SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 29.03.2017. Ispis Pošalji na mail

REDA MORA BITI
Kovačićeva reforma uprave: u javnim agencijama plaće kao i državnim službenicima

 

Piše Frenki Laušić

(SLOBODNA DALMACIJA, 29. ožujka 2017.) Ivan Kovačić, ministar uprave, sa svojim timom posljednjih tjedana radi na izradi nacrta zakona o javnim agencijama kojim bi se prvi put utvrdio pravni okvir za jedinstveno uređenje sustava 57 pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa. Izrada tog zakona predstavlja, kazao nam je Kovačić, početak reforme javne uprave, a u radnoj grupi na ovom zakonu su radili i Ivan Koprić, ravnatelj Instituta za javnu upravu, Anamarija Musa i Vedran Đulabić, docenti na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta, i drugi stručnjaci za javnu upravu.

Namjera je, istaknuo je ministar, da se uvede reda u agencijski sustav u koji su do sada službenici iz državnih tijela odlazili radi većih plaća, ali koji do sada nije upostavio onakvu mjeru efikasnosti kakva se očekivala. Naime, sada ne postoji jedinstveni pravni okvir za rad tih agencija, odnosno postoje brojne različitosti između tih pravnih osoba koje se odnose na način osnivanja, pravni oblik, odgovornost za rad, nadzor nad radom, tijela upravljanja i način njihovog imenovanja, financiranje, javnost rada, kao i sustav plaća. Podaci govore kako je u sadašnjem sustavu njih 40 osnovano posebnim zakonom, a 17 uredbom Vlade na temelju zakona o ustanovama ili na temelju posebnog zakona, a ubuduće će osnivanje svake agencije biti definirano zakonom, te će osnivač biti RH.

 

Pitanje ovlasti

Jedna od glavnih novosti ovog zakona bit će upravo to da će plaće u agencijama biti izjednačene s plaćama u državnim službama, osim eventulano nekih radnih mjesta koja zahtijevaju specijalistička znanja. Kao što ime nacrta zakona kaže, za pravne osobe s javnim ovlastima agencijskog tipa uvodi se statusni oblik "javna agencija", te će se utvrditi i kriteriji potrebni za njihovo osnivanje.

Važno je i to da će se uvesti obveza provođenja prethodne analize koja potvrđuje jesu li ti kriteriji ispunjeni, a pri osnivanju novih agencija neće biti dopušteno osnivati novu agenciju ako se ti poslovi mogu učinkovito obavljati u nekom od ministarstava ili proširenjem djelokruga u jednoj od postojećih agencija.

Nadalje, ovisno o vrsti poslova koju obavljaju, utvrđuje se razlikovanje izvršnih i regulatornih agencija, te se predlaže da izvršnim agencijama upravlja ili ravnatelj koji ima zamjenika ili će ostati upravna vijeća. Sada u 50 izvršnih agencija ima ukupno 295 članova upravnih vijeća, odnosno upravnih ili nadzornih odbora, pa se namjerava smanjiti broj upravljačkog kadra, ali definitvna odluka još nije donesena.

Nadalje, predlaže se da ravnatelja i zamjenika izvršnih agencija imenuje Vlada na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave (Ministarstvo) nadležnog za upravno područje u kojem agencija djeluje (Ministarstvo), a na temelju javnog natječaja. Jednako tako bi Ministarstvo provodilo nadzor nad radom izvršne agencije, davalo suglasnost na program rada, financijski plan, na opće akte kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo i unutarnji red, te bi tom Ministarstvu agencija bila odgovorna za rad.

Mandat ravnatelja izvršne agencije predviđen je u trajanju od četiri godine, uz moguće iznimke, s tim da bi nadležno Ministarstvo i agencija zaključivali programski ugovor na razdoblje od dvije godine kojim se definiraju financijska sredstva i ciljevi izvršne agencije, te indikatori kojima se prati njihovo ostvarenje - neizvršavanje programskog ugovora predviđen je kao jedan od razloga iz kojeg ravnatelj i zamjenik mogu biti razriješeni dužnosti prije isteka mandata.

 

HANFA i HERA

Kada su u pitanju regulatorne agencije, predlaže se da se javnim agencijama ne može dati ovlast donošenja provedbenih propisa ili općih mjera regulacije, već da mogu donositi pojedinačne odluke u specifičnim područjima gdje je potrebna tehnička ekspertiza, pod jasno određenim uvjetima i bez stvarnih diskrecijskih ovlasti. Na ovom mjestu je potrebno naglasiti kako pod ovaj zakon ne bi spadale Hrvatska narodna banka, FINA, HZMO i HZZO, već bi njihovo djelovanje bilo definirano posebnim zakonima.

Regulatorne agencije koje bi djelovale u okviru ovog zakona, poput HANFA-e i HERA-e, bi članove upravnog vijeća i ravnatelja dobivali imenovanjem u Hrvatskom saboru na prijedlog Vlade, a na temelju javnog poziva. Zakonom se predlaže da regulatorna agencija odgovara za svoj rad i podnosi izvješća o radu Hrvatskom saboru i Vladi, te da nadzor nad zakonitošću rada obavlja Vlada i nadležno središnje tijelo državne uprave. Izvješće o radu bi morao sadržavati cjelovitu analizu stanja, rezultate rada, ostvarene ciljeve, podatke o ostvarenim prihodima i rashodima specificirane po pojedinima grupama, te isplaćeni ukupan iznos za plaće zaposlenih, bonusi, otpremnine, regresi, kreditna zaduženja, te druge materijalne troškove.

 

Sukob interesa

Novost je i da će se na ravnatelja i zamjenika ravnatelja izvršne agencije, te na ravnatelja i članove vijeća regulatorne agencije primjenjivati odredbe zakona kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa.

Naravno, najzanimljivi dio se odnosi na materijalna prava i status zaposlenih u javnim agecijama, a ovim zakonom se predlaže da bi ona bila određena općim propisima o radu (Zakon o radu, što bi bila dosta radkalna opcija, ali to je za sada samo prijedlog), a na pitanje plaća i drugih naknada ravnatelja i drugih zaposlenika primijenili bi se propisi kojima se uređuju plaće u državnoj službi i osnovica koja je određena za državne službenike i namještenike.

 

Na teret proračuna

Interesantna je i odredba prema kojoj bi se javne agencije financirale iz državnog proračuna i od agencijskh nakanda, ali bi prihod od naknda prvobitno bio prihod državnog proračuna. Tako bi se i sredstva za plaće osiguravale u državnom proračunu i bile bi u sustavu Centralnog obračuna plaća, što bi dodatno pridonijelo kontroli troškova u agencijama. Konačno, nadzor financijskog poslovanja agencija obavljalo bi Ministarstvo financija, a reviziju Državni ured za reviziju.

 

Koeficijenti i znanja

Nacrtom je predviđeno da se nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova određuju uredbom Vlade, te je predviđeno da koeficijenti složenosti poslova za jedinstvena radna mjesta u javnim agencijama ne mogu biti veći od koeficijenata za jedinstvena radna mjesta u državnoj službi. Kao iznimka, predviđena je mogućnost da se za pojedina specifična radna mjesta, za koja se traže posebna specijalistička znanja, odrede posebni nazivi i koeficijenti složenosti poslova za njihovo obavljanje.

Ostale novosti

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Kovačićeva reforma uprave: u javnim agencijama plaće kao i državnim službenicima

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja