Redakcija Vjesnika zahvaljuje čitateljima i poslovnim partnerima koji su se ovih dana javili mailovima i pozivima podrške novinarima i drugim zaposlenicima Vjesnika koji i dalje rade za web izdanje (www.vjesnik.hr).

Na prijedlog Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, odnosno glavnog tajnika Sindikata Siniše Kuhara, izradili smo logo kojega možete preuzeti i podržati objavom poruke »Ja čitam www.vjesnik.hr«.

Time ćete podržati i naša nastojanja da dođemo do rješenja za nastavak izlaženja lista, odnosno povratak tiskanog izdanja Vjesnika na kioske.

Još jednom - svima hvala.

Banner 

Prenosimo iz SLOBODNE DALMACIJE 

...za čitanje klikni na sliku 

Nevjerojatno: Osječkim vatrogascima smanjili plaće za 800 kuna

Osječki su vatrogasci mirnim prosvjedom izrazili nezadovoljstvo najavljenim smanjenjem plaće. Zbog nedostatka novca u državnoj, ali i gradskoj blagajni plaće će im se smanjiti za 800 kuna.

Autor: Anita Martinović

Za gledanje priloga klikni na sliku... 

(Dnevnik.hr) Gradovi su osnivači javnih vatrogasnih postrojbi i oni bi trebali i financirati te postrojbe. No, vatrogasne postrojbe još uvijek najvećim dijelom financira država. I to država plaća 90 posto, a gradovi svega 10 posto. I sad je država počela zavrtati slavinu. 

U konkretnom slučaju grad Osijek je za svoje vatrogasce dobio 800 tisuća kuna manje te krivnju prebacuje na državu. No, vatrogasci kažu da je grad dužan namiriti razliku, a ne im smanjivati plaću.
Više od požara, osječke vatrogasce danas brine najavljeno smanjenje plaća. "U posljednje tri godine nam se smanjio dotok sredstava od 1,8 milijuna kuna iz državnog proračuna. I to su uglavnom sredstva koja su namijenjena za plaće", rekao je Boris Banjan, zapovjednik JVP Osijek.
"Problem je u cijeloj državi. Država je uplatila manje sredstava. Međutim, svi gradovi su namirili taj manjak", kaže Drago Pranjić, sindikalni povjerenik. I tu nastaje osječki problem. Vatrogasci su se, ni krivi ni dužni, našli u procjepu između gradskog i državnog proračuna. "Svi smo mi uzimali neke kredite da bi preživjeli. Svi smo se zaduživali. Nismo računali na ovo", rekao je Đuro Getoš, vatrogasac.
Tko bi računao na smanjenje plaće za 800 kuna. Svoje nezadovoljstvo vatrogasci izražavaju mirnim prosvjedom. "Štrajk kao štrajk ovi djelatnici ne poznaju. Mi ne možemo se oglušiti na bilo kakav poziv ili dojavu nekog građanina da mu dođem u pomoć", kaže Pranjić. I ovaj je mirni prosvjed prekinuo, a što drugo, nego poziv u pomoć.
Vatrogasci nemaju jedinstvenu plaću, poput policajaca ili vojnika. Plaća se razlikuje od grada do grada. Tako da nije isto raditi kao vatrogasac u Osijeku ili Rijeci ili Zagrebu. Osječki vatrogasci tvrde da, kad se usporede s drugim kolegama, imaju i do dvije tisuće kuna nižu plaću nego primjerice vatrogasci u nekom primorskom mjestu. I to je još jedan apsurd. Požar je požar, buknuo on u Slavoniji ili Dalmaciji.

Zoki, Slavko i Branko u epizodi „Smanjenje plaća u javnom sektoru“

(SDLSN, 16. svibnja 2012.) Premijer Zoran Milanović ovih je dana poručio zaposlenima u javnom sektoru da žive preko granica svojih mogućnosti i istovremeno im zalijepio etiketu krivca za slučaj da se Hrvatskoj dogodi Grčka ili Španjolska.
No, budući da nas kratkotrajno političko-povijesno pamćenje još uvijek služi, prisjetili smo se nekih drugih, ne tako katastrofičnih, vijesti i izjava članova Zokijeve vlade i našli se u čudu. Jesmo li što propustili? Što Zoki zna, a mi ne znamo? Lažu li nas Slavko i Branko?
Uostalom, uvjerite se sami....

Milanović: Neću nikoga plašiti, ali gledajte Španjolsku ili Grčku, dugo su živjele preko granica svojih mogućnosti

(Index.hr, 14.5.2012. u 17:16) "KOLEKTIVNI ugovori morat će se mijenjati", jasno se iščitava iz poruka premijera Zorana Milanovića koji je gostovao na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment.
"Ono što si možemo priuštiti je novo slaganje karata da vidimo što možemo platiti i sačuvati najveći mogući broj radnih mjesta. Kad budemo razgovarali o kolektivnim ugovorima, to ćemo morati imati pred očima. Neću nikoga ničim plašiti, ali gledajte Grčku, Portugal ili Španjolsku, gledajte društva koja su jako dugo živjela preko granica svojih mogućnosti", rekao je Milanović.

Linićeve mjere: Proračun se puni kao da krize uopće nema

(24sata, 10.5.2012. u 08:25) Državni proračun pridružuje se bankama koje su do sada uglavnom bile jedini dobitnik u krizi. Naime, Linićeva blagajna puni se, unatoč novoj recesiji, nevjerojatno dobro. Prema podacima Ministarstva financija, u prva četiri mjeseca ukupni su prihodi iznosili 35,5 milijardi kuna, što je 5,6 posto ili 1,9 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Prikupljeno je 36 posto plana za cijelu godinu, što je, napominju državni financijaši, "gotovo idealno ostvarenje", javlja Jutarnji.hr.

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA
Branko Grčić: Smanjujemo masu plaća za milijardu kuna

(SLOBODNA DALMACIJA, 25.02.2012. u 12:30) »Znači li to da u pokušaju smanjivanja mase plaća za dvije milijarde kuna nije neophodno za ovu godinu ukinuti božićnicu i regres za korisnike državnog proračuna?"
- Za sada nije neophodno. Vrijeme će pokazati hoće li biti pokrenuti razgovori na tu temu. Naravno, to bi bilo u slučaju ozbiljnijih poremećaja i problema u izvršenju proračuna koje ne možemo kontrolirati, kao što su recimo veće kamate na financijskom tržištu ili podbačaj poreznih prihoda.
»Znači li to da ćete u tim pregovorima inzistirati na smanjivanju osnovnih plaća ili većem broju otkaza u državnoj upravi i javnim službama?"
- Sjetite se da smo još u kampanji govorili da ćemo štititi osnovicu plaće i toga se držimo.

HRT: Hrvatska uživo o smanjenju plaća u javnom sektoru

...za gledanje priloga klikni na sliku 

Tema dana - Smanjenje plaća u javnim poduzećima i javnoj upravi

"Nedopustivo je da srednjoškolski profesor ima u prosjeku manju plaću nego zaposlenici u zagrebačkim javnim poduzećima.", izjavio je jučer premijer Zoran Milanović.

Srednjoškolski profesori zarađuju u prosjeku 5,300 kn dok u zagrebačkom holdingu prosječna plaća iznosi 6,000 kuna. Profesorske plaće su neusporedivo manje i od onih u državnim poduzećima. U HEP -u je prosječna plaća 7,860 kn, a u HAC-u koji grca u gubicima 7,140 kn.

Ali to nije sve. Zaposleni u Holdingu i gradskoj upravi imaju pored plaća i cijeli niz drugih primanja poput regresa, božićnice, uskrsnice te jubilarnih nagrada koje su višestruko veće nego u državnoj upravi. Sva su ta prava zacementirana čvrstim kolektivnim ugovorima i svi prijedlozi za njihovo svođenje na državni prosjek sindikati glatko odbijaju baš kao i predloženo pet postotno smanjenje plaća.

