sindikata samoinicijativno ili na osnovi odluke Predsjedništva Glavnog povjereništva.

Sjednice Predsjedništva Glavnog povjereništva održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik.

 

Članak 14.

Sjednica Glavnog povjereništva može se sazvati na zahtjev više podružnica, županijskog povjereništva Sindikata, te više članova Glavnog povjereništva. Takav zahtjev s prijedlogom odgovarajućih pitanja koja će se razmatrati na sjednici (točke dnevnog reda) podnosi se Predsjedništvu u pismenoj formi uz obrazloženje.

Predsjedništvo razmatra inicijativu i o tome donosi odluku.

U slučaju neprihvaćanja inicijative, Predsjedništvo obavještava Glavno povjereništvo i predlagače.

 

Članak 15.

Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom, kao i skraćeni zapisnik s prošle sjednice Glavnog povjereništva, dostavlja se članovima Glavnog povjereništva najkasnije osam dana prije održavanja sjednice.

Ovisno o predloženom dnevnom redu sjednice, uz poziv se, u pravilu, uz svaku točku predloženog dnevnog reda dostavlja obrazloženje, ili se izra|uje poseban materijal odnosno teze za raspravu.

Samo i izuzetno i u posebno hitnim slučajevima sjednica Glavnog povjereništva se može sazvati u roku kraćem od osam dana i na drugi pogodan način.

 

Članak 16.

Na sjednice Glavnog povjereništva mogu se pozivati članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije Sindikata, te povjerenici podružnica. Na sjednice se može pozivati predstavnike zainteresiranih organa i organizacija i sredstava javnog informiranja, te druge sudionike koje Glavno povjereništvo, njegovi organi i predsjednik odluče pozvati.

 

Članak 17.

Radom sjednice rukovodi predsjednik Sindikata.

 

b) Utvrđivanje kvoruma

Članak 18.

Predsjednik otvara sjednicu Glavnog povjereništva i utvr|uje da li je na sjednici nazočan dovoljan broj članova (kvorum).

Pošto se utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj članova i da se mogu donositi pravovaljane odluke, predlaže se dnevni red.

 

c) Dnevni red

Članak 19.

Nakon otvaranja sjednice, prije prelaska na dnevni red, predsjednik ustanovljuje da li ima primjedaba na skraćeni zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba odlučuje se na sjednici.

Ako se primjedbe na zapisnik usvoje, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.

Zatim predsjednik predlaže dnevni red. Nakon prijedloga, otvara raspravu o dnevnom redu. Nakon rasprave o dnevnom redu zaključuje raspravu i poziva članove da usvoje dnevni red dizanjem ruku.

Smatra se usvojenim dnevni red za kojega se izjasni više od polovice nazočnih članova.

 

d) Tijek sjednice

Članak 20.

Nakon utvrđenog dnevnog reda i usvajanja zapisnika, Glavno povjereništvo pristupa razmatranju pojedinih pitanja prema utvr|enom dnevnom redu.

 

Članak 21.

Pravo sudjelovanja u raspravi imaju svi članovi Glavnog povjereništva i pozvane osobe.

Predsjedavajući daje riječ redom, kako se osobe javljaju, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.

Osoba koja je dobila riječ može govoriti o predvi|enoj točki dnevnog reda samo jedanput. O istoj točki dnevnog reda može ista osoba, uz odobrenje predsjedavajućeg, govoriti i više puta, ali samo ako odgovara na postavljeno pitanje ili da bi ispravio odnosno dopunio svoje prijašnje izlaganje.

 

Članak 22.

Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, predsjedavajući će ga na to upozoriti ili mu oduzeti riječ.

 

Članak 23.

Na osnovi materijala, mišljenja i prijedloga danih u javnoj raspravi i na sjednici, Glavno povjereništvo donosi odluke i zaključke.

e) Način glasovanja

Članak 24.

Glavno povjereništvo može pravovaljano odlučivati ako je nazočna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.

Članak 25.

Glasuje se javno, dizanjem ruke.

Glasovanje o pojedinim pitanjima i prijedlozima na sjednici može zahtijevati svaki član Glavnog povjereništva. Glasovanju će se pristupiti ako to odluči Glavno povjereništvo.

Pravo glasovanja imaju samo članovi Glavnog povjereništva.

Nakon završenog glasovanja, osoba koja predsjedava objavljuje rezultate glasovanja.

 

f) Zapisnik

Članak 26.

O radu sjednice Glavnog povjereništva vodi se zapisnik u koji se unosi mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj nazočnih, imena opravdano odsutnih, imena neopravdano odsutnih članova, dnevni red, kratak sadržaj izlaganja sudionika u raspravi, te odluke i zaključke.

Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar.

Zapisnik (skraćeni) se obvezno, na prvoj idućoj sjednici, podnosi na verifikaciju.

 

Članak 27.

Sjednica Glavnog povjereništva može se snimati na magnetofonsku vrpcu ili voditi stenografski zapisnik ili stenografske bilješke. Magnetofonske vrpce i stenografske bilješke sastavni su dio zapisnika.

 

Članak 28.

Prigodom značajnih datuma iz hrvatske prošlosti i sindikalne povijesti, ili prigodom podjele priznanja članovima Glavnog povjereništva i aktivistima Sindikata, mogu se sazvati svečane sjednice Glavnog povjereništva.

Na svečanoj sjednici podnosi se prigodni govor, a može se izvesti i prigodni kulturno-umjetnički program.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Statutarna komisija.

Članak 30.

Izmjene i dopune Poslovnika donose se na sjednici Glavnog povjereništva.

Članak 31.

Odredbe ovog Poslovnika primjenjivat će se u radu Predsjedništva, odbora djelatnosti i komisija Glavnog povjereništva i Predsjedništva.

 

Članak 32.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na sjednici Glavnog povjereništva 24. rujna 1999. godine.

  Ispis Pošalji na mail

Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

Ista plaća za isti posao i radnicima koji su došli iz inozemstva?

GOSPODARSTVO Europska komisija je izradila prijedlog nove smjernice o radnicima koje je neka strana tvrtka poslala na rad u tu zemlju. Najkasnije nakon dvije godine oni bi morali dobivati istu plaću kao i domaći. (Deutsche Welle) Ono što je krajem ljeta počelo kao jasna kritika u međuvremenu je preraslo u otvorenu, oštru svađu između istočnih Europljana i Bruxellesa.

Opširnije

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

NHS - Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Odluku da se taj obilježava 17. listopada donijela je 1993. godine Glavna skupština Ujedinjenih naroda sa svrhom promicanja potrebe za smanjenjem siromaštva u svim zemljama i solidariziranja s osobama u potrebi. A takvih osoba u potrebi sve je više. Svijet, koji je danas bogatiji nego ikad, bilježi rekordne brojke siromašnih i socijalno isključenih ljudi. Razlike između najbogatijih i najsiromašnijih ljudi na svijetu veće su nego ikad.

Opširnije

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga". (POSLOVNI DNEVNIK) Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je u ponedjeljak navečer izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad.

Opširnije

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

DZS: Inflacija u rujnu 1,4 posto

Autor: Lider/Hina U Hrvatskoj su potrošačke cijene u rujnu na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, čime je ponovno dosegnuta najviša stopa inflacije u Hrvatskoj unazad četiri godine, a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) procjenjuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u 2017. mogao iznositi 1,2 posto.

Opširnije

Siromaštvo zaposlenih u EU

Siromaštvo zaposlenih u EU

Eurofound - Danas je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. U Europi je jedan od deset radnika izložen riziku od siromaštva, a 13% ih je materijalno deprivirano. Siromaštvo ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje radnika. Podaci Istraživanja Eurofounda o kakvoći života u Europi 2016. pokazuju da siromašni radnici imaju veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem nego radno stanovništvo općenito: 22% onih koji su doživjeli materijalnu deprivaciju osjećali su se napeto, a 12% se osjećao usamljeno ili ljutito i depresivno.

Opširnije

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

Poslovni.hr/Hina U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – robovi. Kada je trbuhom za kruhom iz Slavonije krenula u Dalmaciju kako bi sebi i sinu našla kakav sezonski posao, vjerojatno nije slutila da će joj se ionako težak život pretvoriti u pravi pakao. Radila je za 3500 kuna i po 12 sati dnevno u jednom restoranu, no nije se bunila.