A kad su plaće u pitanju jedno istraživanje pokazuje da su se one u državnoj upravi povećavale što je zemlja više tonula u recesiju. Tako su u 2008. narasle za 13,2% , u 2009. za 15,6%, a u 2009. za 1,4%. Trend povećanja plaća u javnom sektoru nastavljen je i ove godine pa su u dvadeset i jednom javnom poduzeću plaće porasle u prosjeku 3% što je ukupno iznosilo šezdeset milijuna kuna više nego u istom kvartalu za prošlu godinu. Treba li uopće reći da čak trećina tih tvrtki posluje s gubitkom i da bi prema tržišnim zakonima trebali biti u stečaju.

U ovom trenutku plaće u javnom sektoru iznose 19% više od prosjeka jer plaće u privatnom sektoru ne rastu već padaju. Tako je samo prošle godine plaća u odnosu na prethodnu pala s 5,747 kn na 4,673 kn.

U normalnim tržišnim ekonomijama trebalo bi biti obrnuto s obzirom da je rad u privatnom sektoru daleko rizičniji. Radnici nisu zaštićeni nikakvim kolektivnim ugovorima, radi se neusporedivo više, a otpuštanja su uobičajena pojava.

No ni nakon jučerašnjeg premijerovog nastupa zaposleni u javnim poduzećima i javnoj upravi ne moraju strahovati za radno mjesto. Otpuštanja neće biti, ali plaće će se smanjivati. najavljuje premijer. Koliko i kome, te da li će to uopće biti izvedivo s obzirom na postojeće kolektivne ugovore još ćemo vidjeti.

Krenimo od najvećih ili "najprozvanijih" - državnih poduzeća. Prosječna plaća u HEP-u je 7,869 kuna. Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, strukovnog sindikata HEP-a tvrdi da plaće u HEP-u nisu velike; tek su osmi ili deveti po plaćama u državnim firmama, a prema poslovanju kaže, "nisu tako loši".

"Što se tiče smanjivanja plaća to će malo teže gospodin Milanović i njegova svita napraviti. Zbog toga što nama treba reorganiziranje i tjeranje svih onih ljudi koje je do sada politika postavila u ovo poduzeće i koji zapravo dižu ukupnu masu za plaće. Naš radnik nema preveliku plaću i mi ćemo se za nju boriti koliko god bude trebalo.", jasan je Geto.

Prema zadnjim podacima, kaže Geto, prosječna je plaća u HEP-u ispod 7.000 kuna neto. "U posljednje se vrijeme priča o višku od dvije tisuće radnika, no ne postoje nikakve analize koje bi to potkrijepile.", kaže Geto i nastavlja:

"Međutim, mi znamo da je posebno HDZ dovodio strašno puno takvih kadrova koji su nepotrebni."

"Prozivanje HEP-a je zapravo pokušaj da se sruši, a možda čak i otkažu kolektivni ugovori. Neka se naprave prave analize, pa da vidimo o kakvom višku i kakvim plaćama se tu radi. Onda možemo govoriti o nekakvom smanjenu.", kaže Geto.

Još jedna firma koja se našla na tapeti javnosti, moguće i Vlade, je HAC, gdje se zaposlenici usrećuju sa prosječnom plaćom od 7,141 kn. Anđelko Kasunić, iz nezavisnog cestarskog sindikata Hrvatskih Autocesta, htio bi vidjeti reviziju ljudi koji su došli po političkoj nagradi zadnjih četiri godine.

Plaće radnika u operativi koji stvarno rade, po tri smjene, po noći, vikendom i blagdanima kreću se od tri i pol do pet tisuća kuna.

"Povećanje plaća stvaraju ljudi koji su na pozicijama gdje primaju po dva, tri puta veće plaće od radničkog prosjeka plaća, koji su sami sebi svrha, ne rade ništa i ne služe ničemu.", kaže Kasunić.

O udjelu onih za koje je posao izmišljen Kasunić kaže: "2004. godine uprava sektora za održavanje imala je 14 radnika. Povećali smo 57 km otvorene dionice, a zaposlili smo upravu tog sektora, ne radnike, i sad smo zaposlili još dodatnih 130 ljudi."

Prvo treba riješiti taj problem, a tek potom pričati o smanjenju plaća običnih radnika. No, sindikat od pregovora - ne bježi.

Premijer Milanović, među ostalim, konstatirao je kako srednjoškolski profesor ne može imati manju plaću od zaposlenika zagrebačkih javnih poduzeća, dakle - Holdinga. Kolika je ta famozna plaća u Zege Holdingu, pitamo glasnogovornika Dušana Vira:

"Prosjećna plaća bruto je oko 7,000 kn."

Razlika u plaći profesora i ZET-ovca proizlazi iz činjenice da potonji radi u razna nedoba, pojašnjava Viro.

S druge strane, čelnik sindikata zaposlenih u školstvu Preporod Željko Stipić, podsjeća da su prosvjetari bili žrtvovani još 2000.-te kada su javne službe postale žrtve smanjenja plaće u školstvu od strane tadašnje koalicijske vlasti:

"I tada se govorilo o javnim poduzećima a zapravo se zahvatilo tamo gdje je najlakše, a to su plaće učitelja zaposlenih u socijalnoj skrbi, medicinskih sestara i svih nas koji radimo u javnim službama."

U prosvjeti, kaže Stipić, remen je danas stegnut do zadnje rupe:

"Prosjećne plaće u javnim službama se kreću u rasponu od 4,900 kn koliko su u osnovnim školama, pa do 6,100 kn u zdravstvu. Jedina djelatnost u javbnim službama koja odskače je visoko školstvo gdje prosječne plaće premašuju 7,300 kn.

Viro pak podsjeća da je Holding prošle godine pokušao nešto uštedjeti; smanjio je mase plaća za 100 milijuna kuna. Ipak, plaće za 12 tisuća zaposlenika još su veliki teret za tvrtku koja je u debelom minusu od 5 milijardi kuna.

Uprava i sindikati već se neko vrijeme nalaze u slijepoj ulici. Pregovori o osnovici plaće za 2012. traju već pola godine, no rješenja nema na vidiku, doznajemo iz Holdinga.

"Uprava je na stajalištu da se materijalni troškovi za plaće moraju smanjiti budući je javnosti poznato da Holding ima poteškoća u financijskom poslovanju. Sindikati, naravno pozivajući se na klolektivni ugovor nisu spremni odreći se više materijalnih prava od onog što su se već odrekli.", kaže Viro.

Prema Milanovićevim riječima, čini se da rezanja neće biti pošteđena niti javna uprava, u kojoj radi oko 63 tisuće ljudi. Šef sindikata javnih i državnih službenika Boris Pleše premijerovu izjavu smatra političkim spinom iz kojeg se očekuje reakcija sindikata.

Iz Vlade neslužbeno doznajemo kako će razgovori sa socijalnim partnerima krenuti već na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Prva tema bit će minimalac, a onda će na red doći i bolnije teme, kao već spomenuto smanjivanje plaća. No, iz Vlade napominju kako će poštovati proces kolektivnih pregovora koji je određen zakonom.

Pleša podsjeća da dijalog s Vladom za sada ne funkcionira. Čak je, kaže, i bivša Vlada to bolje odrađivala. Sve je krenulo loše, mišljenja je Pleša, kada je Vlada ukinula Ured za socijalno partnerstvo:

"Taj dio sada pokriva Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i već sad se pokazuje da to nije dobro rješenje jer bi ministar morao biti uključen u sve aktivnosti što je operativno nemoguće, i to je jedan od razloga zašto GOS ne funkcionira na način na koji bi trebao."

No, na koncu, zanimalo nas je koliko će nam ovakve mjere uopće pomoći? Na pitanje treba li štedjeti ili troštiti, odgovor nam je dao Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti:

"To nije nešto što bi moglo radikalno promijeniti trend u ovoj zemlji. Strukturalnim reformama i potpuno, u tom smislu, orijentacija na nešto što je vitalno za ovu zemlju, a to je optimalno korištenje resursa kojima ova zemlja raspolaže u funkciji razvoja. Moramo početi više raditi, proizvoditi i izvoziti da bismo mogli bolje živjeti i više trošiti.", zaključio je Brkić.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

NATJEČAJI ZA MAZANJE OČIJU
Blatnjavim stopama HDZ-a

I pučki pravobranitelj Jurica Malčić je lani upozorio na neravnopravnost jer se lakše zaposliti na visoko rukovodeće mjesto, nego biti obični službenik na šalteru. Ništa ne pomaže, i Kukuriku Vlada ne želi se odreći lijepih povlastica zapošljavanja svojih

Autor: Ivan Pandžić

Vlada danas usvaja promijenjenu uredbu o zapošljavanju u državnoj službi kojom se propisuje da se rukovodeća, visoka službenička mjesta, popunjavaju isključivo putem javnog natječaja. Radi se o glavnim tajnicima, ravnatelja državnih ureda, njihovih zamjenika i pomoćnika i slično. Kako su javni natječaji ukinuti, primjerice za direktore javnih tvrtki i članove Nadzornih odbora, na prvi pogled bi se učinilo da je napokon napravljen veliki pomak. Ali nije.

Radi se samo o formalnim uvjetima koji se traže javnim natječajem, primjerice završena visoka stručna sprema. Sve ostalo i dalje odrađuje komisija koju imenuje nadležni ministar ili predstojnik. "Time se nastavlja dosadašnja loša praksa stvaranja instant službenika koju niti ova Vlada ne želi promijeniti" kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika.

Ako udovolje osnovne formalne uvjete, nema nikakvih kriterija bodovanja za prijavljene na natječaj. Nema provjere znanja. Samo jedan intervju je dovoljan za dobivanje posla. Na nižim razinama zapošljavanja, provode se natječaji s puno više kontrola, bodovanja i tek onda je najuži krug pozvan na razgovor pred komisijom. Za visoke službenike to ne vrijedi. I pučki pravobranitelj Jurica Malčić je lani upozorio na neravnopravnost jer se lakše zaposliti na visoko rukovodeće mjesto, nego biti obični službenik na šalteru. Ništa ne pomaže, i Kukuriku Vlada ne želi se odreći lijepih povlastica zapošljavanja svojih.

"Članovi Vlade će postati suučesnici u devastiranju službeničkog sustava i nastavljači „svijetle" tradicije prethodne vlade, koja je najviše rukovodeće službenike birala po „instant" postupku. Imaju tendeciju da ju i pretekne po broju politički postavljenih osoba u državnoj službi, budući da je krug takvih osoba već proširila i na "kabinetske službenike", koji se u dužnosničkim kabinetima već mogu zapošljavati primjenom kriterija "sviđaš mi se - zaposlit ću te", ali i institutom premještaja službenika iz javnih službi i lokalne samouprave u državna tijela po kriteriju stručnosti koju ocjenjuju politički dužnosnici" zaključuje Kuhar.

Vlada propušta priliku uredbu o natječaju uskladiti sa zakonom

Milanović time postaje suučesnikom Jadranke Kosor i nastavljaćem svijetlih tradicija prethodne Vlade da, kad su u pitanju najviši rukovodeći službenici, ništa ne prepušta slučaju, odnosno natječaju 

(SDLSN, 10. svibnja 2012.) Vlada Republike Hrvatske danas će na svojoj sjednici razmatrati i vjerojatno usvojiti Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi.
Radi se o uredbi koja nije usklađena s važećim Zakonom o državnim službenicima te je stoga nezakonita, budući da zakoni u Republici Hrvatskoj trebaju biti usklađeni s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Barem tako piše u članku 5. Ustava Republike Hrvatske.
Međutim, iako je Zakonom o državnim službenicima propisano kako se izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja na temelju rezultata provjere znanja, sposobnosti i vještina te rezultata u dosadašnjem radu, koji se utvrđuju putem testiranja i razgovora (intervjua), po važećoj Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, odabir i imenovanje najviših rukovodećih državnih službenika samo na temelju intervjua, dok se testiranje i provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti od strane za to kvalificiranih osoba ne provodi.
Tako razgovor u četiri oka, kad su pitanju najodgovorniji državni službenici poput npr. glavnog tajnika ministarstva i državnog ureda, zamjenika predstojnika državnog ureda, zamjenika ravnatelja državne upravne organizacije i dr., zamjenjuje postupak testiranja, bodovanja i rangiranja kandidata.
Zbog toga je Sindikat Ustavnom sudu u veljači 2011. godine uputio prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, a Pučki pravobranitelj je u svom izvješću za 2010. godinu napisao: „Rukovodeće službenike i nadalje kao i dužnosnike imenuje Vlada RH na prijedlog ministra, a provjera znanja i sposobnosti i vještina i nadalje se provodi razgovorom s čelnikom središnjeg tijela državne uprave. Za ostale službenike provodi se testiranje iz općih i posebnih propisa, izradom praktičnog rada i razgovorom pred višečlanom komisijom".

No, kako saznajemo izmjena Uredbe koju bi Vlada danas trebala usvojiti ne odnosi se na usklađivanje postupka provedbe javnog natječaja najviših rukovodećih službenika sa Zakonom o državnim službenicima te Sindikat stoga od Vlade traži da ne propusti ovu prigodu za ponovno uspostavljanje pravnog poretka, ustavnosti i zakonitosti kad je u pitanju postupak izbora službenika koje imenuje Vlada.
U suprotnom, postat će suučesnici u devastiranju službeničkog sustava i nastavljači „svijetle" tradicije prethodne vlade, koja je najviše rukovodeće službenike birala po „instant" postupku, s tendecijom da ju i pretekne po broju politički postavljenih osoba u državnoj službi, budući da je krug takvih osoba već proširila i na "kabinetske službenike", koji se u dužnosničkim kabinetima već mogu zapošljavati primjenom kriterija "sviđaš mi se - zaposlit ću te", ali i institutom premještaja službenika iz javnih službi i lokalne samouprave u državna tijela po kriteriju "stručnosti", koju ocjenjuju politički dužnosnici. S. Kuhar 

SINDIKATI O NAJAVI SMANJENJA PLAĆA

Dovest ćete u pitanje učinkovitost uprave, obrazovanja, zdravstva, socijale...

Javna je tajna i da je posljednja božićnica u državnim i javnim službama isplaćena više zbog činjenice održavanja izbora, nego zbog ustrajnosti sindikata na dosljednoj primjeni kolektivnih ugovora. Stoga je loše kad se o pravima nekoliko stotina tisuća hrvatskih građana i radnika govori paušalno i demagoški, kaže Siniša Kuhar

MARIJANA MATKOVIĆ

Objavljeno: 02. 5. 2012. u 17:19 Zadnja izmjena: 02. 5. 2012. u 17:27

Zaposleni u javnom sektoru od 2009. godine kontinuirano i solidarno se "poravnavaju" sa stanjem u gospodarstvu, bilo smanjenjem osnovice, bilo odricanjem od isplate nekih ugovorenih prava. Javna je tajna i da je posljednja božićnica u državnim i javnim službama isplaćena više zbog činjenice održavanja izbora, nego zbog ustrajnosti sindikata na dosljednoj primjeni kolektivnih ugovora. Stoga je loše kad se o pravima nekoliko stotina tisuća hrvatskih građana i radnika govori paušalno i demagoški, odgovara Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na najavu ministra financija Slavka Linića da će se do kraja godine smanjiti plaće u javnom sektoru.

»Kada tome pridodate prve otkaze koji su se počeli događati u državnim tijelima, ukidanje najnižih rukovodećih pozicija i, kao posljedicu, smanjenje plaća za više stotina državnih službenika, ali i gotovo dvogodišnje stalno smanjenje broja zaposlenih, plaća i materijalnih prava u lokalnoj samoupravi, govoriti kako je javni sektor neokrznut krizom licemjerno je i zlonamjerno«, kaže Kuhar.

Dodaje kako je neodgovorno i stalno prebacivanje odgovornosti za stanje u gospodarstvu na javni sektor, jer se radi o odgovornosti Vlade za pokretanje novog investicijskog i proizvodnog ciklusa.

Najavom smanjenja plaća Vlada će, kaže stvoriti još veće probleme u nekim javnim sustavima u kojima se i do sada teško podizala učinkovitost i dovest će u pitanje pravo građana na učinkoviti upravni servis, sudsku i fizičku zaštitu, odgoj i obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i sigurnost, kao i mnogo toga što se još krije iza pojma javne uprave, smatra Kuhar.

I to čini Vlada »koja predstavlja socijaldemokratsku i narodnu političku opciju, a odluke kojima se odlučuje o pravima građana i radnika kreira u stranačkim kabinetima i obznanjuje u medijima, umjesto da o tome razgovara sa socijalnim partnerima«, poručuje.

Sa sličnom žestinom, samo puno kraće, odgovara i Vilim Ribić, čelnik Matice hrvatskih sindikata. Kaže: »nemam puno komentara, jer poprilično je nejasno kako gospodin Linić već sada zna kako bi pregovori sa sindikatima u konačnici trebali završiti, iako još nismo ni krenuli«. Slaže se s time da se iza te najave vjerojatno »krije« očekivanje Vlade da će već od lipnja, nakon što u Saboru "prođe" najavljeni Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, kojim se ukidaju i odredbe o trajanju kolektivnih ugovora, biti u poziciji da pregovori budu lak posao.

»Rekao bih da to i nije najava pregovora, nego ultimatum. Što danas i ne čudi kad uzmemo u obzir kako je gospodin Linić do sada rješavao neke stvari. No, vidjet ćemo kako će to završiti«, kaže naš sugovornik.

I DALJE REZOVI PROMJENOM ZAKONA DO NOVIH KOLEKTIVNIH
Linić najavio smanjenje plaća u javnom sektoru do kraja godine

Na nama je da se promjenama zakona omogući prilagođavanje kolektivnih ugovora kako bi i radnici u javnom sektoru snosili teret krize, rekao je Linić, najavljujći da će se to promijeniti do kraja godine, a očekuje da je to ono što će ih posvađati s čelnicima sindikata

Na pitanje zašto se ne dira javni sektor, u kojemu su plaće puno veće nego veće nego u privatnom sektoru, ministar financija Slavko Linić je rekao kako je sve to problem s kolektivnim ugovorima koji su izborili sindikati.

Na nama je, dodao je, da se promjenama zakona omogući prilagođavanje kolektivnih ugovora kako bi i taj dio radnika snosio teret krize. Najavio je da će se i to promijeniti do kraja godine, a očekuje da je to ono što će ih posvađati s čelnicima sindikata.

Linić je rekao kako je za ovu godinu završeno s inozemnim zaduživanjem, ali će biti nužno zaduživanje kod domaćih banaka kako bi se pokrile sve obveze. Potvrdio je da će Vlada prodavati trgovačka društva u vlasništvu države kako bismo se što manje zaduživali.

U svibnju i lipnju će krenuti niz natječaja za državne investicije, nudit će se poslovi, što znači i mogućnost za rast plaća i zapošljavanje, to su prave dobre vijesti koje možemo ponuditi, izjavio je Linić za Hrvatski radio, napominjući da će u ovoj godini biti još i dosta nepopularnih mjera.

Ova godina neće biti laka, bit će godina teških poteza Vlade, nismo došli na kraj s nepopularnim mjerama, najavio je.

Ovo što moramo provesti to je restrukturiranje željeznica, restrukturiranje svih društava u cestogradnji, HEP-u, šumama, vodama. Prema tome sve su to bolni rezovi, koji će i nadalje izazivati nezadovoljstvo i loše reakcije, kazao je.

O porezu na imovinu rekao je da će se razgovarati do kraja ove godine, do kada će Ministarstvo financija pripremiti prijedlog za Vladu kako bi se taj porez mogao primjenjivati od početka iduće godine. Već sada je jasno da će se veći porez plaćati na onu imovinu koja nije u funkciji, naglasio je.

Poslodavcima treba stvoriti uvjete za rad, treba im smanjiti porezna opterećenja, ali i tražiti odgovornost. Pravo je države da porezno optereti svakog onog tko špekulira s imovinom, istaknuo je.