Opširnije

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EUROZONA Autor: Aneli Dragojević Mijatović ,Biljana Savić Za Hrvatsku je dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Sve treba promatrati i u političkom kontekstu, kaže Zdeslav Šantić. Guste Santini ističe da je više razloga za nego protiv. Turistički djelatnici ističu da je najvažnije ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti

Opširnije

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

Predstavljeno Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja

(MRMS) Sastanak Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja, treći od njezinog osnivanja u kolovozu ove godine, održan je u Ministarstvu rada pod predsjedanjem državne tajnice Katarine Ivanković Knežević.

Opširnije

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

GDJE JE TAJ RAST? Autor: Gabrijela Galić Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju njihova primanja taj oporavak još nisu osjetili. I još je jednu stvar ovaj dokument potvrđuje - privremeni poslovi rastući su trend u Hrvatskoj. Udio privremenih ugovora samo je u Hrvatskoj i Mađarskoj lani porastao za četiri postotna boda ili više, pri čemu kod nas takve nesigurnije poslove nudi privatni sektor, a u Mađarskom javni jer se u toj zemlji snažno koriste javni radovi.

Opširnije

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF osnovao sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austria d.d.

SBF - Krajem rujna ove godine, Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske osnovao je sindikalnu podružnicu u Raiffeisenbank Austrija d.d. Za glavnu sindikalnu povjerenicu novoosnovane Podružnice izabrana je Davorka Topol. Predsjednik SBF-a, Petar Perković zahvalio je ponajprije osnivačima te svima koji su posljednjih godina sudjelovali u aktivnostima, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini, a koje su u konačnici dovele do ovoga čina.

Opširnije

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

Nova studija Međunarodnog monetarnog fonda: Najbogatije treba značajno više oporezovati!

FISCAL MONITOR Autor: Jasmin Klarić »Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada«, kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada

Opširnije

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Zapošljavanje – izvješće Komisije pokazuje veći porast plaća te brži prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 13. listopada 2017. Komisija je danas objavila svoje godišnje izvješće o razvoju tržišta rada i plaća u Europi. U ovogodišnjem se izdanju potvrđuju pozitivni trendovi na tržištu rada zabilježeni u EU-u. Zaposlenost u EU-u premašila je razine zaposlenosti prije krize s obzirom na to da 234 milijuna ljudi radi. Nezaposlenost se sa 7,6% približava razinama prije recesije.

Opširnije

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

Iz Hrvatske na rad vani upućeno 39 tisuća radnika: Plaćeni osjetno manje nego - domaći

POSLOVI U INOZEMSTVU Autor: Gabrijela Galić Uglavnom je riječ o građevinskim i industrijskim radnicima čiji su poslodavci dobili poslove u toj zemlji te su domaće radnike uputili preko granice kako bi posao obavili. Sve njih Komisija već nekoliko godina pokušava dodatno zaštiti moderniziranjem preko dva desetljeća stare Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga

Opširnije

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Rasprava povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada

Samo zajedničkim djelovanjem sindikati mogu izboriti dostojanstvene plaće za hrvatske radnike Povodom desete godišnjice obilježavanja Svjetskog dana dostojanstvenog rada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) organizirali su raspravu pod nazivom „Snažan sindikalni pokret za dostojanstvo rada – Kako do većih plaća i kvalitetnijih radnih mjesta za sve radnike?“, koja je održana 11. listopada u Kući Europe u Zagrebu.

Opširnije

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

Svaka peta žena u Hrvatskoj jedina je hraniteljica obitelji

VODEĆI SMO U EUROPI U krizi smo izgubili veliki broj tradicionalno muških poslova u graditeljstvu i prerađivačkoj industriji i tu su stradali muškarci AUTOR: Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) Hrvatska je vodeća u EU s najviše žena hranitelja obitelji, odnosno njih 20,9% koje uzdržavaju obitelj dok u prosjeku zemlje EU imaju 11,1% ženskih hranitelja obitelji, prema podacima Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja